Iako je Geotermalna elektrana Velika Ciglena kod Bjelovara jedan od najuspješnijih i najznačajnijih energetskih objekata u Hrvatskoj zadnjih desetljeća, trakavica oko sukoba investitora u taj projekt traje te joj se ne nazire opseg i kraj.

Poslovni odnosi turskog MB Holdinga s jedne te zagrebačkog poduzetnika Dragana Jurilja i njegova poslovnog partnera Gorana Pavlovića, s druge strane, već su neko vrijeme narušeni, a čitava priča bi mogla završiti i na međunarodnoj arbitraži.

Nositelj projekta i vlasnik elektrane je tvrtka Geoen koju sada Jurilj i Pavlović planiraju pripojiti svojoj novoj tvrtki, Geo Power Energy Development (GPED).

HROTE zamrznuo sredstva
Za danas i sutra na Trgovačkom sudu u Zagrebu zakazana su ročišta kojim će se odlučivati o oko 12 milijuna eura naknade za obnovljive izvore energije, a koje je regulator Hrvatski operater tržišta energije (HROTE) zamrznuo.

Iz samog HROTE-a kažu da oni od početka prijepora nastalog radi vlasničkih odnosa nad tvrtkom Geoen postupaju u skladu s važećim normativnim okvirom, te su obračunati iznosi za preuzetu energiju isplaćivani bilo temeljem ugovora o otkupu električne energije s povlaštenim proizvođačem, bilo temeljem privremenih sudskih mjera.

”U središtu ovog prijepora su međuvlasnički odnosi nad tvrtkom Geoen, koji se moraju razriješiti pred nadležnim sudovima i u kojima HROTE ne sudjeluje. S ciljem ispunjavanja svojih obveza, ali i zaštite interesa HROTE-a, stabilnosti sustava poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora te u konačnici interesa Republike Hrvatske, HROTE je pri Općinskom građanskom sudu u Zagrebu zasnovao sudski polog na koji se uplaćuju sredstva na ime preuzete energije iz postrojenja Geotermalna elektrana Velika 1. travnja 2022. do danas, uz pripadajući PDV.

I Geoen i GPED zatražili su isplatu iz sudskog pologa, čemu se HROTE usprotivio, te sud do današnjeg dana nije nikome izvršio isplatu”, kažu nam iz HROTE-a kojem je na čelu Boris Abramović. Dodaju da je također HROTE od tvrtke GPED zatražio povrat sredstava koja su uplaćena temeljem kasnije ukinute privremene sudske mjere, pokrenuvši tužbu radi stjecanja bez osnove.

”U tijeku su postupci u kojima je HROTE stranka, i to: GPED protiv HROTE-a radi isplate 41.218,505,61 kn/ 5.470.635,82 eura, koji se vodi pred Trgovačkim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem: P-1649/2022.

HROTE je podneskom od 6. travnja 2023. dopunio odgovor na tužbu i postavio protutužbeni zahtjev radi stjecanja bez osnove za iznos od 91.522.442,04 kn/12.147.115,54 eura. Pripremno ročište zakazano je za 18. travnja 2023. Drugi spor je HROTE protiv GPED-a radi stjecanja bez osnove iznosa od 27.798.495,11 kuna/3.689.494,34 eura, tužba podnesena 14. listopada 2022.

U predmetnom postupku koji se vodi pred Trgovačkim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem: P-1862/2022, zaključena je glavna rasprava i određeno ročište za objavu presude za 21. travnja 2023”, pojašnjavaju ovoj agenciji.

Investitori čekaju
Problemi oko GE Velika Ciglena, odnosno tvrtke Geoen, nastali su zbog izvjesno lošeg ugovornog odnosa između investitora te je Dragan Jurilj istisnuo iz vlasništva svoje prethodne turske partnere, a za pravo mu je dao i Visoki trgovački sud. Čitava stvar došla je i do Vrhovnog suda koji je ukinuo dijelove odluke Trgovačkog suda, a za predmet se počeo zanimati i Europski sud za ljudska prava.

Činjenica je da je Velika Ciglena već godinama neizbježni predmet i političkih razgovora na najvišoj razini između dužnosnika Hrvatske i Turske, a nagađa se da bi čitava stvar mogla završiti na međunarodnoj arbitraži, kao što je to bio slučaj s NE Krško, gdje je Hrvatska dobila, ili pak primjer Ina-Mol gdje je država izgubila vrlo skupi spor.

Iako GE Velika Ciglena, kapaciteta 10 MW proizvodnje električne energije i višestruko više proizvodnje topline, uspješno radi, činjenica je da vlasničke kontroverze usporavaju razvoj drugih sličnih projekata. Naime, procjene su da Hrvatska ima potencijala za više od 1000 MW kapaciteta za proizvodnju struje u geotermalima, a još više za proizvodnju topline.

U realizaciji je nekoliko manjih projekata, uglavnom za potrebe grijanja prostora i staklenika, ponajviše na području Bjelovara, no strani investitori zasad promatraju i čekaju razvoj situacije oko Ciglene. I sam turski MB Holding potvrđuje interes za daljnji razvoj projekata u Hrvatskoj, no na to nisu spremni dok se ne razriješi situacija oko Velike Ciglene.