Prestanak privilegiranja državnih bolnica i zanemarivanja privatnog sektora uvjet je za oporavak javnog zdravstva, poručio je danas vlasnik privatne oftalmološke poliklinike Svjetlost Nikica Gabrić na otvaranju konferencije Hospital Days, zauzevši se za sustavne promjene, racionalizaciju i plaćanje bolnicama po izvršenim uslugama.

Gabrić je ocijenio neodrživim sustav uravnilovke u kojem liječnici u državnim bolnicama imaju zajamčenu plaću bez obzira na kvalitetu i učinak, a bolnicama upravljaju ravnatelji izabrani po načelu političke podobnosti, a ne sposobnosti.

U Hrvatskoj danas imamo samo natruhe privatnog zdravstva, jer državno zdravstvo i dalje ima monopol nad osiguranjem i pacijentima. Promjene u zdravstvenom sustavu, kojim su svi nezadovoljni, bit će moguće tek kada se dopusti jačanje privatnog sektora, ustvrdio je Gabrić na otvorenju konferencije na kojoj će danas i sutra sudjelovati predstavnici zdravstvene administracije, zaposleni u javnom zdravstvu, vlasnici privatnih klinika, te predstavnici udruga pacijenata i IT industrije.

Branko Šestan, ravnatelj Klinike za ortopediju Lovran koja u kontinuitetu osam godina posluje bez gubitaka, rješenje financijskih problema javnih bolnica vidi u transparentnoj, objedinjenoj javnoj nabavi i kadrovskoj racionalizaciji.

"Najbitnija je ona osoba koja piše tehničke specifikacije na tenderima, jer se preko tih specifikacija može pogodovati određenim dobavljačima", rekao je Šestan.

Nakon dolaska na čelo bolnice u Lovranu prihvatio se pisanja tih specifikacija, kaže, čime je osigurao tri do četiri puta jeftinije cijene.

Suprotstavio se Gabrićevoj ideji da bolnice trebaju voditi dobri menadžeri, a ne liječnici, ustvrdivši da se samo upravitelj koji dobro poznaje posao bolnice može suprotstaviti moćnim lobijima koji traže raspisivanje tendera u njihovu korist.

Sanacijski upravitelj KBC-a Zagreb Zlatko Giljević upozorio je da su za sadašnje stanje u državnim bolnicama odgovorni način financiranja i pravni okvir koji, primjerice, ne dopušta da si pacijenti sami doplaćuju bolje implatante ili skuplje lijekove.

Materijali se nabavljaju po europskim cijenama, koje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ni približno ne prati. Posljedično, KBC Zagreb samo na transplantacijama godišnje gubi 20-ak milijuna kuna, ustvrdio je Giljević.

Najavio je da će novi informatički sustav u najvećem bolničkom centru u Hrvatskoj omogućiti bolje praćenje učinaka pojedinih liječnika i odjela.

Predsjednik Hrvatske udruge bolničkih liječnika Trpimir Goluža ustvrdio je da se zbog nedostatka kadrova liječnicima protuzakonito organizira radno vrijeme, a smanjene su im i naknade za godišnje odmore.

Zauzeo se i za potpisivanje strukovnog kolektivnog ugovora, koji bi dogovorili legitimni predstavnici liječnika, a ne neki drugi sindikati, te da se pacijentima kaže istina o rasponu usluga koje mogu primati u situaciji kada su bolnički limiti i cijene usluga smanjene za 30-ak posto.

Čelnica Udruge za promicanje prava pacijenata Đula Rušinović Sunara upozorila je da Hrvatska nema uspostavljen sustav nadzora kršenja ljudskih prava pacijenata.

Kod nas se pacijente bez obavijesti uključuje u klinička istraživanja, pojedini liječnici u bolnicama ih privatiziraju i ostavljaju na čekanju dok se za njih ne izdvoji novac. U bolnicama nije organizirana psihološka pomoć za bolesnike, liste čekanja su netransparentne, a komunikacija s pacijentom i njegovom rodbinom nezadovoljavajuća, ustvrdila je Sunara kazavši kako se pacijenti posebno žale na psihijatrijske odjele.

Zdravstveni sustav treba otvoriti građanima, a samo zaštitom prava pacijenata može se zaštititi i sustav, poručila je Sunara na konferenciji koja se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.