U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) ponovno se održavaju izbori. Vijeće članica danas će saslušati prezentacije programa dvojice kandidata koji su se prijavili na natječaju za novog predsjednika HUP-a – predsjednika Uprave Plive, ujedno i aktualnog predsjednika HUP-a Mihaela Furjana, i suosnivača i člana Upravnog vijeća Algebre Hrvoja Balena.

Prije tri godine izbore predstavnika poslodavačke zajednice u Hrvatskoj obilježila je dramatična atmosfera i podjela među članicama, no ovaj put oni se održavaju u redovnom postupku i bez velike pompe.

Unutar HUP-a za obojicu kandidata će reći da je riječ o vrhunskim gospodarstvenicima, koji se u razmišljanjima u suštini ne razlikuju i koji su u vrijeme kada je došlo do velikih konflikata i podjela, a što je rezultiralo i odlaskom nekih najvećih članica, bili na istim pozicijama i zauzimali se za očuvanje HUP-a.

Svaki od njih, dakle, pridonio je stabilizaciji i vraćanju povjerenja u HUP. Kakav, pak, smjer namjeravaju dati HUP-u dobiju li povjerenje članica za naredni trogodišnji mandat, što vide kao prioritete?

Iz odgovora koje je Poslovni dnevnik dobio od kandidata, može se zaključiti da je Furjan skloniji nastaviti tempom i zadacima koje HUP već dobro odrađuje, dok će Balen imati nešto zanimljiviju prezentaciju s novim idejama.

“Postojeći i budući prioriteti HUP-a su porezno i neporezno rasterećenje poduzetnika, unapređenje radnih odnosa i osiguravanje stručnjaka potrebnih hrvatskom gospodarstvu, te izazovi rastućih troškova”, ističe Furjan. On je ponosan na postignuća HUP-a u posljednje tri godine, a koje je obilježila stabilizacija rada, te po njemu puno veća vidljivost HUP-a kao reprezentativnog predstavnika poslodavaca, kao i značajno veći broj aktivnosti u odnosu na prethodno razdoblje.

Kao dobar primjer Furjan izdvaja sveobuhvatni prijedlog porezne reforme, doprinos na izradi NPOO-a, inicijative vezano uz održivost cijena energije, pa i suprotstavljanja uvođenju poreza na ekstra dobit, koji je na kraju ipak uveden, a pokrenute su brojne sektorski važne inicijative.

Hrvatska udruga poslodavaca lani je u Laubi proslavila 30 godina postojanja, predanog rada i zalaganja poslovnih lidera za ekonomski i društveni pejzaž Hrvatske/S. Strukić/PIXSELL

Oba kandidata slažu se i da se uspjelo kroz protekle tri godine doći do novog rukovodećeg kadra, te je i s novom direktoricom Irenom Weber Udruga postala vidljivija, a što je rezultiralo i velikim brojem novih članova. Uostalom, vratili su se i neki od onih koji su nezadovoljni odnosima prije tri godine ‘digli sidro’ i napustili HUP, poput PPD-a i ENNA-e.

Balen smatra da je HUP-u potrebno ojačati granske udruge i regionalne urede, kako bi se jače štitilo interese pojedinih industrijskih grana. Jedna od promjena koju zagovara je snažniji angažman HUP-a oko EU politika.

Balen to vidi nužnim u uvjetima kada uloga Europskog parlamenta i EK postaje sve jača, a ostvarivao bi to kroz kontinuirane forume s našim europarlamentarcima, predstavnicima u EK i kroz Business Europe.

“Ne zaboravimo da nas ove godine očekuju i izbori na toj razini, a već sada se velik dio našeg zakonodavstva odnosi na uredbe i direktive koje su došle s EU razine. Na njih je potrebno djelovati puno prije nego postanu obveza za poslodavce, kao što je sada slučaj s ESG i NIS2 direktivama, kojima se moramo prilagođavati”, objašnjava Balen.

Tajno biranje, 83 članice
Smanjenje troškova rada, na kojemu su već postignuti pomaci, i u narednom razdoblju za oba predsjednička kandidata ostaje imperativ, a Balen se u slučaju da bude izabran želi snažnije angažirati na većem poticanju ulaganja u istraživanje i razvoj, te izmjene zakona o poticanju ulaganja.

“I dalje imamo nisku stopu udjela privatnih investicija u BDP-u, što nas koči u razvoju”, ističe Balen. De facto zamjera što HUP ne daje ekonomski osvrt na smjernice državnog proračuna i Europskog semestra, a s obzirom na predanost snižavanju troškova za tvrtke smatra nužnim oživljavanje Registra parafiskalnih nameta, koji je već neko vrijeme izvan funkcije.

“HUP će nastaviti raditi na boljem korištenju EU fondova, sustavnom rješavanju demografskih problema kao i unapređenju obrazovnog i pravnog sustava kako bi svi dionici poslovali i živjeli u kvalitetnijem okruženju”, ističe, pak, Furjan.

On je, inače, na čelu Plive od svibnja 2015., a u najvećoj hrvatskoj farmaceutskoj kompaniji je i započeo profesionalnu karijeru nakon završenog Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Prvi posao u Plivi bio mu je poslovni analitičar, a prije odlaska 2009. napredovao je do mjesta rukovoditelja Operativnog planiranja. Nakratko napušta farmaceutski sektor, te je do 2010. bio direktor u Hrvatskoj pošti, a potom izvršni direktor globalne generičke kompanije u Švicarskoj, nakon čega se vraća u Plivu.

Balen je, pak, diplomirao na zagrebačkom FER-u, a još 1998. s partnerima Mislavom Balkovićem i Tomislavom Dominkovićem pokrenuo je Algebru, obrazovnu grupaciju usmjerenu na visokoobrazovanje, korporativnu edukaciju, cjeloživotno i digitalno obrazovanje osnovnoškolaca, a lani je Algebra dovršila i proces akreditacije sveučilišta. Oba su kandidata na čelnim pozicijama granskih udruga u HUP-u, što je i jedan od uvjeta izbora, Furjan u Udruzi proizvođača lijekova, a Balen Udruzi informatičke i komunikacijske aktivnosti.

Među samim članicama HUP-a za oba kandidata imaju dobre riječi. Koje su razlike? Jedan dolazi iz velike kompanije po prihodima i prodaji u inozemstvu, koja je dio velike inozemne grupacije, a drugi iz male domaće tvrtke koja se razvija. Članovi kao razliku ističu i njihov temperament. Presudno će, kažu sugovornici iz HUP-a, kod odlučivanja za Vijeće članica biti njihove razlike u retorici i vagat će se između mirnijeg pristupa kojeg prakticira Furjan i energičnijeg kojega ima Balen.

Furjan je proteklih godina upravo svojim uljuđenim i tihim pristupom uspio progurati brojne za poslodavce važne inicijative i braniti njihove interese, a je li taj pristup idealan i za nadolazeće vrijeme koje obilježavaju geopolitička nestabilnost i loši ekonomski trendovi, ili je vrijeme za novu energiju, odlučit će Vijeće članica u kojem sjede svi predsjednici granskih udruga i najvećih članica HUP-a, njih ukupno 83. Odlučivanje je, inače, tajno.

Nema prioriteta
Novi predsjednik HUP-a važan je reprezent gospodarstva, tim više što se druge organizacije nisu uspjele nametnuti ili su oslabljene. Tu su poziciju u HUP-u uvijek držala imena najreprezentativnijih kompanija, nakon što su su je najveći poslovnjaci, njih 40, i osnovali HUP krajem 1993.

Prvi predsjednik bio je Ivica Todorić, a do danas se na mjestu predsjednika izmijenilo 13 poslovnjaka. Nekima od njih uspjelo je dobiti dva mandata, poput Ivice Mudrinića, Damira Kuštraka i Gordane Deranje.

Ranije se vodilo računa i da na toj funkciji podjednako budu i osnivači tvrtki i menadžerski kadar, no već neko vrijeme to nije prioritet kod izbora. Bitno je da to bude osoba koja uživa respekt u poslovnoj zajednici i koja istinski ima volju baviti se tom vrstom javnoga rada koji uzima puno vremena i energije.