U tržišnu utakmicu u industriji osiguranja u Hrvatskoj uskoro bi se trebao uključiti novi međunarodni igrač, što se nije dogodilo već duže vrijeme. U proteklih godinu-dvije na domaćem se terenu odvilo tek nekoliko preslagivanja na način da su veće osigurateljne kompanije preuzele biznis od manjih konkurenata.
Tako je zagrebačka podružnica Sava osiguranja prije godinu i pol preuzela portfelj Ergo životnog i Ergo osiguranja d.d., dok je prošle godine Generali “poklopio” Izvor osiguranje, a potom i prenio cjelokupan portfelj zagrebačke podružnice Generali zavarovalnice.
Ove godine na tržište se sprema ući francuska Groupama grupa, i to preuzimanjem OTP osiguranja, društva iz reda manjih osiguravatelja.
Neslužbeno, to je trenutno u fazi ishođenja odobrenja Hanfe kao regulatora za nebankovni financijski sektor, što znači da bi potvrda mogla uslijediti za koji tjedan ili mjesec. To će ujedno biti i povratak francuskih investitora na financijsko tržište u Hrvatskoj, nakon što se prije nekih pet godina iz bankarstva povukao Societe Generale.
Francuski osiguravatelj glavni korak u tom smjeru napravio je još potkraj 2020. potpisivanjem sporazuma između njegove mađarske podružnice, Groupama Biztosito, i OTP banke kao 100-postotnog vlasnika OTP osiguranja.
Ta je transakcija samo potcrtala uske veze između Groupama grupe i mađarske OTP banke u zemljama središnje i istočne Europe. Naime, francuska je kompanija i jedan od četiri dioničara koji u vlasničkoj strukturi mađarske banke drže (pojedinačno) više od pet posto.
Mađarski vlasnici ovdašnje banke, pak, biznis osiguranja u Hrvatskoj kupili su u paketu s preuzimanjem nekadašnje SG Splitske banke od Societe Generalea. Tom je prilikom Societe Generale osiguranju, koje je s radom u Hrvatskoj započelo 2009. promijenjeno i ime. OTP je, međutim, u Hrvatskoj daleko više fokusiran na bankarski biznis.
O tome svjedoči i skroman tržišni udjel OTP osiguranja od ukupno 0,3 posto, što u cijelosti proizlazi iz ponude proizvoda životnih osiguranja u kojima pak s nešto više od 33 milijuna kuna bruto zaračunate premije na tržištu participira nepunih 1,3 posto.
Zbog svega je zapravo razumljivo što OTP prepušta ovdašnji biznis osiguranja jednom od svojih najvećih dioničara s ambicija širenja osigurateljnog biznisa u regiji. Okončanjem tog preuzimanja, a u Groupami računaju da će se transakcija kompletirati u prvom polugodištu, Francuzi će svoje poslovne operacije proširiti s (do)sadašnjih 10na 11 tržišta.
Uz matično francusko tržište, trenutno su prisutni u niz europskih zemalja (Italija, Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Slovačka, Grčka, Turska), te u Tunisu i Kini. Internacionalna divizija nosi im 2,2 milijarde eura premijskog prihoda od ukupno ukupno ostvarenih 14,4 milijarde eura.
Uz skroman premijski rast (1,7 posto) Grupa je za 2020. iskazala 177 milijuna eura neto dobiti, gotovo upola manje nego godinu prije (345 milijuna) i znatno oštriji pad nego na razini operativne dobiti (306 prema 413 mil.). U inozemnim podružnicama zapošljavaju oko šest tisuća ljudi, a na matičnom francuskom oko 25 tisuća.
Glavno inozemno tržište Groupame trenutno je Italija s 1,2 milijarde eura premijskog prihoda, a među značajnijima su im i Mađarska i Rumunjska u kojima, primjerice, u segentu neživotnih osiguranja drže četvrto odnosno peto mjesto.
Pritom su prošle godine u Italiji zabilježili premijski pad (6,5 posto), dok su npr. u zemljama srednje i istočne Europe rasli po stopi od 3,7 posto.
U Turskoj i Grčkoj premijski rast bio je i veći, a u kontekstu potencijala rasta uz neizostavnu Kinu u toj grupaciji s ukupnom aktivom vrijednom 78,6 milijardi eura apostrofiraju i Tunis.
Novi smjer
Budući da francuska kompanija pokriva širok spektar polica osiguranja, realno je očekivati da će OTP osiguranje nakon njezina preuzimanja izaći iz okvira ponude isključivo životnih osiguranja u Hrvatskoj. Koliko agresivno i koliko uspješno, pokazat će vrijeme.
Za domaće tržište osiguranja prošla je godina, u cjelini gledano, više-manje bila u znaku stagnacije. Akumulirana imovina osiguravajućih društava na kraju 2020. iznosila je 47 milijardi kuna, a 10,5 milijardi kuna zaračunate bruto premije u odnosu na godinu prije predstavlja pad od 0,7 posto. u odnosu na godinu prije.
Pritom su kod prevladavajućih neživotnih osiguranja, na koje otpadaju približno tri četvrtine ukupnih premija, porasle za oko 350 milijuna ili 4,7 posto. Nasuprot tome, kod životnih osiguranja zaračunate bruto premije su okopnile za gotovo 420 milijuna, što u odnosu na 2019. predstavlja dvoznamenkast pad (13,7%), koji se dijelom može pripisati utjecaju pandemije.
To sugeriraju i podaci prema kojima su u prva dva mjeseca premije po tim policama imale rast, nakon čega su u svih deset preostalih mjeseci u usporedbi s prošlom godinom bile u padu.
Jedno od zanimljivijih obilježja prošlogodišnjih rezultata industrije osiguranja svakako je visok rast zaračunatih premija ostvaren izvan Hrvatske, na tržištima EU.
One su porasle za gotovo 50 posto ili za 214 milijuna, na ukupno 648 milijuna, a od četiri društva koja su iskoračila sa svojom ponudom polica na druga tržišta EU u najvećoj mjeri taj je skok rezultat aktivnosti društava iz Agram grupe na tržištima Austrije i Italije.
Zamjetnih 8,6 posto ili 520 milijuna lani je povećan iznos likvidiranih šteta domaćih osiguravatelja, koji je time dosegnuo 6,5 milijardi kuna. Iako su se postotnim rastom istaknuli i broj osiguranja te iznos polica osiguranja od potresa (30-ak posto), u tom slučaju skok je ponajprije odraz niske osnovice.
Tržište kaska
Iako je u još nekim kategorijama osiguranja zabilježen solidan premijski rast, Hrvatska prema pokazateljima razvijenosti tog tržišta i dalje zaostaje za razvijenijim zemljama.
Prosječna premija osiguranja po stanovniku kod nas je lani iznosila 342 eura nasuprot 2170 eura prosjeka na razini EU. To je već poslovično naglašenije u segmentu životnih osiguranja (u Uniji je prosječna premija 1264 eura, a kod nas 86 eura), a popriličan raskorak je i u segmentu zdravstvenog osiguranja (21 prema europskih 232 eura).
Razlike u životnom standardu samo su dio objašnjenja. Kako bilo, potencijal rasta je tu, no to se ponavlja iz godine u godinu.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu