Nakon što je za Hrvatsku poštansku banku Vlada dobila začudno tanku ponudu Erstea te sudeći po vrlo opreznim najavama investitora zainteresiranih za preuzimanje Croatia osiguranja, dojam je da je monetizacija autocesta ključni posao koji će obilježiti 2014. godinu te osigurati barem srednjoročnu stabilnost hrvatskih javnih financija.

Otprije je poznato da bi se kao konzorcij za koncesiju trebale natjecati dvije grupe ponuđača.

Na jednoj strani su velika investicijska kuća Goldman Sachs i tri domaća investicijska fonda (AZ, PBZ Croatia osiguranje i Erste Plavi). Velika je novost da im se kao partner u projektu koji će biti zadužen za upravljanje autocestama priključila ogromna međunarodna grupacija Vinci s operacija u 100 zemalja i 193 tisuće zaposlenih. Kako doznajemo aktivnosti oko zaključenja ugovora o sklapanju konzorcija s Goldman Sacshom kao nositeljem dosižu svoj vrhunac; management iz okupljenih tvrtki vodi višesatne pregovore na dnevnoj bazi i prolaze svaki detalj ugovora koji će regulirati njihove međusobne odnose kao i odnose s hrvatskom državom. Najnovije informacije govore kako se od tri mirovinska fonda jedan ipak nećka oko sudjelovanja u konzorciju, a što ukazuje na složenu prirodu deala koji se želi postići s Hrvatskom.

U drugoj grupi, kao što smo već pisali, velika je investicijska kuća Macquarie i Raiffeisen mirovinski fond. Treba ponoviti da je poprilično iznenađenje da je došlo do podjele u nastupu hrvatskih mirovinskih fondova jer se Raiffeisen odlučio za partnerstvo s drugim igračem. Naravno da se svaki fond menadžer ima mora donositi odluke koje su od interesa za štediše mirovinskih fondova ovisno o vlastitoj procjeni, ali neslužbene informacije govore da bi u pozadini mogli biti i neki drugi interesi, primjerice, oni banke vlasnice društva za upravljanje mirovinskim fondom. Bilo kako bilo, sigurno je da će od budućih prihoda autocesta imati koristi barem jedan dio hrvatskih mirovinskih štediša. To je kao da su u polufinalu po dva domaća kluba sa dvije strane.

Dok Macquaire zapošljava oko 14 tisuća ljudi u 28 zemalja i ima 359 milijardi dolara pod upravljanjem, Goldman Sachs doslovno je planetarni igračstar 145 godina, ima 33 tisuće zaposlenih, a prema izvještaju iz 2012. upravlja imovinom od 965 milijardi dolara.

Dojam je da ulazak velikog Vincia u konzorcij koji se okupio oko Goldman Sachsa ima posebnu težinu. Radi se, naime, o kompaniji s ogromnim iskustvom u dizajniranju, financiranju, gradnji i upravljanju infrastrukturom i raznim postrojenjima. O upravljanju autocestama znaju sve. Samo u Francuskoj drže koncesiju više od 4.385 kilometara autocesta, a istim poslom bave se, kad je u pitanju infrastruktura i javni objekti, u još 20 zemalja.

Dva hrvatska proračuna

Posao desetljeća u Hrvatskoj, za njih je samo još jedan u nizu dealova. Primjerice, ovaj mjesec sudjelovali su u dealu u kojem je sa Slovačkom dogovoreno refinaciranje “expresswaya” teško 1,24 milijarde eura, a čime je ta zemlja uštedjela 150 milijuna eura.

Vinci trenutačno sudjeluje u 265 tisuća projekata u svijetu i ima prihode od 38,6 milijardi eura, dok u knjizi narudžbi drži poslove od 31,3 milijardu eura ili oko dva hrvatska proračuna. Tržišna kapitalizacija (vrijednost tvrtke na burzi) dosegla im je 20,7 milijardi eura, a što je oko 80 posto ukupne kapitalizacije svih dionica, obveznica i ostalih vrijednosnih papira Zagrebačke burze u 2012. godini.

S obzirom da je Hrvatska ušla u europsku proceduru fiskalnog deficita bit će teško zamisliti sljedeću fiskalnu godinu bez “deala” oko autocesta. Iako će monetizacija autocesta značajnije statistički djelovati na smanjivanje ukupnog javnog duga, a tek s nešto više od milijarde utjecati na smanjenje fiskalnog deficita, bez tog deala sljedeća godina mogla bi biti dramatična do granica neodrživosti cijene zaduživanja. Kao što je više puta isticao potpredsjedniik vlade Branko Grčić, monetizacija autocesta trebala bi Hrvatskoj otvoriti mali prostor za disanje.

U kontekstu ulaska hrvatskih mirovinskih fondova u dogovor oko autocesta, posebnu težinu dobijaju glasine o mogućem zamrzavanju uplata u drugi mirovinski stup zbog fiskalnih problema Republike Hrvatske.

Dvojbe oko 2. stupa

U trenutku dok se mirovinski fondovi pokazuju kao faktor ukupne financijske stabilnosti zbog ogromne akumulirane mirovinske štednje disperzirane u državne vrijednosnice i manjim dijelom u dionice, vrlo nelagodno je iznova slušati ideje o razbijanju kakvog-takvog održivog sustava. Teoretski bi takvo rješenje bilo moguće jer ne bi diralo u osobno imovinu mirovinskih štedišta (tako je, naime, zakonom definirana mirovinska štednja u Hrvatskoj), ali bi čak i privremeni prekid obveznog ulaganja uz hrvatsku demografsku i ekonomsku sliku značio maltene sigurni kolaps mirovinske reforme, umjesto da se s reformom nastavi.

• Rok vezan za koncesije na autoceste istekao je danas u podne
• Prosvjedni skup protiv koncesije za autoceste
• Hajdaš Dončić zadovoljan prvim dijelom postupka za davanje autocesta u koncesiju