Zeleni plan je vrlo ambiciozan dokument Europske unije, posebice u kontekstu energetske krize i zahtjevan je za članice EU, poput Hrvatske, koja je deficitarna u gotovo svim proizvodnjama poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, istaknuto je u srijedu u Osijeku na konferenciji “Zeleni plan u hrvatskoj poljoprivredi”.

Na konferenciji, koju su organizirali Poslovni dnevnik i osječki Fakultet agrobiotehničkih znanosti, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Zdravko Tušek je kao novine u Zelenom planu istaknuo smjernice koje artikuliraju jačanje otpornosti europske poljoprivrede, ali i donose odgovore vezane uz ekološku održivost, očuvanje okolša te upravljanje rizicima koje donose klimatske promjene.

Neke od osnovnih politika Zelenog plana, kao što su ekološka poljoprivreda, smanjenje upotrebe pesticida i antibiotika, još su u postupku definiranja, naveo je Tušek.

Podsjetio je kako je Hrvatska poslala Europske komisije na odobrenje svoj Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2023.-2027., a riječ je o 3,8 milijardi eura kroz petogodišnje razdoblje za poljoprivredne proizvođače, prerađivače te za sve koji razvijaju ruralni prostor, čime će se omogućiti kontinuitet potpora proizvođačima kako bi i dalje mogli imati stabilno poslovanje.

Naveo je i kako će kroz eko-sheme poljoprivrednici dobrovoljno moći primjenjivati određene poljoprivredne prakse za koje će biti dodatno financijski nagrađeni, a kao kompenzacija za dobrobit u očuvanju okoliša.

Tušek je upozorio da je nakon ruske agresije na Ukrajinu došlo do tržišnih poremećaja i povećanja cijena određenih ulaznih troškova u poljoprivredi, što otežava poslovanje poljoprivrednih proizvođača te da će taj kontekst sigurno usporiti primjenu određenih smjernica Zelenog plana.

Potpresjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Dragan Kovačević je rekao kako je Komora iznijela primjedbe na Strateški plan zajedničke poljoprivredne politike, posebice zbog predivđenog smanjivanja investicijskih sredstava s 87 milijuna eura godišnje, na 64 milijuna eura.

Smatra da investicijske potpore trebaju biti ključni alat, ne samo za provedbu zelenih politika, nego i za rješavanje ključnih strukturnih problema u hrvatskoj poljoprivredi.

Moramo povećavati fizički obujam poljoprivredne proizvodnje te produktivnost ulaganjem u nove tehnologije, inovacije i digitalizaciju, jer smo u ovome trenutku po produktivnosti na razini 30 posto prosjeka EU, naglasio je Kovačević.

Zamjenik predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić ocijenio je kako pojam zelena poljoprivedna politika za širu javnost zvuči jako lijepo, ali smatra upitnim hoće li se uz provedbu svih planiranih mjera i ukidanje nekih zaštitinih sredstava, koja su se do sada koristila u poljoprivredi, moći proizvesti dovoljne količine hrane.

Smatra kako je Zajednička poljoprivredna politika do covid krize dobro funkcionirala, ali da nakon toga i rata u Ukrajini, ta politika gubi smisao, jer su ulazni troškovi značajno porasli, a financijska omotnica za razdoblje do 2027. godine se smanjila,

To znači da više nema jeftine proizvodnje i da će potrošači morati daleko skuplje plaćati hranu, a hoće li je biti dostatno to će pokazati vrijeme. Uza sve mjere koje ćemo kroz zelenu politiku morati provesti, pitanje je hoćemo li imati dovoljne količine hrane, rekao je Brlošić.

Na skupu se uz ostalo raspravljalo i o tome kako spasiti hrvatsku proizvodnju mlijeka i mesa te hoće li manja upotreba zaštitnih sredstava smanjiti poljoprivrednu proizvodnju.