Građevinski sektor je jedan od stožernih u svakom gospodarstvu, no gotovo svakih par godina se susreće s novim izazovima, rečeno je na konferenciji “Zeleni plan u hrvatskome gospodarstvu – građevinarstvo” koja se u organizaciji Poslovnog dnevnika održava danas u Zagrebu.

Kako je istaknuo Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika, zadnjih 10-ak godina koliko Poslovni dnevnik organizira konferencije o građevinarstvu, sektor se susretao s problemom problematike financiranja, nepostojanja velikih investicija, nedostatka radne snage, pa u zadnje vrijeme pandemije, obnove nakon potresa i sada inflacije kakva nije viđena već desetljećima. Predstavnici građevinskog sektora u nadolazećem razdoblju očekuju znatne probleme.

Do kraja 2022., kao i u idućoj godini, moraju računati s osjetnim teškoćama, što je posljedica zastoja iz pandemije, nedostatka građevnog materijala i novih kretanja uzrokovanih ratom u Ukrajini. Problemi i zapreke u građevini koji pogađaju cijeli stari kontinent više su nego vidljivi i u Hrvatskoj. Prema ispitivanju krovne udruge njemačkoga građevinarstva, 90 % građevinskih poduzetnika žali se na nagli porast cijena građevnog materijala, a 80 % na njegov nedostatak.

Mnogi poduzetnici ne usude se sklapati nove poslove zbog nepredvidivog rasta cijena. S obzirom na to da se cijene objekata ugovaraju prije početka radova, pribojavaju se financijskih problema u slučaju porasta cijena materijala. Slične strahove dijele i domaći građevinari, a posebice su vidljivi u trenucima kada bi Hrvatska trebala i morala iskoristiti europska sredstva koja nam stoje na raspolaganju.

Radilo se o složenom procesu koji je trajao skoro četiri godine

Obnova i veliki infrastrukturni projekti financirani s velikim udjelom sredstva iz Europskih fondova su velika prilika za razvoj hrvatskog građevinskog sektora, rekao je Dimitrios Athanasiou iz Glavne uprave za energetiku Europske komisije u svojoj prezentaciji: Odjeci Zelenog plana na hrvatski građevinski sektor na konferenciji “Zeleni plan u hrvatskome gospodarstvu – građevinarstvo” koja se u organizaciji Poslovnog dnevnika održala u utorak u Zagrebu. Naglašava da je ubrzana energetska tranzicija zbog ukrajinske krize dala dodatni zamah razvoju novih, zelenih, energetskih potencijala koji će u narednom razdoblju, kako na razini čitave Europske unije, tako i Hrvatske činiti značajni dio investicija i aktivnosti građevinskog sektora. “Nove tehnologije energetske učinkovitosti koje će se ugrađivati u nove zgrade će za građevinare biti značajan izazov, ali Europska komisija je tu spremna itekako pomoći te je već objavljeno više natječaja za subvencije ove tehnologije”, kazao je Athanasiou. Dodao je da se radi o značajnim sredstvima, koja su već bila alocirana iz prethodnog Zelenog plana EU kao i Fonda za oporavak i otpornost kao i novcu koji je naknadno osiguran.

Model poslovanja u građevinarstvu, uzance, donijete su lani zajedničkim naporom Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge poslodavaca, a uz suglasnost resornog Ministarstva graditeljstva. Radi se o važnoj regulativi jer je do kraja prošle godine važila uzanca donijeta još 1977. godine, a koja je do danas po gotovo svim kriterijima zastarjela, naglasila je Mirjana Čagalj, savjetnica predsjednika Hrvatske gospodarske komore za promet i graditeljstvo, u svojoj prezentaciji: Pregled usvojenih posebnih uzanca o građenju na konferenciji “Zeleni plan u hrvatskome gospodarstvu – građevinarstvo” koja se u organizaciji Poslovnog dnevnika održala u utorak u Zagrebu. Dodala je da se radilo o složenom procesu koji je trajao skoro četiri godine te je održano više od 45 sjednica i više od 20 javnih skupova, a anketirano je više od tisuću interesenata za tu temu. Uzance govore o odnosima naručitelja i izvođača po pitanju izmjena ugovornih cijena i materijala te regulira u kojim okvirima i pod kojim uvjetima do odstupanja cijena može doći. “Do povećanja jedinične cijene može doći ako je izveo radove u roku, od davanja ponude do ispunjenja, bez utjecaja izvođača, ako se povećala cijena građevnih materijala na tržištu, povećanja cijene rada i sl. Za obračun razlike u cijeni primjenjuje se formula čiji polazni elementi mogu biti, primjerice, indeks elemenata i materijala u izgradnji, indeks prosječne bruto plaće u građevinarstvu ili pak cijena tekućih goriva i maziva”, kazala je Čagalj. Kod javnih nabava bi se javni naručitelj već u prethodnom savjetovanju trebao odrediti hoće li primjenjivati Uzance sukladno Zakonu o javnim nabavama. To treba učiniti najkasnije do objave natječaja kako bi se tome prilagodili svi sudionici u sutavu javne nabave. Savjetnica predsjednika Hrvatske gospodarske komore za promet i graditeljstvo istakla je da upravo HGK vodi indeksaciju promjena cijena građevinskog materijala za 2020., 2021. i sad za 2022. godinu, a pri tome prate cijene za čak 150 materijala te su po tom pitanju na usluzi naručiteljima i izvođačima. Uzance (franc. usance i tal. usanza), su kodificirani trgovački običaji koji kao izvor trgovačkoga prava imaju prednost pred trgovačkim običajima. Kod nas upotrijebljena u množini koristi za nazivanje kodificiranih poslovnih običaja. Tada se u slučaju samo utvrđuje ono što u praksi već postoji. U pisanom obliku ne bilježi se pojedini trgovački običaj, nego više njih koji međusobno čine neku cjelinu pa ih se po toj cjelini i naziva. Posebne uzance o građenju su prvi put su na ovom prostoru donijeti 1977. S obzirom da se običaji nisu se u značajnoj mjeri promijenili do danas, ove uzance i sada ugovaraju kao pravni izvor koji uređuje odnose između naručitelja i izvođača građevinskih radova. To je razvidno iz sadržaja procesne dokumentacije u sporovima pred sudovima.

Teško je predviđati što će se dugoročno događati

Nepredvidivost, nestabilnost, kompleksnost i brze projeme su glavni izazovi upravljanja radnom snagom u graditeljstvu, istakla je Ana Jadrešin, konzultantica za ljudske resurse (HR) u Manpower grupi u svojoj prezentaciji “Fleksibilnost tržišta radne snage” koju je održala u sklopu konferencije “Zeleni plan u hrvatskome gospodarstvu – građevinarstvo”. “Teško je predviđati što će se dugoročno događati jer svijet zadnjih godina ima niz vrlo prijelomnih trenutka, od velike krize, korone, inflacije, ruske krize i sl.”, kazala je Jadrešin. Tijekom prošle godine je MUP izdao 81.986 dozvola za rad i boravak u Hrvatskoj, a što je bilo više od 10% više nego tijekom 2020. No, preliminarni podaci za ovu godinu pokazuje da je već sada podnijeto 50% više zahtjeva. “Najviše radnika nam dolazi iz BiH i vezano je za turizam, a odmah poslije toga dolazi građevina. Poslije BiH nam najviše radnika dolazi iz Indije. Veliki problem je da mnogi radnici ovdje dolaze s neralističnom slikom što ih ovdje očekuje. Zbog toga većina njih dolazi jednokratno i sami, gotovo nitko ne dovodi obitelj i vrlo brzo se vraćaju”, upozorila je Jadrešin. Razlozi za neusklađenost očekivanja i ralnosti je na obje strane – radnici vide Hrvatsku kao obećanu zemlju, birokracija je složena, a same agencije preuveličavaju kvalifikacije i radne sposobnosti radnika.