Zagreb se mora potpuno ogoliti kako bi ga se obnovilo. S vrha Glavnog kolodvora dizalicama se skidaju balustrade i ukrasi, a sa zgrada u Zvonimirovoj dimnjaci, pa je jedan dio te ulice privremeno zatvoren, baš kao što je desetak dana ranije dizalicama bila zakrčena i Vlaška. Dio Petrinjske između Amruševe i Boškovićeve blokiran je na čak tjedan dana, a sanira se i zgrada na križanju s Đorđićevom, one koja je ostala bez zidova postavši tako simbolom zagrebačkog potresa.
Tek treba vidjeti čije su to dizalice, kako su angažirane i koliko njihov rad košta. Vlasnik jedne dizalice ispričao nam je kako se odazvao na javni poziv grada odmah nakon potresa želeći se uključiti u sanaciju, no nitko mu se nije javio. A oni koje je grad odabrao masno naplaćuju, pa je tako vlasnicima zgrade u strogom centru, kojima je GSKG poslao ogromnu dizalicu da im skine dva dimnjaka, sada stigao račun na preko 20.000 kuna.
I dok se Zagrepčani bave obnovom, u njihovom se gradu otvorio jedan paralelni, bezbrižni svemir. Cvjetni trg izgledao je prošli utorak kao da je na njemu svadba, ili Hrvatska upravo igra u finalu svjetskog nogometnog prvenstva – naslagali su se muzikaši s domoljubnom playlistom, pjeva se Slavoniji i Dalmaciji, pokraj njih saborski zastupnik s cigaretom u ustima maše barjakom, a sve to uz smiješak prate friške stranačke akvizicije.
Fešta je, svi su dobre volje jer su upravo DIP-u predali svoje liste za izbore, kako bi ušli u novi saziv sabora koji su oni sami raspustili prije mjesec dana. Raspustili, a da prije toga nisu donijeli zakon o obnovi Zagreba. Kad su onomad stasitog barjaktara, zastupnika Miru Bulja pitali hoće li pristati na raspuštanje Sabora mirno je rekao -”odlučit će većina” i potom glasao za raspuštanje. Pa sad sretan skače ispred Oktogona, koji je nakon potresa bio zatvoren, tu na početku Bogovićeve, gdje je u potresu ogroman komad fasade tresnuo na ulicu, a blizu teško oštećene pravoslavne crkve.
Potres se ne spominje jer to nije glavna tema na parlamentarnim izborima 2020., pa se priča uglavnom o zabrani pobačaja. Govori se o pravima fetusa, ali ne i o pravu na pristojan život onih ljudi koji su ostali bez svojih kuća i stanova.
Ostavljeni smo u epicentru vaše nebrige
Dan ranije i stotinjak metara dalje, na Trgu bana Jelačića i početku Ilice, nešto manje vesela skupina građana okupila se na prosvjednoj akciji pod nazivom Zagreb u epicentru, kako bi se još jednom pobunili zbog nedonošenja zakona o obnovi svog grada. U jeku ideološke borbe pred izbore, oni su zaboravljeni od svih osim od dugogodišnjih aktivista koji su ih ovdje okupili.
“Ostavljeni smo u epicentru vaše nebrige, #365 HDZ”, poručili su demonstranti preko transparenta vladajućoj stranci i njenom koalicijskom partneru, zagrebačkom gradonačelniku. Ogorčena lica ekipe koja je Ilicom nosila dugački transparent s desecima prekriženih glava Milana Bandića bila su dovoljna poruka svakome tko ju želi primiti. I ovdje se čuje živa glazba, ali tu umjesto milozvučne gitare udaraju Zli bubnjari, kako bi naglasili dramatičnost situacije.
Jedan od prosvjednika na leđa je stavio natpis „srušili smo Barbiku, srušit ćemo i Banditerasa“, a na prsa „Srušimo Bandića i GUP, a ne stadion i hipodrom“. Po novinama se piše o spašavanju turističke sezone, najavljuju se ljetni festivali, ali ove je ljude teško uvjeriti da se stanje normaliziralo. Prosvjednici tvrde da su ostavljeni na cjedilu, traže hitno izglasavanje zakona, sustavnu pomoć od Vlade i banaka. Žale se da su majstori postali preskupi i pitaju se kada će početi detaljna procjena njihovih zgrada. Neki od njih donijeli su komade svojih uništenih domova u centru, Čučerju i Markuševcu, koji i sada, tri mjeseca nakon potresa, izgledaju skoro isto kao što su izgledali na dan 22. ožujka.
I tako život u centru Zagreba ide u ritmu par-nepar: u ponedjeljak popodne bio je prosvjed, u utorak popodne fešta Mostovaca, a u srijedu popodne eto nam novog potresa od 3,1 po Richteru. Kako kažu seizmolozi, bio je to jedan od 10 najjači od onog velikog, ožujačkog potresa. A svaki novi potres dodatno slabi zgrade i može srušiti na cestu sav onaj građevinski krš koji s nekih krovova i dalje prijeti.
Prije su kupci pitali ima li stan perilicu, sada ih zanima serklaž
Unesrećenima novac nije jedini problem, jer kao što je rekao jedan od sudionika prosvjeda – „niti jedna institucija nam nije dala dijagram aktivnosti, niti popis stručnjaka koje bi nam mogli pomoći u obnovi“.
Nešto slično se moglo čuti i od stručnjaka okupljenih na Brickinthewall Arena webinaru – nastradalim građanima trebaju čim prije zakon i smjernice, čak više nego financijska potpora, kako bi znali što da rade i da li da uopće išta rade.
„Ljude sada primarno zanima sigurnost, pitaju kako aseizmički obnoviti zgradu, a mnogi vlasnici se ne žele vraćati u centar ako imaju još jedan, noviji stan s čeličnom ili armirano-betonskom konstrukcijom“, rekao je arhitekt Igor Gojnik. Napominje kako je aseizmička sanacija skupa i zahtjevna jer u tom slučaju zgradu moraju napustiti svi njeni stanari i korisnici, treba skinuti fasade, osloboditi gole zidove i grede. Pritom je ozbiljna sanacija tako skupa da se za isti novac tu građevinu može srušiti i faksimilno obnoviti, pri čemu bi zamjenska građevina bila i brže dovršena, tvrdi Gojnik.
Nejra Sitnić Milanović, direktorica agencije Ofis za nekretnine i arhitekturu, zamijetila je kako klijenti i dalje unajmljuju stanove u centru, ali ih ne kupuju, pa se zapitala – jesmo li više u strahu za svoj život ili novac?
„Prodavatelji se teško nose s time da njihove nekretnine sada imaju manju vrijednost. Tržište stagnira, više nitko ne hrli u centar. Zadnjih dana ima nešto interesa, ali i dalje nema realizacije. Potražnja se znatno smanjila i svi čekaju, a banke su postrožile uvjete, kod kreditiranja više ne odobravaju 100 posto nego samo 80 ili 70 posto vrijednosti nekretnine, pa samo što ne traže DNK analizu svakog vlasnika i kupaca. Prije je glavno pitanje bilo ima li stan perilicu i kakav je parket, a sada se pita imaju zidovi serklaž“, rekla je Nejra Sitnić Milanović.
Dodaje kako su interesenti zadovoljni kad vide da zgrada ima novu fasadu i krov, a poneki od njih prekasno, kad su već kupili stan, shvate da će morati plaćati 1400 kuna mjesečne pričuve.
„Nisu se zapitali čijim je novcem zgrada tako lijepo uređena, jedan nas je kupac zbog toga skoro tužio. Kod pričuve nastaju problemi jer pozicije nam nisu jednake. Tako u Dalmatinskoj ulici jedan stanar ima svoj bazen, a njegov susjed, koji također živi u ogromnom stanu, grije se na drva i ne uspijeva pokriti niti svoje osnovne životne troškove“, dodala je.
Bez velike pričuve nema ni ozbiljne brige o svom vlasništvu, međutim stvar se komplicira ako je većinski vlasnik zgrade Grad Zagreb. Tako su stanari jedne zgrade na Kaptolu, koja je dobila crvenu naljepnicu, preko GSKG kao svog upravitelja predložili povećanje pričuve na osam kuna po kvadratnom metru, no to im nije prošlo jer je grad Zagreb kao većinski vlasnik odbio njihov prijedlog. U GSKG doznajemo da je prosječna visina pričuve koju izdvajaju suvlasnici zgrada pod njihovim upravljanjem 3,82 kn/m2, a definira se godišnjim programom upravljanja temeljem planiranih radova u navedenom periodu za pojedinu zgradu. Mnogi ulaze u kredite, pa automatski moraju povećati pričuvu kako bi ih mogli uredno otplaćivati.
„Trenutno, u svrhu osiguranja potrebnih sredstava za sanaciju zgrada nakon potresa, suvlasnici nam gotovo svakodnevno upućuju zahtjeve za odobravanjem kredita. Do sada smo ih zaprimili oko 500. Shodno tome pričuva varira, ovisno o potrebnim radovima i visini kredita, sve do 12 kn/m2“, rečeno nam je u GSKG, gdje saznajemo i da naknadu, koja se isplaćuje iz sredstava pričuve zgrada, prima oko 30 posto predstavnika suvlasnika.
Dimnjačari: ‘Više nećemo dati niti jedan pozitivan atest za zidane dimnjake!’
Prvih tjedana nakon potresa glavna tema bili su oštećeni dimnjaci, koje su dizalice i alpinisti skidali s krovova. Tone cigli, koje konzervatori tako tvrdoglavo nisu dali micati s krovova, završile su tada na cesti. U svakom slučaju kad je procijenjeno da je situacija opasna, Gradska plinara Zagreb (GPZ) obustavljala je isporuku plina, a za ponovno uključenje u mrežu tražili su pozitivan atest dimnjačara.
Kako doznajemo, više niti jedan zidani dimnjak, čak i ako je savršeno obnovljen, neće moći dobiti ateste, a ta nam je informacija potvrđena i u Dimnjačarskoj obrtničkoj zadruzi (DOZ), gdje tvrde da je vraćanje ciglenih dimnjaka u funkciju – protuzakonito. Loša je to vijest za onih 4500 nastradalih kućanstava koja su još uvijek bez plina, grijanja ili tople vode.
“Da nije došlo do zatvaranja dovoda plina uzrokovanog potresom, ti su dimnjaci mogli biti u funkciji još godinama. Međutim, razorni potres rezultirao je preventivnim zatvaranjem plinskih instalacija u pojedinim dijelovima grada. Sukladno važećim propisima, da bi se plin ponovno pustio u instalacije u objektima u kojima je radi sigurnosti bio isključen, nužno je provesti atest dimnjaka neovisno o starosti zgrade i samog dimnjaka. Da bi dimnjak danas, u 2020., dobio pozitivan atest, potrebno je utvrditi da ima tehnička svojstva u skladu s Tehničkim propisom za dimnjake u građevinama i Tehničkim pravilima za projektiranje, izvođenje, uporabu i održavanje plinskih instalacija. Osim navedenog, potrebno je utvrditi da je sve u skladu sa Zakonom o zapaljivim tekućinama i plinovima, Zakonom o zaštiti od požara i ostalim pravilima struke. Opeka kao građevni materijal, nije u skladu s navedenim propisima te za dimnjake od cigle više nema uvjeta za izdavanje pozitivnog dimnjačarskog stručnog nalaza. Pozitivnim nalazom izdanim protivno važećim propisima i tehničkim pravilima o zaštitnim mjerama, čime bi bila izazvana opasnost za život, tijelo ljudi ili za imovinu većeg opsega, dimnjačar bi prekršio gore navedene propise te bi počinio kazneno djelo Dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom iz članka 215. st. 2. Kaznenog zakona, za koje je propisana kazna do pet godina zatvora. Osim toga, dimnjačar bi snosio posljedice za naknadu štete u slučaju nezgode vezane uz plinske instalacije“, rekao nam je Željko Dorotić, predsjednik skupštine DOZ-a.
Dodatno, Gradska plinara definirala je postupak puštanja plina u objekte koji su ga isključili zbog potresa – neovisno o boji naljepnice (zelena, narančasta, crvena) koju je dobio pojedini objekt.
„Ukratko, da bi GPZ pustila plin, potreban je pozitivan dimnjačarski nalaz, a za isti je potrebno otkloniti nedostatke dimnjaka, koji uključuju i sastav materijala dimnjaka koji nije usklađen s preuzetim EU normama.
Iako se propisi čine strogi, nije riječ samo o našim zakonima, nego i o propisima donesenim na razini EU kojima se povećava sigurnost krajnjih korisnika i njihove imovine, omogućuje ušteda energije i smanjenje troška za istu. Također, prema dosadašnjem iskustvu, trošak ugradnje kondenzacijskog bojlera u konačnici je manji od troška sanacije atmosferskog, što mogu posvjedočiti stanari zgrada u Hrvatskoj koji su pristupili takvoj izmjeni prijašnjih godina“, rečeno nam je.
Od predstavnika dimnjačara doznajemo da su od 22. ožujka do 10. lipnja 2020. pregledali 8612 dimnjaka, od toga 3073 koji se koriste i 2277 dimnjaka koji se ne koriste u Donjem gradu, te 2959 dimnjaka koji se koriste i 303 koji se ne koriste na Gornjem gradu.
Na pitanje koliko oštećenih dimnjaka je nakon popravka dobilo pozitivan atest za ponovno priključenje, kažu da je od strane DOZ-a izdano ukupno 113 pozitivnih nalaza, te napominju da „dimnjačarske stručne nalaze može izdati bilo koja ovlaštena osoba s obzirom na to da isti nisu dio koncesijskog ugovora s Gradom Zagrebom“.
Pitali smo i koliko je kondenzacijskih bojlera ugrađeno nakon potresa, a što je vezano za pozitivne nalaze dimnjačara u sastavu DOZ-a.
„Dosad ih je izdano svega 113, no vjerujemo da će Javni poziv za sufinanciranje kupnje kondenzacijskih bojlera Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kojim pojedino kućanstvo može dobiti do 8000 kuna po bojleru, znatno povećati ugradnju kondenzacijskih bojlera što je i krajnji cilj ovog javnog poziva. Uz sufinanciranje kupnje kondenzacijskih bojlera, Ministarstvo graditeljstva osigurat će dodatnih 12.000 kuna po kućanstvu, s kojima se može financirati sanacija dimnjaka i ugradnja novih bojlera. Dimnjačari u cijelom procesu sudjeluju isključivo kroz izdavanje stručnih nalaza čija je ukupna cijena oko 900 kuna za početni i završni nalaz. Dakle, dimnjačari ne provode sanaciju dimnjaka, ne prodaju bojlere ili bilo koju drugu opremu te nemaju nikakvog drugog interesa osim zaštite građana od trovanja, požara i eksplozija. S obzirom na to da nakon potresa u Zagrebu nije došlo niti do jednog takvog slučaja, smatramo da je preventivna zaštita uspješno obavljena. Da se plin nije zatvorio u zgradama s tehnički neispravnim dimnjacima, gotovo je sigurno da bi netko od građana pretrpio posljedice trovanja, požara ili eksplozija“, kaže Dorotić, uz napomenu da su neke pozitivne nalaze izdavali i drugi ovlašteni dimnjačari, s obzirom na to da ti nalazi ne spadaju u poslove koji su obuhvaćeni ugovorom o koncesiji.
Tragom odluke da se dimnjaci od cigle više neće moći koristiti, poslali smo upit Gradskom zavoda za zaštitu spomenika kulture. Zanimalo nas je kako će tu činjenicu uskladiti sa svojom željom da svi zidani dimnjaci ostanu na zagrebačkim krovovima, no odgovor još nismo dobili. A građani i dalje čekaju naputke.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu