Croatia Waste Expo, sada tradicionalno mjesto susreta i razmjene ideja dionika okolišnog sektora, u petak je u zagrebačkoj koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog doživio svoje peto izdanje. Kao najvažnija ovogodišnja tema nametnuo se poprilično zahtjevan cilj Europske unije, onaj prelaska na kružno gospodarstvo gdje otpad jedne industrije postaje sirovina druge. Hrvatska u ovom trenutku na raspolaganju za ostvarivanje tog cilja ima 475 milijuna eura iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, a preduvjet za mogućnost korištenja tog novca bilo je donošenje Plana gospodarenja otpadom za razdoblje 2017.-2022., što je ostvareno u siječnju ove godine. Istaknuo je to u uvodnom govoru glavni urednik Poslovnog dnevnika, medija koji je i pokrenuo konferenciju Croatia Waste Expo, Vladimir Nišević.

„Kada smo prije pet godina prvi put organizirali ovaj skup nastojali smo ukazati na važnost okolišnog sektora, a današnja godišnjica i puna dvorana znače da smo u svom naumu i uspjeli. Poruka koju danas želimo uputiti je da Hrvatska ima znanje, volju i tehnologiju za postizanje zacrtanih ciljeva iz područja zaštite okoliša. Mi možemo i važno je konsolidirati snage te pametno iskoristiti prilike koje su pred nama“, poručio je Nišević.

Da je gospodarenje otpadom vrlo važna tema složio se i državni tajnik pri Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske Mile Horvat. „Usvajanjem plana gospodarenjem otpada jedan smo korak bliže smanjenju i sprečavanju nastanka otpada, odnosno zajedničkim ciljevima koje je postavila Europske unije. Ministarstvo zaštite okoliša kontinuirano priprema javne pozive za sufinanciranje projekata iz segmenta gospodarenja otpadom i omogućava realizaciju brojnih drugih aktivnosti, a Waste expo predstavlja sjajnu priliku za razmjenu ideja i praksi“, dodao je Horvat. 

Treba donijeti odluku gdje će biti centri za gospodarenje otpadom

U sklopu konferencije, održana je i panel diskusija na temu investicija u kružnom gospodarstvu koje se mogu promatrati kao prilike za poduzetnike. Državni tajnik pri Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske Mile Horvat istaknuo je važnost praćenja javnih poziva kako bi svi zainteresirani mogli promptno reagirati svojim prijedlozima i prijavama.

„Govorimo o velikim investicijama i značajnim projektima koje nije lako izvesti. Većina ih traje dugo, a u do sada nerealiziranim projektima ponegdje su kamen spoticanja bili i neriješeni imovinsko – pravni odnosi. Nažalost, imamo i one koji su dežurni da se žale, pa se sve skupa prolongira“, komentirao je Horvat. Što se upravo neprovedbe zacrtanih ciljeva tiče, napomenuo je i da Ministarstvo ukazuje na potrebu izvršavanja plana gospodarenja otpadom i upozorava na posljedice do kojih će doći ako se planovi ne ostvare.

„Zagrebačka županija je trenutno u statusu pregovarača i treba donijet odluku gdje će biti centri za gospodarenje otpadom. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske pored sufinanciranja centara za gospodarenje otpadom raspolaže i s 144,5 milijuna kuna za izgradnju reciklažnih dvorišta, za što je otvoren i poziv. Lokalne samouprave s više od 1500 stanovnika imaju obavezu otvoriti reciklažna dvorišta pa pozivamo načelnike da uvaže ovu zakonsku obavezu“, istaknuo je. U pripremi su pozivi za odvojeno prikupljanje otpada gdje će se sufinancirati nabavka vozila i opreme, nastavio je, naglasivši i druge dodatne napore koji se ulažu u postizanje ciljeva EU. „No, naš je sustav prenormiran. Određene stvari ne funkcioniraju, samim time postaju i preprekama koje usporavaju temeljni proces. Kada bismo to sve sredili, bez problema bismo i postigli ciljeve“, poručio je Horvat.

Direktor i vlasnik tvrtke Tehnix Đuro Horvat dodao je i da krajnji cilj nije samo skupljanje, već reciklaža, odnosno shvaćanje da je ta materija zapravo veliki ekonomski resurs. „Imamo obavezu ispoštovati zajedničke ciljeve. Pri tome je važno koristiti samo najbolju tehnologiju, a očito je da novca imamo na raspolaganju. Najveći dio našeg poslovanja odvija se u inozemstvu, a ove su nam se godine, usvajanjem Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022, otvorila vrata i za još snažniji nastup u Hrvatskoj“, kazao je Horvat. Napomenuo je i da otpad treba shvaćati kao složeni mehanizam te istaknuo da je možda čak i dobro što u određenim fazama kasnimo jer su se u međuvremenu razvile i neke nove, poboljšane tehnologije. „Treba pokazivati više primjera dobre prakse zapadnih zemalja jer se tako se najbolje vide kvalitetna rješenja. Svi skupa smo politički odgovorni da pojačamo stupanj reciklaže“, poručio je.

Načelnica Sektora za zaštitu okoliša u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Aleksandra Čilić potvrdila je da su ciljevi koje je donijela Europska komisija integrirani u nacionalni plan gospodarenja otpadom. „Naravno da je važno stvoriti bazu projekata i raspisivati javne natječaje koji će doprinijeti daljnjem razvoju infrastrukture. Svi radimo intenzivno – jasno nam je da u ponečemu i kasnimo, ali govorimo o sustavima koji se grade i razvijaju godinama“, rekla je Čilić. Pohvalila je jedinice lokalne samouprave koje su u području kružne ekonomije i visokih ekoloških standarda postigle zaista mnogo, poput Krka, Preloga, Čakovca, Labina, Karlovca i drugih. „Imamo i one kojima nedostaje dodatna komunalna oprema ili vozila, pa i taj faktor treba uzeti u obzir. No, svakako bismo primjere dobre prakse i postignuća drugih općina ili gradova mogli preslikati na druga područja“, smatra Čilić.

Upravo se po ekološkim vrijednostima ugrađenima u strategije razvoja i činjenici da od 2012. godine imaju uvjete za odvojeno prikupljanje otpada ističe Sveti Ivan Zelina. „U međuvremenu smo krenuli dalje i ušli u nabavku kompostera, a za ovaj tip aktivnosti koristimo sve raspoložive mogućnosti sufinanciranja. U gradu imamo malo zaposlenika, ali koristimo usluge naših konzultanata te iskustvo naših komunalaca. Osim prikupljanja otpada, treba osigurati i edukacije o propisnom recikliranju i oporabe kako bi se općenito podigla svijest o situaciji u kojoj se nalazimo i svim razvojnim mogućnostima koje su nam na raspolaganju“, istaknuo je gradonačelnik Sv. Ivana Zeline Hrvoje Košćec.

"Radimo sve da stignemo na zadane rokove"

Dosezanje ciljeva kružnog gospodarstva, izračunala je Europska unija, moglo bi donijeti oko 600 milijardi eura ušteda. Jedan od integralnih uvjeta za to je dosegnuti 65 posto recikliranja komunalnog otpada do 2030. Gdje je Hrvatska u tome i imamo li šanse ostvariti zacrtani put, raspravljalo se na panelu pod nazivom 'Kako dostići ciljeve kružnog gospodarstva?'

"Naravno da su ciljevi realni i izvedivi, bitno je samo jesmo li to voljni učiniti", smatra bivši ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović dodajući da današnje društvo živi preko svojih mogućnosti u smislu onog što okoliš može podnijeti i nužna je promjena, a ako ćemo vrtjeti prstima, naravno da je nerealno. "Ako potaknemo komunalna društva i lokalne jedinice omoguće odvojeno prikupljanje otpada na kućnom pragu, izgrade sortirnice, moguće je. Niz je primjera kako su to uspjeli napraviti druge zemlje, ali je nužno da u tome sudjeluju i država i građani", kaže Dobrović.

"Temelj za ostvarenje ciljeva je plan gospodarenja otpadom donesen za razdoblje od 2017. do 2020, a mi smo ponešto i povećali ciljeve", kaže Sanja Radović Josić, načelnica sektora za održivo gospodarenje otpadom, planove, program i informacijski sustava resornog gospodarstva.

Na konstataciju da je dio problema (ne)odvajanja otpada komocija građana i niska razina svijesti osvrnula se bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy. "Sama od sebe se razina svijesti neće se postići. Smiješno mi je kad kažu da kod nas odvojeno prikupljanje i recikliranje otpada ne može uspjeti jer nismo Švedska. Mi se jedino razlikujemo po tome što u Švedskoj sustav funkcionira, a kod nas ne. Možemo imati najbolji zakon na papiru, ali se oni ne poštuju", kaže Holy. Za to treba osigurati preduvjete, a to su infrastruktura za primarnu selekciju otpada, odnosno postrojenja gdje će se otpad obrađivati.

"Treba otvoreno reći da nevoljkost u rješavanju pitanja gospodarenja otpadom ima veze s kriminalnim i mafijaškim interesima. Interes je gospodara otpada da uđu u gospodarenje komunalnim otpadom i zadrže status quo u slučaju posebnog otpada, i zato imamo što imamo. Još do 2016. trebali smo za 50 posto smanjiti količinu koja se odlaže, a vrlo zahtjevna je 2018. do kada trebamo uspostaviti integrirani sustav gospodarenja otpadom i sanirati odlagališta, a to nema šanse da stignemo", kaže bivša ministrica.

Da je tome tako neizravno potvrđuje i Radović Josić. "Radimo sve da stignemo na zadane rokove, ako i ne stignemo zadovoljiti u potpunosti, moramo se približiti tim brojkama", kaže. Za ostvarenje ciljeva nužno je odvajati otpad na kućnom pragu, napominje, a ono što predstoji je realiziranje pogona za preradu bio otpada, drugim riječima pred državom i lokalnim jedinicama još je iznimna količina posla.

Panelisti su svi složni u jednom, u tome da je nužno promijeniti razmišljanje gradova, lokalne samouprave i građana da postanu svjesni da su odgovorni za gospodarenje komunalnim otpadom. Ono u čemu se ne slažu jest kako postići takvu razinu osvještenja, naglaskom na "mrkvu ili batinu". Premda će za svako kašnjenje i probijanje rokova Europska unija slati penale državnom proračunu koji će se mjeriti u milijunima eura, a koje će u konačnici platiti građani, Radović Josić nije uvjerena da su kazne uvijek rješenje za motivaciju, već spominje mjere poput poticajnih naknada. "Bitno je promijeniti svijest svih koji žive i rade na jednom prostoru, da ne bacaju otpad u u neku grabu jer je to najjeftinije, već razvijati sustav za gospodarenje otpadom da ljudi shvate da im je bolje prikupljati otpad odvojeno", kaže.

Mirela Holy ističe da je još prije desetak godina bilo predviđeno da država intervenira ako lokalna uprava ne provede ciljeve iz strategije. "Država se nije jako trudila da preuzme odgovornost kad se naišlo se na velik otpor u lokalnim jedinicama, klasični "nimby efekt" (ne u mom dvorištu, op.a.). Država je davno trebala definirati lokacije za gospodarenje otpadom i riješiti taj problem, to nije riješeno i zato ćemo plaćati drakonske kazne", smatra.

Recikliranje i odvojeno prikupljanje otpada ne podrazumijeva nužno rast cijena zbrinjavanja otpada, pokazuje primjer Ljubljane u kojoj su se računi građanima smanjili. Upravo ljubljansku primjer Dobrović ističe kako bi poentirao odvojeno prikupljanje otpada. "Da Ljubljana ne prikuplja odvojeno papir i plastiku, cijene računa ne bi pale. Ilustrira da se u Hrvatskoj godišnje baci više od 200 tisuća tona papira, jasno besplatno. Da se papir prikupi odvojeno, to nije otpad već roba koju treba tvornica kartona ili papira. S plastikom je potencijal još i veći, tvrtke uvoze u Hrvatsku krutu plastiku, a mi ju bacamo po odlagalištima", kaže Dobrović.

Do kraja 2018. odlagališta moraju biti sanirana, obvezali smo se Europskoj uniji. "Ako zatvorimo odlagališta, gdje ćemo odlagati otpad?", sumira porazno stanje Radović Josić. "Realnost je da će se neka zatvoriti, a otpad voziti na druga odlagališta jer se problem ne može riješiti preko noći", kaže.

Smatra da Zagreb ne može kopirati primjer Ljubljane u kojoj se 65 posto otpada prikuplja odvojeno zbog specifičnih razlika u veličini i mentalitetu. "Ali, Ljubljana je izuzetno dobar primjer da se to može učiniti, ali svaki grad mora naći svoj model", zaključuje.

Na panelu se moglo čuti i da ne treba cirkularnu ekonomiju poistovjećivati s otpadom. Bit cirkularne ekonomije je odmicanje od linearne ekonomije, a integrirani sustav gospodarenja otpadom je jedan od elemenata koji može donijeti do ostvarivanja cilja do kružne ekonomije, a koja je nužnost za održivi razvoj.

U koštac sa izazovima

Treća panel diskusija u sklopu Croatia Waste Expoa bila je posvećena društvu bez otpada. Prikupljanje miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada uskoro će postati stvarnom obavezom, kao i s tom uredbom druge povezane usluge. U skladu s time, mora se osigurati odvojenu primopredaja biorazgradivog komunalnog otpada, reciklabilnog komunalnog otpada, problematičnog otpada, glomaznog otpada i miješanog komunalnog otpada. Zbog opsega i troškova koje u tom pogledu prelaze na jedinice lokalne samouprave postavlja se pitanje hoće li one biti sposobne postići sve pred njih postavljene zadatke, u uvodu su naznačili panelisti.

Naime, direktor Unikoma Davor Vić smatra da se kroz primjenu direktiva EU po pitanju gospodarenja otpadom najbolje vidi koliko je naša zemlja diversificirana. „Svi smo vrlo različiti i kroz zajedničke bi ciljeve to razlike mogli pomiriti. Neki od nas su napravili značajan iskorak, a ima i onih koji su čekali da se donese uredba kako bi išta pokrenuli. Što se nas konkretno tiče, uvjeren sam da ćemo uspješno postići ciljeve koje je propisala EU“, kazao je demantiravši, po njemu uobičajeno mišljenje da komunalci zarađuju velike svote novca. Ekonomska isplativost ovisi o cijeni sirovine, pogotovo onih sekundarnih, dodao je.

Direktor poduzeća Čistoća Županja Ante Klanac je istaknuo da su na području grada poduzeli mnoštvo aktivnosti, primjerice od 2014. godine uvedeno je prikupljane i razvrstavanje otpada na kućnom pragu. „Uredba je pred nama i na snagu stupa sljedeći mjesec, pa sada treba pustiti priče o tome što bi bilo kad bi bilo. Čeka nas rješavanje eventualnih poteškoća u hodu, ali u globalu mi smo suočeni s penalima. Trebali bismo se čim prije i što bolje pokušati u koštac sa svim izazovima koji su pred nama“, istaknuo je.

Pomoćnik direktora ljubljanske tvrtke Snaga Javno podetje Igor Petek raspravu je usmjerio na važnost medijskog izvještavanja i dijaloga o važnim aspektima gospodarenja otpadom i općenito ekološkim, odnosno okolišnim temama. „Građani moraju znati što se događa, koje su njihove prilike i što se događa drugdje u svijetu. Sve što sad napravimo ostavljamo našoj djeci i svim budućim generacijama u nasljeđe. Našu uredbu o komunalnom otpadom primili smo s dva mjeseca zakašnjenja i trenutno se bunimo zbog uvjeta da reciklažni centri moraju osigurati prostore za skladištenje, tako da nije sve uvijek išlo glatko. Iako danas imamo sjajne rezultate kada govorimo o odvojenom prikupljanjem otpada, treba uvesti još neke mjere kako bismo išli dalje u smjeru napretka“, poručio je. Otkrio je i da minimalna kazna na području otpada iznosi 40 eura, i to za nečišćenje snijega, dok za krivo odvajanje otpada idu od 200 do 800 eura. One su, na sreću, rijetke jer je se s takvim konceptom krenulo na vrijeme, pa je do sada među Slovencima i sazreo. „Ljudi međusobno razgovaraju, bilo je i puno kampanja koje su popularizirale prednosti. Najprije su dobili veće račune, pa su radili na tome da ih smanje“, pojasnio je Petek. Pažnju je skrenuo i na one države koje je u prezentaciji navela Sonja Polonijo, kao što Mađarska, Italija i Grčka, a koje plaćaju dosta velike kaznene iznose. Sva ta različita iskustva vrlo su zanimljiva i u svakom slučaju poučna i tako ih treba promatrati, nastavio je. „Država bi trebala promicati i regulirati, dakle stimulirati, poštivanje zakonskih odredbi o gospodarenju otpadom“, zaključio je.

Predsjednik Hrvatske udruge stanara i suvlasnika zgrada Milan Jokić se fokusirao na problem održavanja zgrada. „Postavlja se pitanje gdje je novac koji se prikupi od 65 milijuna kvadrata stambenih površina i po prosječnoj cijeni od 3,5 kuna po kvadratu koliko košta pričuva? S druge strane, edukacija po ovim pitanjima treba biti takva da amortizira svaki pritisak. Najlakše je naplatiti kaznu od pojedinca, jer nitko od onih tko je kriv za takvu situaciju neće postati odgovoran. Sustav naplate trebao bi ići preko upravitelja, a preko 75 posto građana nije zadovoljno svojim predstavnikom suvlasnika i pri tome nitko od njih ne želi obavljati tu dužnost“, napomenuo je.

Specifični cilj smanjenje otpada koji se odlaže na odlagališta

Zastupnik u Europarlamentu Davor Škrlec je održao stručnu prezentaciju o kružnoj ekonomiji u sklopu koje je naglasio da Hrvatska treba što prije početi iskorištavati novac koji ima na raspolaganju. „Pred nama je borba protiv klimatskih promjena koje se više ne mogu ignorirati. One su tu, pogađaju čitave regije i kontinente zbog čega se moramo prilagoditi novim okolnostima i početi još intenzivnije djelovati na smanjivanju vlastitog negativnog utjecaja“, upozorio je Škrlec. Kazao je i da u tom procesu valja inzistirati na inovacijama i redovitim ulaganjima, spominjući tehničke inovacije u vidu produžavanja životnog vijeka proizvoda te socijalne inovacije poput ulaganja u obrazovanje potrošača i poticanja razvoja ekonomije dijeljenja. „Kao ključni stavovi Europskog parlamenta u ovom području ističu se obavezno odvojeno prikupljanje biootpada, ulazak u konačni proces recikliranja, smanjenje rasipanja hrane, zatim maksimalno odlaganje pet posto komunalnog otpada, zabrana miješanja opasnog otpada te postepeno eliminiranje posebno zabrinjavajućih tvari“, istaknuo je na kraju dodavši i da kružna ekonomija može biti pokretač gospodarstva i zapošljavanja.

Načelnica sektora za održivo gospodarenje otpadom, planove, programe i informacijski sustav iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske Sanja Radović Josić govorila je o sufinanciranju projekata s područja gospodarenja otpadom. Kao specifični cilj istaknuto je smanjenje otpada koji se odlaže na odlagališta, a to takva statusa dolazi se, za početak, podizanjem razine svijesti o ovoj temi. „U tijeku je priprema za provedbu postupaka izravne dodjele sredstava za strateške i velike projekte kao što je Sanacija crne točke Sovjak i za nekolicinu županijskih centara za gospodarenje otpadom. Naše ministarstvo i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost k tome osiguravaju i javna savjetovanja u okviru pripreme poziva te održavaju informativne radionice za prijavitelje“, istaknula je Radović Josić. Ukazala je i na primjere dokumentacije koju prijavitelj treba dostaviti za infrastrukturni projekt, kao i pozivima u tijeku, navodeći pri tome Poziv za građenje reciklažnih dvorišta, vrijedan 144,5 milijuna kuna te Poziv za sanacije odlagališta neopasnog otpada, vrijedan 80 milijuna kuna.

Prezentacija direktora osječke tvrtke Unikom Davora Vića okupljenima na Croatia Waste Expo približila je koncept Region2sustain, prekograničnu inicijativu zbrinjavanja biootpada na kojem surađuju Hrvatska i Mađarska. Projekt je, naime, namijenjen tijelima lokalne i regionalne samouprave, poslovnom sektoru, nevladinim organizacijama, kućanstvima i svim zainteresiranim građanima, a u javnom je diskursu često korišten kao primjer dobre prakse. Vić je istaknuo da su u Osijeku 1994. godine postavljeni prvi spremnici za papir i staklo, 1996. je grad dobio prvo formalno reciklažno dvorište, 1999. na red su došli prvi eko otoci, dok je 2002. lansiran projekt 1000 plavih kanti za prikupljanje kartona. Eko otoke postepeno je zamijenio sustav od vrata do vrata, a 2011. godine započele su aktivnosti postavljanja eko točki te korištenje sredstava iz EU fondova. „Bez obzira na sve rezultate koje osječki građani postižu svojim znanjem i naporima kako osigurati okoliš čistim, još uvijek postoji jedna skupina ljudi koja se takvih načela ne drži. Njihov nemar komunalni sustav dodatno opterećuje, pa svakako treba ulagati i u obrazovne aktivnosti i podizanje svijesti“, poručio je Vić.

O održivom gospodarenju otpadom i izazovima nove prakse govorila je Sonja Polonijo iz riječke udruge stanara i suvlasnika zgrada, upozorivši da je rok za ispunjavanje obaveza sve bliži. „Do 2020. godine bismo trebali osigurati pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje 50 posto papira, metala, stakla i plastike, a druga naša obaveza je zabrana odlaganja neobrađenog otpada. Ne udovoljimo li preuzetim obavezama Sud pravde EU može nam dosuditi penale. Mađarska već sad plaća iznos od 27.316 eura dnevno, Bugarska 15.220 eura, Poljska čak 67.314 eura, a Grčka jednokratno 10 milijuna eura plus 14,52 milijuna eura svakih šest mjeseci do ispunjenja zahtjeva“, otkrila je Polonijo. Istaknula je i da javna usluga, kao i druge usluge povezane s njome, mora osigurati odvojenu primopredaju biorazgradivog komunalnog otpada, reciklabilnog komunalnog otpada, problematičnog otpada, glomaznog otpada i miješanog komunalnog otpada. Naglasila je još jednom važnost obrazovanja građanstva, bez čega je napredak teško zamisliv.