Iako se o točnim brojkama skijaša u Hrvatskoj može diskutirati, medijske spekulacije su na razini 300.00 tisuća Hrvata koji svake godine odlaze na neko strano skijalište, činjenica je da ta brojka iz godine u godinu raste. Našim građanima su već duže vrijeme najpopularnija skijališta u Italiji i Austriji, iako znatan broj njih, pogotovo onih mlađih, sve više bira Francusku.

Austrijska skijališta, pogotovo ona u Koruškoj, su najbliža Hrvatskoj, a mnogi se slažu da i nema potrebe ići tražiti dalje jer su ona vrhunska. Iako se u tom području nalazi njih 10-ak, na neki način iskače Nassfeld sa svojom ski regijom Nassfeld Pressegger See koje se nalazi na nekih 260 kilometara od Zagreba. Kako često ističe Vlado Šestan, turistički menadžer, ski ekspert i pisac više vodiča o skijalištima i skijanju, ovo skijalište je najbolje što se nudi Hrvatima na udaljenosti do 300 kilometara. "Iako o brojkama možemo itekako diskutirati jer jednostavno ne postoji kapacitet od 200 ili 300 tisuća kreveta u nama zanimljivim skijalištima koji bi smjestio te silne skijaše, činjenica je da najviše Hrvata za skijanje bira talijanski Kronplatz. Osim kvalitetnog skijališta, tome uvelike pridonosi i činjenica da je veliki dio skijaša iz Dalmacije, Istre i Primorja kojima je Italija "prirodnija destinacija", a uglavnom im je i bliže od Austrije. Na drugom mjestu je Nassfeld, a onda dolazi Bad Kleinkirchheim te ostali", ističe Šestan. Njegova procjena je da Austriju tijekom čitave godine u svim mogućim oblicima, od jednodnevnih izleta do višetjednog odmora, tu zemlju "skijaški" posjeti maksimalno 80 tisuća Hrvata. Nagađa da bi ih još toliko, ali tijekom čitave ski sezone, moglo posjetiti i sve ostale destinacije zajedno. Prema službenim statistikama Nassfeldske turističke zajednice, protekle skijaške sezone tamo je boravilo 20.000 naših sugrađana.

Imao sam sredinom siječnja priliku službeno provesti nekoliko dana na studijskom putovanju po skijaškoj regiji Nassfeld Pressegger See s administrativnim središtem u gradu Hermagoru te se i osobno uvjeriti u kvallitetu ove alpske destinacije. Nassfeld po svim pokazateljima spada u Top 10 skijališta u Austriji, a ni u globalnim razmjerima ga se ne bi moglo svrstati u osrednju destinaciju. Sa svojih 110 kilometara skijaških stara i 30 raznih žičara, svakako može svakom pravom zaljubljeniku u snijeg i Alpe ponuditi puno. Smještajni kapacaitet ove ski regije je 3000 kreveta u hotelima i apartmanima na planini te 4000 u selima u dolini. Njihov najveći adut je sunce, a za razliku od većine ostalih austrijskih skijališta koja se nalaze sa sjeverne strane Alpa. To znači manje prirodnog snijega, ali puno više lijepog vremena. No, kako se priroda zadnjih godina uvelike igra s vremenom, u niti jednom ozbiljnijem skijalištu, a što Nassfeld svakako jest, ne mogu uspjeh svoje sezone prepustiti na milost vremenskim prilikama te se puno ulaže u tehnologiju i topove za snijeg. Kako je pojasnio Matjaž Kumej, slovenski ski demonstrator na službi u Nassfeldu, na ovom skijalištu postoji osam umjetnih jezera i gotovo 400 topova za snijeg koji počinju s radom prvog dana prosinca, a dan njihovog rada košta oko 25.000 eura. "Da bi se potpuno zasniježila sve staze u Nassfeldu potrebno je nešto manje od dva tjedna, početak sezone je u pravilu 12. prosinca, a ako topovi stalno rade punom parom, to zasnježenje košta nešto manje od dva milijuna eura. Napravi se oko 5,1 milijun kubnih metara snijega, a bez obzira na prirodne okolnosti, zasnježenje mora prestati sredinom siječnja zbog ekoloških razloga – da bi se kemikalije bezopasno otopile i pripremile skijalište za izletnike i bicikliste u ljetnoj sezoni", kaže Kumej koji preko ljeta radi u jednom glamping kampu Slovenije, a preko zime u Nassfeldu.

Kako je pojasnila naša domaćica u Koruškoj, Ingeborg Schnabl, voditeljica komunikacija u tamošnjoj turističkoj zajednici, svake godine se ulažu velika sredstava u održavanje, obnovu te izgradnju novih staza i žičara. "Samo u proteklih godinu dana je u jednu novu žičaru s grijanom kabinom uloženo 12,5 milijuna eura, ukupno u pripremu ski sezone 26 milijuna. Investicije u zadnjih 10-ak godina prelaze i 100 milijuna eura", kaže Schnabl. Jedna od većih investicija zadnjih godina bila je i izgradnja Millennium Expressa, najduže gondole u Alpama kapaciteta 3600 ljudi na sat koja sa svojih 6001 metar dužine povezuje vrh planine sa selom Tröpolach u podnožju. Zanimljivost ovog modela je da u financiranju ovih zahtjevnih projekta sudjeluju gotovo svi koji su na neki način vezani uz skijalište – od hotelijera, restorana, iznajmljivača, trgovaca, koncesionara. Kako se Nassfeld nalazi na samoj granici s Italijom, koja na ovom području nema skijališta, prvi restoran s talijanske strane je udaljen 500-injak metara od Nassfelda, plan je da se izgradi žičara koja bi povezivala austrijsko skijalište s obližnjom talijanskom destinacijom Pontebbom. No, kako kažu u Nassfeldu, teško da će projekt uskoro zaživjeti jer ne postoji konkretan interes za sufinanciranjem projekta s talijanske strane, a budući da se radi od cestovnoj udaljenosti od nekih 18 kilometara, jasno je da bi i žičara morala biti dugačka, a samim tim i skupa.

Samo skijalište Nassfeld, kao i većina njih u Koruškoj, je prije svega orijentirana na obiteljski odmor, a što znači da ima puno sadržaja za djecu svih uzrasta, ali isto tako da možete zaboraviti na lude noćne provode. No, zato su sve staze u savršenom stanju bez obzira ima li prirodnog snijega ili su ga napravili umjetno. S obzirom na to da se radi o velikom skijalištu sa 110 km staza, na njima nema gužve kao ni na žičarama na koje se čeka maksimalno koju minutu. Izuzetak su vikendi, posebice oni akcijski kada cijena dnevne skijaške karte sa standardnih 46 eura pada na 26-29 eura i kada na skijalište navale tisuće jednodnevnih skijaša iz same Austrije, ali i područja čitave nekadašnje Austro-Ugarske. Matjaž Kumej kaže da je idealna situacija kada na skijalištu nema više od 5000 skijaša jer onda skijate kao da ste sami. "Do 10 tisuća ljudi je pristojno, a do 15 tisuća je prihvatljivo. No, kada u jednom trenutku ovdje bude i 20 tisuća ljudi, to je onda ipak pomalo kaotično", kaže slovenski ski trener. Udarna sezona na ovom skijalištu, kao uostalom i na većini ostalih u ovom dijelu Europe, je kraj prosinca i početak siječnja te veljača. Manja rupa je od sredine do kraja siječnja zbog izostanka školskih praznika u većini zemljama središnje i južne Europe, a kada su i aranžmani najjeftiniji. Da Hrvati, što zbog školskih praznika, a što zbog nižih cijena, koriste razdoblje sredine siječnja za odmor na skijalištu, uvjerilo smo se i sami u Nassfeldu kada je gotovo svaki drugi skijaš bio s hrvatskog govornog područja. Iako će točni podaci biti poznati tek naknadno, procjenjujemo da ih je moglo biti 2 do 3 tisuće.