S ciljem naglašavanja važnosti uloge lokalnih i regionalnih jedinica u ukupnom gospodarskom razvoju Hrvatske u utorak je u organizaciji Poslovnog dnevnika i Udruge gradova u Rapcu održan četvrti ovogodišnji okrugli stol na temu razvojne uloge gradova. Područje Labinštine odabrano je, kako je naznačio gradonačelnik Labina Tulio Demetlika, zbog napora koji su ovdje uloženi kako bi se postigla klima pogodna za velik broj investicija. Sustavnim unapređenjem ostalih gospodarskih grana u 17 godina koliko je proteklo od kraha rudarstva spašeno je dvije tisuće radnih mjesta, a pozitivni trendovi se nastavljaju. Najbolji dokaz navedenog pad je nezaposlenosti od 34,5 posto iz prosinca 2016. godine u odnosu na prosinac godine ranije, naglasio je Demetlika. Zahvaljujući tome, Labin je danas gospodarsko i turističko središte Istočne Istre i primjer održivog i uravnoteženog razvoja.

„Poduzetnički inkubator Labin koji smo osnovali danas ima 11 poduzetnika i obrtnika koji zapošljavaju 62 radnika. Tu je i Poduzetnička zona Vinež u čiju je infrastrukturu uloženo 12 milijuna kuna i u kojoj gotovo sve tvrtke najavljuju širenje i dodatna zapošljavanja. Proteklih je godina realizirano nekoliko kreditnih linija namijenjenih poduzetništvu u kojima je po povoljnim uvjetima odobreno 36 kredita u iznosu od 4,24 milijuna kuna. Također, kreditnom linijom nazvanom Poduzetnik 2 iz 2003. godine sa 123,2 milijuna kuna podržano je i 226 poduzetničkih projekata na razni županije. Svake godine dajemo poticaje za poduzetnike početnike i obrtnike u visini preko 500 tisuća kuna, osnovali smo Fond za razvoj poljoprivrede i agroturizma Istre te sustavno radimo na promociji tradicijskih obrta i proizvoda“, neke su od direktnih investicija koje je labinski gradonačelnik predstavio u uvodnom izlaganju. „Ključ tranzicije Labina iz teške industrije u sredinu snažnog malog i srednjeg poduzetništva bila je mogućnost upravljanja rudarskom infrastrukturom“, dodao je naglasivši da upravljanje državnom imovinom čime se otvara mogućnost za stvaranje dodatnih prihoda treba prepustiti gradonačelnicima i županima.

Podizanje razine kapaciteta lokalne i regionalne samouprave omogućit će realizaciju većih projekata, a time i povećanja kvalitete života, smatra izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta Rijeka Saša Drezgić. „Ipak, u velikom broju slučajeva jedinice lokalne samouprave nemaju kapacitete poput Labina da toliko uspješno transformiraju vlastito gospodarstvo“, naglasio je.

S tim se složio i Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića i predsjednik Udruge gradova, koji je naglasio i da temeljna prepreka prosperitetu nije uvijek novac, iako ga nedostaje, već manjak stabilnog političkog sustava i prateće dugoročne komunikacije.

Business Friendly Certification oznaka je čiju dodjelu Labin trenutno očekuje, a ovaj je grad zapravo može nositi odavno, poručila je Jasna Jaklin Majetić, predsjednica HGK Županijske komore Pula. „U gradu Labinu ne postoji birokracija te je iskustvo funkcioniranja i poštivanja gospodarskih zahtjeva izuzetno dobro. Sljedeći korak je povećati zanimanje roditelja i đaka za suvremena industrijska zanimanja koja donose radna mjesta“, napomenula je.

Predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Gordana Deranja složila se da je kontinuitet važan, ali samo ako je kvalitetan. „Rezultati se postižu dobrim rukovođenjem, vizijom i strategijom. Ne treba uvijek gledati na središnju vlast, nego se okrenuti prema sebi i raditi na prosperitetu, kao što je slučaj s Labinom“, naglasila je dodavši i da konkurentnost hrvatskog gospodarstva leži u izvozu koji smatra budućnošću.

Kako to izgleda na stvarnim primjerima pokazao je Kristijan Krpan, direktor labinskog pogoda talijanske tvrtke za proizvodnju peleta MCZ koja je u poduzetnički zonu Vinež došla iz Italije prije dvije godine čime je stvorena mogućnost zapošljavanja 70 ljudi raznih proizvodnih struka. „Zahvaljujući inicijativi gradonačelnika u održavanju kontakata s iseljenim Labinjanima i direktorima tvrtki u kojima su oni radili početkom 2000. godina stvoren je poduzetnički bazen nakon kojega su tvrtke preseljene u Labin, što je i naša priča“, kazao je.

Također, predstavnik Valamar Rivijere Sandi Sinožić predstavio je značaj Valamarovih investicija za podizanje kvalitete turističkog standarda i gospodarskog razvoja cijele lokalne zajednice. „U godinu i pol pripremio se projekt vrijedan 600 milijuna kuna koji je uključio 1110 radnika i 130 dobavljača opreme i izvođača i na kojem su u 90-postotnom udjelu sudjelovale hrvatske, odnosno lokalne kompanije. Dobili smo 760 novih smještajnih jedinica, kvalitetnu turističku infrastrukturu koja uključuje nove plaže, šetnice, dječja igrališta i mnogo toga drugoga. Danas Rabac postaje prepoznatljivom turističkom destinacijom“, zaključio je Sinožić.