S neprocjenjivim doprinosom na planu aktivnosti koje su važne za sanacije šteta nakon potresa, svojim značajem istaknuli su se hrvatski geodeti, pa tako golema uloga pripada Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. I dok je u roku od 24 sata izradio digitalne orto-foto karte potresnog područja, 3D modelima kulturne baštine pomažu restauratorima u obnovi.

FOTO: Geodetski fakultet

Nakon razornog potresa koji je pogodio područje Sisačko-moslavačke županije, podsjetimo, geodetskim mjerenjima je utvrđeno da su se Petrinja i Sisak pomaknuli do 86 cm, a područje Gline imalo je visinski pomak tj. spuštanje tla za 10 cm. Nadalje, u suradnji s Ministarstvom kulture i medija, obavljena su snimanja zgrada kulturne baštine koje su stradale u potresu najsuvremenijim metodama 3D laserskog skeniranja i fotogrametrije. Sve to je bilo u cilju potrebe provedbe popisa štete na nepokretnim kulturnim dobrima prouzročenim potresom, i napravljena je, tvrde, izvrsna podloga za daljnju razradu projektne dokumentacije koja vodi prema cjelovitoj obnovi te također kao osnova služi za povlačenje sredstava iz fonda solidarnosti i izradu kvalitetnih projekata sanacije. Snimanja su izvršena i u Zagrebu, poglavito na najznačajnijim zgradama poput Katedrale, Umjetničkog paviljona i Mirogoja, i kako navodi dekan Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Almin Đapo, želja je bila odmah utvrditi stanje kulturnih zgrada i njihovih oštećenja “kako bi se moglo pristupiti njihovoj obnovi, odnosno izradi planova sanacije”.

Njihovi stručnjaci fotogrametrijskim metodama izrađuju fotorealistične 3D modele objekata koji su od izrazite važnosti restauratorima s obzirom na to da se može dogoditi da su određeni dijelovi potpuno uništeni ili uklonjeni. Jedan od takvih modela dostupan je za pregled ovdje:http://foto.geof.unizg.hr/potres2020/3D/sisak_katedrala/, a u skoroj budućnosti najavljuju da će javnosti biti dostupni i svi ostali modeli.

FOTO: Geodetski fakultet

Neke od obuhvaćenih objekata koje je potrebno posebno istaknuti zbog njihove važnosti, uz Zagrebačku katedralu i već navedene objekte, odnose se na crkvu Sv. Marije Magdalene u Selima, te posebno kompleks crkva Krista kralja i dodatno arkade na Mirogoju, a koja je ušla u uži izbor programa Europa Nostra „7 Most Endangered“. Za 3D dokumentiranje koriste se najsuvremeniji 3D laserski skeneri s brzinom skeniranja do 2 milijuna točaka u sekundi, te dronovi opremljeni kamerama za fotogrametrijsko snimanje. Kombinacijom ovih dvaju metoda snimanja i obradom prikupljenih podataka u uredu, dobivaju se izuzetno detaljni modeli stvarnog stanja skeniranih objekata kulturne baštine. Pojedini objekti poput Zagrebačke katedrale na taj su način dokumentirani s više od 10 milijardi točaka, i omogućit će daljnju kvalitetnu analizu stanja objekta te izradu projekata sanacije na način koji do sada nije bio uvriježen u Republici Hrvatskoj. Ovim se dokazuje, navodi dekan, da uloga ovog Fakulteta, kao i cjelokupne akademske zajednice, nije samo edukacija studenata i znanstvena djelatnost, već i transfer najsuvremenijih znanja i tehnologija u domaću stručnu praksu.

Geodetski fakultet, hrvatska OpenStreetMap zajednica u suradnji s Hrvatskom gorskom službom spašavanja, Operativnim centrom Civilne zaštite i Državnom geodetskom upravom RH, pripremili su i održavaju interaktivnu digitalnu kartu Potres 2020. za pomoć stradalima u potresom pogođenim područjima. Na njoj se najbrže i najjednostavnije može vidjeti kome je od unesrećenih potrebna pomoć, a može ju se i zatražiti. Samo 36 sati nakon potresa, preuzeti su podaci snimaka koje je dronovima snimila Hrvatska gorska služba spašavanja.

„Obradili smo i procesirali dostavljene snimke Državne geodetske uprave u roku od 24 sata i stavili ih na raspolaganje nadležnim službama u obliku digitalne orto-foto karte“, kaže Đapo.

U slučajevima katastrofa, poput ovog potresa, kada postoje stare snimke naselja i gradova, u usporedbi sa snimkama koje se obave nakon potresa, može se uspoređivati stanje i ustanoviti štete. Snimke iz zraka, ističe, iznimno su važne ljudima na terenu, jer im pokazuju kuda mogu prolaziti i koje je stanje oštećenja objekata na temelju kojih oni mogu procijeniti potrebe, s tim da su detaljne snimke čija je rezolucija u prostoru od 5 cm, tada bile neprocjenjiva pomoć ljudima na terenu. Kako pojašnjava, u situacijama katastrofa iznimno je bitna brza reakcija i organizacija. Najvažniji je zadatak pomoći unesrećenima, pa je glavna zadaća pri izradi karte bila spajanje onih kojima treba pomoći s onima koji žele pomoći.

„Za to je bitna prostorna komponenta. Koordinata je osnova geodezije – jedinstveno definirano mjesto“, dodaje dekan Đapo.

U sustav su prikupljeni kompletni podaci o osobama, objektima, ustanovama, tvrtkama, putevima i svim ostalim informacijama kako bi oni bili dostupni svim službama koje za iste imaju interes. Ovakav sustav po prvi je put ustrojen u Hrvatskoj kako bi zajedničkim dijeljenjem podataka sve službe imale koristi od njega u zajedničkom interesu. Sustav će postati platforma za daljnja znanstvena istraživanja, a stručnjaci Geodetskog fakulteta već su krenuli u daljnje aktivnosti. Prema dekanu, skinuti su podaci sa Sentinel-I Copernicus satelitskog sustava te su radili interferograme na kojima se vide pomaci ovisno o širenju vala potresa, a isti se mogu dalje koristiti za određivanje pomaka. U izradi su sudjelovali i studenti koji će ovo iskustvo zauvijek pamtiti. Ovom platformom se na najbrži način može dati i dobiti pomoć.