Hrvatskoj je iz fondova Europske unije u narednom razdoblju osigurano gotovo 22 milijarde eura kroz redovni proračun i fond za oporavak i otpornost Next Generation, a trećina toga novca bi se trebala utrošiti u energetsku tranziciju na tragu Zelenog plana EU.
Julije Domac, predsjednik Vijeća za energetsku tranziciju predsjednika Republike Zorana Milanovića, smatra da Hrvatska mora žurno usvojiti ambicioznu Nacionalnu razvojnu strategiju – Hrvatska 2030, koja će se temeljiti na klimatskoj neutralnosti do 2050. godine i ciljevima održivog razvoja s fokusom na jačanje domaće proizvodnje.
Otporno na svaku krizu
“Potrebno je značajno podići razinu efikasnosti procesa programiranja i pojednostaviti procedure. Upravo zato Vijeće predlaže uvođenje i nacionalnog modela vrednovanja rada svih tijela koji će biti vezan za postotak apsorpcije alociranih sredstava. EU sredstva koja su na raspolaganju treba pametno uložiti tako da njima mobiliziramo novac privatnog sektora i građana te da tako zajedno stvaramo novu vrijednost ovdje, lokalno, za nas. To nije novac za jednokratnu i kratkoročnu potrošnju.
EU novac treba biti katalizator promjena i sredstvo za promjene hrvatskog društva na bolje za ljude, održivo, prilagođeno klimatskim promjenama i otporno na svaku krizu”, kazao je Domac nakon jučerašnje sjednice Vijeća na Pantovčaku.
Predsjedniku su tom prilikom predstavljene smjernice za programiranje Operativnih programa za financijsku perspektivu 2021. – 2027. i Plana za korištenje Fonda za oporavak u namjeri poticanja potrebnih reformi, ubrzavanja investicija i stvaranja uvjeta za održivi gospodarski razvoj u skladu s EU Zelenim planom.
Ciljevi ovog dokumenta, ističe Domac, definiraju nove modele razvoja Hrvatske, a u kontekstu Europskoga zelenog plana. Predložene su konkretne aktivnosti kroz koje je moguće ostvarenje vizije te dani odgovori na pitanja kako financirati ostvarenje vizije i kako potaknuti interes privatnog poduzetništva za ulaganja u zelene projekte. U Hrvatskoj postoji više načelnih ideja u kojem bi smjeru trebala ići ta energetska tranzicija, no neki detaljniji planovi još uvijek, nažalost, ne postoje.
A za one koji postoji, ili koji već čak i idu u realizaciju, postoji neslaganje stručnjaka jesu li baš takvi najbolji za Hrvatsku. Dio stručne javnosti smatra da je najsigurnija opcija povući novac iz EU za velike infrastrukturne projekte, prije svega one u željeznici, koji se mogu podvući pod Zeleni plan i energetsku tranziciju, a u kratkom roku bi oživjeli ekonomsku, prije svega građevinsku, aktivnost u narednim godinama te znatno nam podigli bruto društveni proizvod.
Isto tako, nova infrastruktura bi u narednim desetljećima dala Hrvatskoj na gospodarskoj konkurentnosti. Drugi su, pak, stava da bi trebalo više i jače ulagati u manje i brojnije projekte koji će brže i više dati na ekonomskom planu.
Cjelovita obnova po Zagrebu
Konkretno, Domac smatra da bi se trebalo ambicioznije ići u energetsku obnovu i tranziciju. “Milijardu kuna bi bilo dostatno da 500.000 kućanstava dobije solarne panele na krovovima, a što bi imalo velikih efekata na njihovu buduću ekonomsku i financijsku otpornost.
Isto tako, u Zagrebu postoje veliki planovi za obnovu nakon potresa u ožujku, no stava sam da se ne treba ići samo u konstrukcijski zahvat nego u sveobuhvatni ekonomski.
Znači da bi se moralo ići i u cjelovitu energetsku obnovu zgrade, revitalizaciju potencijalnih lokala ili podruma, a u konačnici i dogradnju ili uređenje polukata ili tavana što bi vrlo brzo dalo značajne ekonomske efekte, stanarima, društvu i čitavome gospodarstvu”, zaključuje Julije Domac, predsjednik Vijeća za energetsku tranziciju predsjednika Milanovića.
