Među izvješćima koje je Vlada prihvatila na prošlotjednoj sjednici bilo je i izvješće o radu te financijski izvještaj Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2022.

Uz prvi slučaj sanacije banke od ulaska Hrvatske u Jedinstveni sanacijski mehanizam (Sberbank i njegova prodaja HPB-u), u području osiguranja depozita, lanjsko je poslovanje Agencije obilježio rast ukupnih i osiguranih depozita potaknut (i) pojačanim polaganjima sredstava na račune u bankama uoči konverzije hrvatske kune u euro.

Zacrtani minimum
Ukupni depoziti banaka u konačnici su povećani za 15,8 posto, na 464,6 milijarde kuna, a osigurani za nešto manje od 13 posto, na 260,9 milijardi kuna. Pritom je postotni rast u šest najvećih banaka bio nešto izraženiji – ukupni su kod njih porasli 18,3, a osigurani 15,7 posto.

Sustav osiguranja financira se iz raspoloživih sredstava Fonda osiguranja depozita (FOD), za koji je u Hrvatskoj ciljana razina utvrđena na 1 + 1,5 posto osiguranih depozita svih kreditnih institucija, pri čemu je jedan posto namijenjeno isključivo za potencijalne slučajeve isplate štednje, a ostatak za preventivne mjere i podršku financiranju sanacija.

Na temelju kvartalnih obračuna premija se naplaćuje tek kada se raspoloživa sredstva u Fondu smanje ispod ciljane razine od 2,5% osiguranih depozita. Slijedom priljeva depozita to se lani dogodilo u prvom i zadnjem kvartalu zbog čega je Agencija tijekom godine bankama naplaćivala premiju.

Na kraju prošle godine stanje FOD-a bilo je na gotovo 6,1 milijardu kuna (oko 808 milijuna eura), što implicira pokrivenost osiguranih depozita od 2,4 posto. S tolikim raspoloživim sredstvima FOD-a Agencija bi, hipotetski, mogla isplatiti ukupno osiguranu štednju istovremenog nastupa osiguranog slučaja u sedam najmanjih kreditnih institucija.

Hrvatski fond osiguranja depozita, inače, otprije ima znatno veću ciljanu razinu od zacrtanog minimuma (0,8 posto) na razini Europskog gospodarskog prostora. Direktivom o sustavima osiguranja depozita (SOD) do sredine iduće godine svi bi SOD-ovi trebali postići minimalnu ciljanu razinu.

Prema izvješću Europskog nadzornog tijela za bankarstvo za 2022., točno polovica od 36 SOD-ova već je to ostvarila, s tim da je iznos osiguranih depozita porastao 2,5 posto, a iznos raspoloživih sredstava u slučaju bankrota banaka porastao je za 7,4 posto.

U Hrvatskoj spomenuta minimalna razina odavno, dakle, “nije tema”, budući da se sredstva prikupljaju unaprijed, na ex-ante osnovi, a ciljana je razina, dijelom i zbog “povijesti stečajeva” postavljena znatno više, što je većinom slučaj u tzv. tranzicijskim zemljama.

Višak prihoda 538,2 mil.
HAOD je 2022. zaključio s 546,3 milijuna kuna prihoda te 8,2 milijuna rashoda. Višak prihoda iznosio je, dakle, 538,2 milijuna. Ostaje primijetiti i da je DAB za ovu godinu inicijalno bio projicirao ukupne prihode na razini 42,1 milijun eura (317 mil. kuna), a da ga je prilikom svibanjskog rebalansa korigirao naniže za 16,4 milijuna.

Znatno smanjenje dijelom se objašnjava prihodima od naplate iz stečajnih postupaka koji su planirani za 2023., ali su naplaćeni u 2022., a dijelom su razlog smanjenja niži planirani prihodi od premija na osigurane depozite koji su po novom projicirani na 23,6 milijuna eura (prvotno 35,2 milijuna).

Na niže su korigirani i sanacijski doprinosi koji sad iznose pola milijuna eura. U Agenciji navode kako će raspoloživa sredstva Sanacijskog fonda biti dostatna u skoro cjelokupnom iznosu za pokriće zahtjeva Jedinstvenog sanacijskog odbora.v