U organizaciji Ministarstva poljoprivrede održana je sjednica Odbora za praćenje provedbe Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020. na kojoj je predstavljen Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) 2023. – 2027., kao i definirani ciljevi i prilike za rast sektora.

Strateški plan ZPP-a uključuje izravna plaćanja, sektorske mjere potpore te mjere potpore ruralnom razvoju kojim će se domaćim poljoprivrednicima staviti na raspolaganje 3,42 milijarde eura.

Pravednije za poljoprivrednike
”Naš fokus je jačanje konkurentnosti, produktivnosti i otpornosti, uvažavajući digitalnu i zelenu ambiciju. Između ostalog, zalažemo se za fleksibilnost pravila kako bi bila pravedna i jednaka za naše poljoprivrednike u odnosu na one u članicama EU, kao i za male, srednje i mlade poljoprivrednike te za smanjenje administracije”, istaknula je Marija Vučković, ministrica poljoprivrede.

Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) izražava zabrinutost oko novih politika jer se u njih, kažu, moraju uklopiti ciljevi strategije Od polja do stola i Strategija o bioraznolikosti.

”Stalno razgovaramo i propitujemo može li Hrvatska pratiti ambiciozne okolišne ciljeve s velikim poremećajima na tržištu, velikom uvoznom konkurencijom, malobrojnom i nedovoljno spremnom savjetodavnom službom, niskom produktivnošću hrvatske poljoprivrede.

Smatramo da u Hrvatskoj treba snažnije govoriti o rješenjima, te moramo imati zajedničko razumijevanje izazova. HPK je prošli tjedan provela drugi krug javnih konzultacija oko ZPP i Strateškog plana RH kojim će se definirati poljoprivredna politika zemlje.

S Ministarstvom usuglašavamo stajališta oko brojnih pitanja, od toga treba li ograničiti visinu potpora za velike proizvođače, koja je definicija i tko je aktivni poljoprivrednik, kako će se distribuirati potpora, posebice proizvodno vezanih…”, ističu iz HPK.

Niska potrošačka moć
Stav Komore je da strategija Od polja do stola mora uzeti u obzir i ekonomski, socijalni i ekološki stup održivosti, a upozoravaju i na niz studija po kojima će se poljoprivredna proizvodnja u određenim segmentima u EU drastično smanjiti.

”Sama ambiciozna strategija i ZPP nema lošu namjeru, dapače ona je pozitivna, ali treba biti svjestan okolnosti i da se situacija na tržištu hrane iz dana u dan drastično pogoršava.

Postavlja se pitanje hoće li EU, koja je dosad bila izvoznik povećati uvoz te što će se dogoditi sa zemljama poput Hrvatske koja ima nisku potrošačku moć, loš prijenos znanja, nesređeno pitanje poljoprivrednog zemljišta te neuređeno tržište.

Ako razvijene zemlje očekuju padove u proizvodnji koji su veći od 10 posto, onda mi možemo očekivati i više od toga. Uvažavamo očekivanja društva i kreatora politike u području proizvodnje hrane, međutim, politički cilj koji se ne temelji na podacima imat će štetne učinke na europsku poljoprivredu.

Moramo graditi politike usmjerene na rješenja na temelju podataka s kojima raspolažemo, a inovacije su njihov kamen temeljac”, poručuju iz HPK.