Dosadašnje mjere pomoći gospodarstvu s ciljem ublažavanja posljedica pandemije bile su primarno usmjerene na očuvanje tj. spašavanje radnih mjesta, a ubuduće se fokus mjera prebacuje na stvaranje novih radnih mjesta i ciljano pomaganje. Poručio je to na jučerašnjoj sjednici Vlade premijer Andrej Plenković, ne propuštajući priliku da podcrta koliko je dosad izdvojeno za potpore tijekom korona krize. Kroz mjere za očuvanje radnih mjesta, kaže, dosad je iz državnog proračuna isplaćeno 11,7 milijardi kuna, a dodaju li se tome oprošteni prateći doprinosi ukupno je u tu svrhu usmjereno 17 milijardi kuna javnog novca. Naglasio je kako je program bio na korist 120 tisuća poslodavaca i obrtnika, a njime je bilo obuhvaćeno ukupno oko 700 tisuća radnika u Hrvatskoj.

Tako je broj osiguranika pri HZMO-u danas veći za 56.000 u odnosu na kraj prošlog lipnja, pri čemu se porastom zaposlenosti građevinarstvo, IT sektor te djelatnosti pružanja smještaja.

“Očuvali smo radna mjesta i došli u poziciju da je prosječna neto plaća u Hrvatskoj veća od 7000 kuna. Sada prelazimo na fazu kreiranja radnih mjesta. Sa srpnjem se završava s horizontalnim planom mjera i prelazi na ciljano pomaganje, uz praćenje kretanja po sektorima i reagiranja po potrebi”, objasnio je Plenković.

Pritom je podsjetio kako za mjere aktivne politike zapošljavanja u ovoj godini predviđena milijarda kuna, kao i da se nastavljaju već otprije uvedene potpore za skraćeno radno vrijeme koje, doduše, dosad nije koristio velik broj poslodavaca, a s obzirom na pravila to su mahom koristili poslodavci iz prerađivačke industrije. Na tragu orijentacije na ciljano pomaganje, pak, na jučerašnjoj je sjednici doneseno nekoliko sektorski usmjerenih mjera. Za pomoć pogođenim djelatnostima iz prometnog i turističkog sektora te industrije kulturnih događanja Vlada je usvojila programe potpora tzv. male vrijednosti za pokretanje i normalizaciju tekućeg poslovanja pogođenog pandemijom Covid-19.

Ti programi za cilj imaju nadoknadu dijela ili svih plaćenih troškova poslovanja poduzetnicima koji su tijekom 2020., odnosno 2021. pretrpjeli pad poslovnih prihoda u odnosu na 2019. od najmanje 75 posto.

Za provedbu tih programa zadužena su tri resorna ministarstva, pri čemu je Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture rebalansom proračuna za to predviđeno 60 milijuna kuna, Ministarstvu turizma i sporta 36 milijuna, a Ministarstvu kulture i medija 54 milijuna kuna.

Ta ministarstva u roku osam dana od stupanja na snagu objavit će javni poziv za provedbu mjere. Same potpore isplaćuju se jednokratno u skladu s javnim pozivom kojim će se detaljno definirati kriteriji za odabir poduzetnika, potrebna dokumentacija, prihvatljivi troškovi poslovanja i drugi uvjeti. Sredstva će se po tim programima dodjeljivati do iskorištenja predviđenih “kvota”, ali najkasnije do 31. prosinca ove godine.

Analizama je utvrđeno i koje djelatnosti dolaze u obzir. Iz prometnog sektora to su kategorije Ostali kopneni prijevoz putnika, Pomorski i obalni prijevoz putnika te Putničke agencije i Oganizatori putovanja (ako su povezani s nautičkim prometom u smislu kružnih putovanja).

Iz turističkog sektora u program se uklapaju subjekti malog gospodarstva u djelatnosti putničkih agencija i turoperatora, upisanih u središnji registar prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu ili s rješenjem o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističke agencije od nadležnog ureda državne uprave.

Konačno, iz industrije kulturnih i umjetničkih događanja to su profesionalni organizatori događanja te poduzetnici koji obavljaju prateće djelatnosti poput najma opreme ili npr. prodaje ulaznica, pod uvjetom da mogu dokazati da im je više od 50 posto poslovne aktivnosti u 2019. bilo vezano uz kulturna i umjetnička događanja.

Pored usvajanja programa dodjele tzv. de minimis potpora, na jučerašnjoj sjednici Vlade prihvaćene su i određene preinake otprije postojećih Covid-programa jamstvenih potpora poduzetnicima u sektoru turizma i sporta te kulturne i kreativne industrije. To su programi koji su svojedobno prošli i procedure odobrenja od strane Europske komisije.

Tako se osim produljenja trajanja do kraja godine (umjesto sredine), poduzetnicima u turističkim djelatnostima omogućuje i povećanje nominalnog iznosa jamstvenih potpora za nove zajmove. I to sa 800.000 na 1,8 milijuna eura (ili s oko 6,5 na 13 mil. kuna). Isto tako, prema Vladinoj odluci, HBOR i HAMAG-BICRO kao institucije zadužene za provedbu tih jamstvenih programa, omogućit će korisnicima i produljenje rokova dospijeća zajmova odnosno važenja izdanih jamstava.

Po sličnom obrascu mijenjaju se i pravila jamstvenih programa za kulturnu i kreativnu industriju, za što je planom proračuna Ministarstva predviđen ukupan iznos od 300 milijuna kuna.