Gradonačelnik Osijeka, govori o razvoju poduzetničkih zona, njihovu radu, suradnji s tamošnjim sveučilištem i obrazovnim institucijama na prilagodbi potrebama gospodarstva, privlačenju stranih i domaćih investicija, strateškoj važnosti dobre prometne povezanosti grada, sajamskim manifestacijama, potporama malom i srednjem poduzetništvu, ali i problemu nezaposlenosti koji muči osječko područje.

U Osijeku postoje tri poduzetničke zone, koliki je interes poduzetnika i koje ste akcije proveli proteklih godina kako bi potakli poduzetnike (posebice male i srednje) na dolazak u zone? 
U Osijeku imamo šest poduzetničkih zona i dvije u osnivanju. Grad je osnovao četiri, dvije su u postupku rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, a dvije su u vlasništvu drugih osnivača. Govorimo li o poduzetničkim zonama koje je osnovao Grad Osijek, tada treba istaknuti da su Gospodarska zona Tenja, Zona skladišta i servisa i Gospodarska zona Zapad u cijelosti popunjene. Gradska uprava je na Gospodarskoj zoni Tenja testirala svoj Program olakšica i poticaja razvoja gospodarstva. Taj program je glede poticanja ulaganja u gospodarske zone, definirao kriterije za određivanje prioritetnih djelatnosti, predvidio stope umanjenja cijene građevinskih zemljišta s obzirom na djelatnost, broj radnih mjesta, izvoznu orijentiranost, ili preseljenje poslovanja iz užeg gradskog područja, vodeći pritom računa i o posebnim pogodnostima za poduzetnike-početnike. Pokazalo se da ulagači s lakoćom uočavaju dobre poslovne prilike i važnost pravodobnog pozicioniranja u prijateljski naklonjenom okružju pa su uskoro pokupovali građevinska zemljišta po gotovo 20 puta manjoj cijeni od tržišne i započeli s poslovanjem. Agencija za poticanje izvoza i ulaganja kategorizirala je gradsku Industrijsku zonu Nemetin kao drugu po važnosti u državi, ističući njezine potencijale, geostrateški položaj, veličinu, blizinu grada i mogućnost uspješnog apsorbiranja velikih proizvodnih pogona. Ova prva zelena industrijska zona u državi s površinom od 101 hektara, namijenjena je proizvodnim i uslužnim djelatnostima te obnovljivim izvorima energije. Tvrtka Obnovljivi izvori energije s bioplinskim postrojenjem – plod suradnje Grada, Sveučilišta i mađarskih partnera na projektu financiranom sredstvima EU – proizvodit će u bioplinskom postrojenju električnu i toplinsku energiju te je besplatno distribuirati za grijanje i hlađenje proizvodnih pogona u zoni. U tijeku je Otvoreni poziv za prodaju komunalno opremljenih građevinskih parcela površine od 2.800 do 28.100 m2. Tvrtke Messer Croatia plin i Lagermax Zagreb, postale su prvi stanari zone. Prošle godine dobili smo 12,4 milijuna bespovratnih kuna iz europskog Operativnog programa Regionalna konkurentnost, za drugu fazu uređenja poslovne i komunalne infrastrukture, čime ćemo u cijelosti dovršiti opremanje novih 12 građevinskih parcela, veličine od 10.600 do 46.600  m?. Treću fazu komunalnog opremanja Industrijske zone Nemetin, usklađivat ćemo prema željama budućih investitora.  Provodimo niz različitih aktivnosti, ne bismo li ulaganja na području Osijeka učinili ne samo ekonomski opravdanima, nego i što privlačnijima. Prepoznala je to Agencija za poticanje izvoza i ulaganja, prepoznaje Bruxelles koji nas sufinancira i dodjeljuje bespovratne milijune, a što je najvažnije i ulagači koji su u cijelosti popunili tri zone i počeli se useljavati u četvrtu. 

U Osijeku se nalazi i snažno sveučilište. Koliko vam suradnja s obrazovnim institucijama pomaže u pokretanju poduzetništva u gradu? 
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera je respektabilan poslodavac jer zapošljava više od dvije tisuće osoba i zahvaljujući njemu Osijek je grad s najviše studenata u odnosu na broj stanovnika. Mislim da ove dvije činjenice dovoljno govore o snazi, energiji i potencijalima koje imamo. Sveučilište poduzima velike napore u gospodarskom i društvenom životu grada i regije i u nastojanju da ide ukorak s vremenom, zahtjevima tržišta, standardima suvremenog visokog obrazovanja, istraživanja i znanstvenog rada. Sve je uočljivija i sve snažnija inicijativa Sveučilišta, glede pokretanja promjena k proizvodnji "zapošljivog" znanja jer neki investitori traže jeftine lokacije i jeftinu radnu snagu, ali mnogi traže i izvrstan, visokokvalificiran kadar u čemu vidimo svoju šansu. Uspjeli smo u suradnji akademske zajednice i gospodarstva do sada realizirati niz projekata i aktivnosti što rezultiraju proizvodima više dodane vrijednosti. Zato nije neobično što primjerice zadnji projekti uključuju odjel matematike, elektrotehnički fakultet, prehrambeno-tehnološki fakultet – upravo one koji su u stanju pružiti rješenja više tehnološke razine u različitim sektorima. Posljednjih godina događa se i iskorak glede pristupanja poduzetnika fakultetima, radi potrebe za specifičnim znanjima, primjene istraživanja i razvoja, ali i obrnuto, obrazovne institucije sve su svjesnije važnosti poduzetničkog obrazovanja i korištenja znanja. Osječka nastavno-obrazovna razina i znanstveni rad visokoškolskih i znanstvenih institucija sve više pronalaze svoj smisao u poslovno-gospodarskom životu. Obrazovne institucije shvaćaju svoju odgovornost kako za kvalificiranost i razinu znanja osoba koje obrazuju, tako i za udovoljavanje specifičnim zahtjevima gospodarstva. Neformalno okupljene tvrtke unutar Osijek Software Cityja sugerirale su nužnost promjena i poboljšanja u sustavu visokoškolskog obrazovanja, kako bi se osigurao izvor kvalificiranog i trenutno zapošljivog kadra. Prošlo je nekoliko godina, dok taj pristup nije naišao na prave sugovornike. Plan Sveučilišta za kreiranjem Tehnološkog parka unutar Kampusa u Osijeku, označio je prekretnicu u shvaćanju nužnosti sustavne suradnje poslovne i akademske zajednice. Nakon toga uslijedio je niz primjera dobre prakse na fakultetima koji već godinama uspješno razvijaju projekte za gospodarstvo i s njim. Uzoran je primjer za to Poljoprivredni institut u Osijeku koji posebno uspješno surađuje s poduzetnicima i gospodarstvenicima na primjeni znanja i istraživanja u gradu i regiji. Grad Osijek je vlasnik, ili suvlasnik nekoliko trgovačkih društava. Primjerice, Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje, BIOS i Tera Tehnopolis su ujedno i potporne poduzetničke organizacije, koje svaka u svom djelokrugu rade na povezivanju znanja i poduzetništva. Tera Tehnopolis je osnovana poradi promicanja novih tehnologija i inovacija, komercijalizacije javno financiranih istraživanja Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, organizacije i koordinacije znanstveno-istraživačkih i razvojnih projekata za potrebe industrije u suradnji s članicama Sveučilišta i drugim relevantnim institucijama. Sve ovo ne bi bilo moguće bez potpune otvorenosti ključnih subjekata: Sveučilišta i Grada.

Što prema vašoj ocjeni čini efikasnu gradsku upravu? 
Učinkovitu gradsku upravu čine kvalitetni službenici i namještenici. Zato je iznimno važno, da u upravi i gradskim tvrtkama budu stručni, motivirani i otvoreni, savjesni i ažurni. Bez njiho-vog doprinosa teško je zamisliti da ijedna sredina može napredovati. U Osijeku je njihov do-prinos itekako vidljiv. Potvrđuje to i njemački veleposlanik, Hans Peter Annen koji je počet-kom prosinca između ostaloga rekao: "Sve bi trebalo biti vrlo pregledno i stabilno, pogotovo što se tiče zakona, poreznih okvira i administracija bi trebala pomagati ulagačima kao što je to slučaj ovdje u Osijeku." Ulaganje u ljude definitivno je okosnica razvitka grada. Nastojim sa svojim korektnim i ljudskim odnosom prema zaposlenicima, povećati njihovu želju za pro-fesionalnim napredovanjem i cjeloživotnim obrazovanjem te tako pridonijeti još boljoj djelo-tvornosti gradske uprave. Osnivanje Upravnog odjela za programe i projekte Europske unije i gospodarstvo – samo je jedan korak k boljem korištenju bespovratnih financijskih sredstava iz fondova EU za financi-ranje investicija, bez kojih jedinice lokalne samouprave u budućnosti ne će moći realizirati svoje razvojne projekte s obzirom na smanjene proračune. Slobodan sam podsjetiti da je ovaj naš novoformirani odjel na projektu Eko-industrijske zone Nemetin polučio prve konkretne, vrlo zapažene rezultate, dok su mnogi drugi projekti u visokoj fazi pripreme. Predani rad dje-latnika gradske uprave, odgovorno upravljanje proračunom, privlačenje sredstava iz nacio-nalnih i međunarodnih fondova te otvorenost prema svakom pojedincu i potencijalnom inve-stitoru, osnova su pokretanja gospodarstva i primjerena slika učinkovite gradske uprave. 

Poticaji malom i srednjem poduzetništvu na lokalnoj razini u Hrvatskoj je dosta snažno. Koliko je Osijek proteklih godina i kroz koje programe uložio u poticaje malog i srednjeg poduzetništva? 
Razvoj i rast malog i srednjeg poduzetništva potičemo nizom subvencija, poticaja i potpora kroz više različitih projekata i programa, poradi otvaranja novih radnih mjesta. Donijeli smo posebni Program olakšica i poticaja kojim su višestruko umanjene cijene zemljišta ulagačima koji pokreću proizvodnju, osiguravaju novo zapošljavanje, izvozno orijentiranim investitorima. Primjerice, vrijednost zemljišta u Gospodarskoj zoni Tenja 17 investitora trebalo je platiti 9,6 milijuna kuna, ali smo im kroz Program olakšica i poticaja odobrili čak 9,1 milijun pa se ukupni trošak ulagača sveo na oko pola milijuna kuna. Slična je situacija i s Industrijskom zonom Nemetin gdje kontinuirano iz godine u godinu kroz Proračun Grada Osijeka, planiramo sredstva za provedbu Programa olakšica i poticaja. Za ulagače u Nemetin 2014. osigurali smo oko 2,7 milijuna i isto toliko i u 2015. godini. Osim toga, Grad kroz trgovačka društva u kojima je vlasnik ili suvlasnik, nastoji pružiti maksimalnu potporu poduzetnicima u vidu savjetodavnih usluga, izobrazbe, prezentacije, promidžbe i najma po subvencioniram cijenama. Poduzetnički inkubator BIOS podupire razvoj malog i srednjeg poduzetništva kroz osiguravanje poslovnog prostora i pružanje poslovnih i drugih usluga u najkritičnijim fazama razvoja poduzeća. Osječki sajam važan je čimbenik povezivanja gospodarstvenika u osvajanju tržišta. Regionalna razvojna agencija potiče razvoj putem fondova EU i ostalih međunarodnih fondova, pruža tehničku i savjetodavnu potporu u programima regionalne i međunarodne suradnje te podupire lokalne vlasti u izradi projektnih prijedloga za financiranje kroz fondove EU. Tera Tehnopolis promiče nove tehnologije, inovacije i poduzetništvo te kroz komercijalizaciju javno financiranih istraživanja Sveučilišta pruža potporu malim i srednjim poduzećima. Ovdje treba istaknuti i potpore za jačanje konkurentnosti poduzetnika, subvencije kamata po poduzetničkim kreditima, potpore projektima u gospodarstvu, potpore tradicijskim i umjetni-čkim obrtima, inovatorima, projektima u turizmu…

Uključili ste se u projekt Poslovni uzlet. Kako ga ocjenjujete i što je bilo presudno u odluci da se pridružite akciji Poslovnog dnevnika?
Željeli smo osigurati osječkim poduzetnicima i onima koji to misle postati, kvalitetne infor-macije i nova saznanja te predočiti primjere dobre prakse, kako bi nadogradili postojeće poslovno znanje i iskustvo. Prepoznali smo u koncepciji Poslovnoga uzleta – temama, sudioni-cima i organizatoru – veliki potencijal i poduzetnički poticaj. Potom smo logično, prepoznali vlastitu dužnost, ako hoćete i odgovornost prema malom i srednjem poduzetništvu, da se uključimo u ovu akciju Poslovnoga dnevnika koja donosi korisna saznanja i snažna ohrabrenja kroz uspješne domaće poslovne priče. Projekt Poslovni uzlet pokazuje sve ono što se pozitivno radi u poduzetništvu, a najčešće ne dopire do medija. Presudno u našoj odluci je bilo to što smo prepoznali jedinstvenu priliku, da ojačamo osječke poduzetnike i ohrabrimo moguće ulagače, prikazujući Osijek i njegovu upravu u pravom svjetlu prijateljske naklonosti prema svim poduzetničkim idejama i investi-cijama jer ovo je uistinu dobro okružje u kojem se može kvalitetno poslovati. 

Za poduzetništvo važna je i prometna povezanost. Koliko osječkim poduzetnicima koristi činjenica prisutnosti zračnu luku, solidne cestovne povezanosti itd.? 
Osječkim poduzetnicima svakako doprinosi povoljan geostrateški položaj grada koji određuje činjenica da se na udaljenosti od 280 kilometara nalazi niz regionalnih središta i čak četiri glavna grada: Zagreb, Sarajevo, Budimpešta i Beograd. Povrh toga, Osijek je važno sjecište plovnih, cestovnih, željezničkih i zračnih pravaca koji povezuju Europu s hrvatskim lukama na Jadranskom moru i balkanskim zemljama, a zatim s Bliskim istokom, Azijom te ostatkom svijeta.Izvrsna prometna infrastruktura jedna je od najvažnijih komparativnih prednosti u odnosu na gradove iz šireg srednjoeuropskoga okružja. Luka Tranzit Osijek smještena na Dravi u neposrednoj blizini ušća u Dunav koji je najduža i vodom najbogatija rijeka Europske unije, što povezuje 10 država od Njemačke do Crnoga mora. Autocesta Paneuropskog transportnoga koridora Vc sa zapadne strane grada i međunarodna Zračna luka Osijek s istočne, povezane su južnom gradskom obilaznicom. Osim toga, grad odlikuje dobra željeznička povezanost i solidan prometno-komunalni standard.

Koliko je teško u današnjoj ekonomskoj situaciji privući strane ulagače i što po tom pitanju može učiniti lokalna vlast? 
Složit ćete se da su cijena rada, porezna opterećenja, parafiskalni nameti, birokratiziranost, prenormiranost i česte promjene propisa – opća mjesta gdje treba tražiti uzroke nacionalne nekonkurentnosti i postojeće ekonomske situacije. Ali, moramo se odmaknuti od tih općih mjesta i usredotočiti na ono što možemo učiniti unutar djelokruga lokalne vlasti.  Strategijom razvoja grada Osijeka 2014.-2020. utvrdili smo potencijale i pobliže odredili područja, gdje možemo privući izravna ulaganja poticajnim uvjetima poslovanja. Ne pravimo razliku između domaćih i stranih ulaganja jer predstavljaju važan kanal za aktivaciju gospodarskih potencijala.  Kontakte s potencijalnim ulagačima temeljimo na isticanju komparativnih prednosti i posvemašnjoj iskrenosti. Fleksibilnost lokalne vlasti, da se sukladno propisima prilagodi specifičnim potrebama investitora, katkad je važnija od lepeze pogodnosti kojima ih nastoji privući. Potencijalni ulagači su u pravilu dobro informirani i ne očekuju idealne, nego normalne uvjete za poslovanje u prijateljskoj sredini. Zato ističemo svoje komparativne prednosti, pokazujemo visoku razinu fleksibilnosti i ne tajimo vlastite slabosti. Iskrenost, samosvijest i maksimalna fleksibilnost – naši su glavni aduti. Proaktivno komuniciramo s poduzetnicima, tvrtkama, nacionalnim tijelima, veleposlanicima i stranim ulagačima. Najviše kontakata imamo u svezi s ulaganjima u području energetike, logistike i transporta, prerađivačke industrije i informacijsko-komunikacijske tehnologije. Svakodnevno učimo o tim područjima, kako bismo kreirali što privlačnije uvjete poslovanja. Imam dojam da smo unazad godinu-dvije počeli vući prave poteze koje sve više prepoznaju i stranci. Primjerice, Njegova ekscelencija Hans Peter Annen, veleposlanik Savezne Republike Njemačke u Hrvatskoj afirmativno ističe: "Osijek je prijateljska sredina za ulaganja". 

Grad posjeduje i razvijenu startup scenu i dosta mladih uspješnih softverskih tvrtki. Je li prema vama to pravi put razvoja i smijemo li zaboraviti na starije proizvodne djelatnosti, posebice one poljoprivredno prehrambene? 
Pravi put je sinergija. Ne smijemo naravno, zaboraviti nijednu djelatnost s tržišnim potencijalom. Ali važno je naglasiti, da se tradicionalne proizvodno-prerađivačke djelatnosti moraju sustavno prilagođavati zahtjevima tržišta i slijediti trendove suvremenog poslovanja. Danas svaki proizvod pa i onaj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, umnogome ovisi o računalu, pouzdanom softveru i internetu. Ova umjetna podjela neupitno komplementarnih gospodarskih aktivnosti, naglašava važnost oživljavanja gospodarske djelatnosti koja je nakon ratnih razaranja, doživjela dramatičnu eroziju u pretvorbi, privatizaciji i neuspješnoj prilagodbi tržišnim zakonitostima. Pokušavamo revitalizirati sve vidove tradicionalnih djelatnosti kroz olakšice i pogodnosti, projekte poslovnih zona, Poduzetnički  inkubator, Centar za poduzetništvo, Regionalnu razvojnu agenciju, Tehnološko-razvojni centar i Projekt ULO hladnjače. Strategijom gospodarskog razvitka potanje razrađujemo održiv razvitak – oživljavanje poljoprivredno-prehrambenih, ali i drugih proizvodno-prerađivačkih aktivnosti koje se tradicionalno naslanjaju uz domaću obnovljivu sirovinsku bazu. 

Pitanje nezaposlenosti nije specifično samo za Osijek. Iz vašeg iskustva, koliko lokalna vlast može učiniti po pitanju otvaranja radnih mjesta i povezano s time zadržavanjem mladih ljudi u manjim sredinama? 
Uloga lokalne samouprave u pogledu otvaranja radnih mjesta u pravilu se precjenjuje, ali ipak je ne treba ni podcijeniti. Subvencije dijela kamata na poduzetničke kredite, dodjela besplatnih prostora za poduzetnike-početnike, pružanje institucionalne potpore poduzetnicima, osiguravanje sufinanciranja, subvencija i ostalih potpora, dio su ciljanih aktivnosti Grada Osijeka kojima pokušavamo utjecati na novo zapošljavanje. Navest ću samo jedan primjer. Investiranje Grada Osijeka u infrastrukturu Gospodarske zone Tenja – uz niz poticajnih mjera usmjerenih prema investitorima – rezultiralo je popunjavanjem Zone i zapošljavanjem 105 osoba. To je dug i mukotrpan proces s puno odricanja i ulaganja. Rezultati nisu vidljivi onako brzo kako bismo željeli i kakve su nam potrebe, ali pokazuju da lokalna samouprava može i mora dati svoj doprinos.

U Osijeku se održava i niz uspješnih, specijaliziranih sajamskih manifestacija, Koliko grad potiče sajamsku industriju i koliko to pomaže malim i srednjim poduzetnicima u gradu?
Sufinanciramo organizaciju niza specijaliziranih sajmova i međunarodnih konferencija, zbog predstavljanja gospodarskih subjekata malog i srednjeg poduzetništva na širem tržištu, ali i zbog uspostavljanja novih, važnih, poslovnih kontakata. Gradska tvrtka Osječki sajam godišnje organizira četiri do pet sajamskih manifestacija. Proračunskim potporama Grad potiče sudjelovanje trgovačkih društava, obrtnika, zadruga, udruga i OPG-a na sajamskim priredbama. U sklopu sajamskih priredbi organiziraju se međunarodne konferencije o poduzetništvu, gdje ključni dionici predstavljaju modele suradnje lokalne samouprave i poduzetnika te znanstvenih institucija i poduzetnika. Ujedno se razmjenjuju informacije o raznim izvorima financiranja, potiče razvoj regije kroz suradnju lokalne samouprave i poduzetništva, izvoz kao strategija razvoja, potiče se umrežavanje putem klastera, zadruga, partnerstava, promiču se inovacije. Naša iskustva sa specijaliziranim sajamskim manifestacijama, ohrabruju nas da im pristupamo sa sve većom pomnjom.