Agencija Fitch potvrdila je u petak investicijski kreditni rejting Hrvatske ‘BBB-‘, uz stabilne izglede, istaknuvši očekivani postupni oporavak od koronakrize uz financijsku podršku EU-a, ali i problem ograničenih kapaciteta za korištenje europskog novca.

Rejting odražava snažne strukturne pokazatelje, uključujući viši razvoj ljudskih potencijala u usporedbi sa zemljama sa sličnim rejtingom, te bolji sustav upravljanja i viši BDP po stanovniku. Ograničava ga pak slabi potencijal rasta i visoki javni dug, ističe Fitch.

Stabilna prognoza odražava ocjenu agencije da će se gospodarstvo postupno oporaviti od posljedica pandemije, bez značajnih neravnoteža, i da će vlasti srednjoročno provesti fiskalnu konsolidaciju, uz značajnu financijsku potporu iz EU-a i fiskalnu štedljivost.

Agencija očekuje da će hrvatsko gospodarstvo ove godine pasti rekordnih devet posto, budući da je drugi val pandemije koronavirusa teško pogodio izvoz usluga i potrošnju kućanstava, unatoč opsežnom paketu mjera potpore ukupne vrijednosti nešto veće od 10 posto BDP-a.

U lipnju Fitch je procijenio da će gospodarstvo ove godine pasti 8,4 posto.

Kratkoročni su izgledi i dalje slabi zbog uvođenja novih mjera suzbijanja pandemije, ali izvoz se pokazao otpornijim na pritisak zaraze, što je spriječilo još dublji pad aktivnosti, napominju.

Procjena rasta za 2021. smanjena s 4,4 na 3,8 posto

Procjenu rasta u 2021. Fitch je snizio sa 4,5 na 3,8 posto, očekujući slabiji povoljni utjecaj oporavka u glavnim partnerima i kontinuirano prigušenu potražnju u uslužnom sektoru. Očekuju ipak veća javna ulaganja čiji će glavni pokretač biti projekti obnove Zagreba nakon potresa.

U 2022. rast bi trebao ubrzati na šest posto, budući da će posljedice pandemije jenjati, a potražnju će potaknuti postupna provedba projekata povezanih s europskim fondom za oporavak, iz kojeg bi Hrvatska trebala dobiti 5,9 milijardi eura bespovratne pomoći.

Taj novac će uvećati stopu rasta BDP-a u 2022. za dva postotna boda, prognoziraju.

Napominju da još nisu procijenili srednjoročni i dugoročni utjecaj korištenja novca iz fonda EU-a na gospodarski rast, ističući da još nije jasno u koje će se projekte novac ulagati.

Upozoravaju ujedno da bi novac stavljen na raspolaganje mogao razotkriti ograničenja kapaciteta, a upitna je po njima i efikasnost ulaganja, s obzirom na slabe dosadašnje rezultate Hrvatske u rješavanju problema strukturnih ograničenja.

Jasno je ipak da će novac iz EU-a poduprijeti rejting Hrvatske i da će ograničiti negativne utjecaje sektora kojima bi pandemija mogla nanijeti dugoročnu štetu. Izdvajaju primjer turizma koji se po njihovoj procjeni vjerojatno neće potpuno oporaviti od koronakrize prije kraja 2022. godine.

Novac iz EU fondova poduprijet će i fiskalnu i fleksibilnost u pitanju vanjskog financiranja Hrvatske, dodaju.

Proračunski deficit osam posto, javni dug 87,4 posto BDP-a

Očekuju da će proračunski deficit ove godine iznositi osam posto, podigavši lipanjsku procjenu za jedan postotni bod. U 2021. trebao bi se smanjiti na 3,5 posto, budući da će vlada vjerojatno smanjiti potrošnju, produljujući tek potporu nekim sektorima i programe jamstava.

Porezna reforma usvojena u studenome mogla bi rezultirati manjim proračunskim prihodima u 2021. ali neto utjecaj sličnih reformi sadašnje vlade u proteklim godinama na prihode bio je neutralan do pozitivan, ističu.

U 2022. proračunski deficit trebao bi se dodatno smanjiti, na 2,2 posto, zahvaljujući solidnom nominalnom rastu, poticajnim uvjetima financiranja i kontinuiranom povjerenju u regulatorni okvir.

Vlada ima solidne rezultate u ostvarivanju fiskalnih ciljeva od 2016. i najavila je da će ustrajati u štedljivosti s obzirom na pokrenuti postupak ulaska u eurozonu, navode u agenciji.

Javni dug iskazan udjelom u BDP-u porast će ove godine na rekordnih 87,4 posto, zrcaleći šok koji je u gospodarstvu i proračunu prouzročila pandemija koronavirusa. U 2021. trebao bi pasti na 85,5 posto te na 81,6 posto 2022., zahvaljujući oporavku i manjem primarnom deficitu.

Rizici po proračun uglavnom su povezani s dospijećem potraživanja, u prvom redu u sektoru transporta, i znatno većim potrebama za potrošnjom u ublažavanju posljedica koronavirusa, ističu u Fitchu.

Povoljni su pak faktori poboljšani uvjeti financiranja i solidan financijski i monetarni institucionalni okvir.

Snažan financijski sektor, uvođenje eura izgledno 2024.

Financijski je sektor po njihovoj ocjeni i dalje snažan, unatoč ekonomskim pritiscima, i banke održavaju visoku razinu likvidnosti i solidne stope adekvatnosti kapitala. Moratoriji su spriječili ubrzano gomilanje nenaplativih kredita a kreditni plasmani i dalje rastu, primjećuju.

To će zajedno s kontinuiranim smanjenjem vanjskog duga rezultirati dodanim smanjenjem neto pozicije vanjskog duga iskazane udjelom u BDP-u na 7,6 posto u 2022. godini, procjenjuju.

Agencija ocjenjuje ‘optimističnima’ poruke vlade da bi Hrvatska mogla usvojiti euro najranije 2023. godine, procjenjujući da je najizgledniji datum usvajanja početak 2024. godine.

Usvajanje eura poduprijet će rejting, ističu u Fitchu, dodajući da bi u razdoblju od ulaska u ERM II do ulaska u eurozonu mogli podići rejting Hrvatske za dvije razine.

Među faktorima koji bi mogli pozitivno utjecati na rejting ističu napredak u procesu ulaska u eurozonu, smanjenje javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u, bolje izglede za gospodarski rast i poboljšanu konkurentnost.

Rejting bi pak mogao biti snižen ako Hrvatska srednjoročno ne smanji javni dug, primjerice zbog izraženijeg i dugotrajnijeg razdoblja ublažavanja fiskalne politike i pada gospodarstva. Mogući bi razlog bili i pogoršani srednjoročni izgledi za gospodarstvo, dodaje Fitch.