Ako lavinu kritika iz opozicije u saborskoj raspravi o rebalansu 2013. i planu državnog proračuna za 2014. Vlada i može relativizirati jer je to dio političke borbe, s ocjenama stručnih tijela poput Odbora za fiskalnu politiku to je malo teže. A Fiskalni odbor ovaj je tjedan iznio peto, dosad najkritičnije stajalište o proračunskim dokumentima.

Posebno je zabrinut zbog brzine rasta javnog duga i neispunjavanja pravila iz Zakona o fiskalnoj odgovornosti (ZFO). Članovi Odbora Vladi su spočitnuli "stalnu tendenciju" nerealnih ili preoptimističnih makroekonomskih projekcija na kojima radi proračunske planove. To vrijedi i za očekivani rast BDP-a od 0,2 posto kao podlogu rebalansa, pogotovo s obzirom na posljednje dostupne podatke o industrijskoj proizvodnji, trgovini na malo, građevinarstvu, nezaposlenosti". Praksu takvih prognoza treba "hitno promijeniti" i proračun bazirati na realističnim projekcijama, upozorili su, uz opasku da na to jasno upućuje i Direktiva EU 85/2011. Nedvosmisleno se konstatira kašnjenje s rebalansom, kao i velike slabosti u procesu planiranja i discipline u izvršavanju planova kojima su ove godine narušeni pozitivni konsolidacijski potezi iz 2012. Drugi rebalans to je pokazao povećanjem rashoda za zaposlene za milijardu kuna, za mirovine za pola milijarde, naknada za socijalnu pomoć za 700.

Znatna odstupanja od planova vidljiva su već mjesecima, a i zbog izvjesnog neispunjavanja fiskalnog pravila iz postojećeg ZFO-a nositelji fiskalne politike trebali ranije reagirati te predložiti "ili korekcije proračuna ili korekcije ZFO-a. Ovako i jedno i drugo dolazi prekasno za ikakav učinak na fiskalna kretanja 2013." Odbor, k tome, ističe i da bi prilikom predlaganja proračuna ili rebalansa Vlada svakako morala priložiti i svoju projekciju ispunjavanja fiskalnih pravila, i to potkrjepljenu brojkama. A to je i ovaj put izostalo.  Fiskalno pravilo iz važećeg Zakona ove godine gotovo sigurno neće biti ispunjeno. Umjesto smanjenja udjela rashoda opće države u BDP-u (za 1 posto), rebalansom je trasirano njegovo povećanje za oko 0,2%. Deficit opće države bi pak mogao dosegnuti 5,5% BDP-a, a to, prema Odboru, sigurno podiže javni dug opće države u 2013. preko 60 posto BDP-a.

U proračunskim dokumentima za 2014. Odbor, doduše, prepoznaje značajne reformske poteze, kao i napore da se javne financije stave pod kontrolu, ograniči deficit i uspori rast javnog duga. No, stanje duga i deficita upućuje da će vrlo vjerojatno trebati i dodatne mjere nakon otvaranja procedure pri prekomjernom deficitu, a plan povećanja rashoda u odnosu na 2013. za 2,9% ponovno pokazuje izrazite slabosti u planiranju proračuna. Bilo kakve procjene vezane uz fiskalna pravila i 2014. teško je davati jer se tek raspravlja o izmjenama zakona, a trenutno nema ni ključnih elemenata za procjenu. Prema približnim parametrima, proračun za 2014. posto vrlo vjerojatno bi opet mogao imati problem s poštivanjem (novih) fiskalnih pravila, jer jer rast rashoda osjetno viši od rasta tzv. nominalnog potencijalnog BDP-a.

Na ulazak u proceduru prekomjernog deficita stoga u Odboru gledaju pozitivno. Time će se osigurati nužno potrebno fiskalno sidro. Postojeća ekonomska situacija ne omogućava, kažu, oštro smanjivanje rashoda, ali je potrebna ravnoteža između odgovorne fiskalne politike i sadašnje ekonomske situacije. To uključuje nastavak s ciljanim subvencijama i socijalnim pomoćima onima kojima je potrebno, provedbu održive mirovinske reforme, kao i efikasna prikupljanja poreza. No, treba izbjegavati povećanja bilo kakva poreznog opterećenja rada i svih onih koji žive od rada, zaključuje Odbor.

Odustali od limita državnog duga

Vlada derogirala Zakon o proračunu    

Vlada je prijedlogom proračuna za 2014. odustala od ograničenja državnog duga na 60 posto BDP-a utvrđenog Zakonom o proračunu. To se pravilo derogira u prijedlogu Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2014. u kojemu stoji da će razina državnog duga biti viša od 60%. Fiskalni odbor primjećuje i da se u obrazloženju ne navode detalji ili razlozi odustajanja od ograničenja, a ono se "tek ublažava" odredbom da je "Vlada dužna poduzeti mjere kojima će državni dug u narednim godinama smanjiti da ne iznosi više od 60 posto". Proizlazi da nije propisana nova gornja granica državnog duga, zaključuje Odbor, napominjući da je državni dug obuhvatom manji javnoga koji se odnosi na dug opće države (s lokalnim jedinicama i njihovim izvanproračunskim korisnicima) i važan je u kontekstu EU Pakta o stabilnosti i rastu.