Od brojki koje je ministar financija Zdravko Marić jučer iznio na sjednici Vlade u sklopu izvješća o utjecaju pandemije na fiskalizirane promete i ukupnu proračunsku sliku, najviše je zazvonila ona o 21 milijardu kuna dosadašnjeg proračunskog “troška” korona krize.

U najkraćem, prihodi su u odnosu na planirane za “normalne” okolnosti (bez korone) do danas pali za oko 9,5 milijardi kuna, a istodobno su na rashodima potrebe izravno povezane s pandemijom povećane za 11,5 milijardi.

Najveći dio odnosi se na mjere pomoći i potpore očuvanju radnih mjesta za koje je dosad isplaćeno više od 6 mlrd. kuna, no tu su i neplanirani izdaci za respiratore, zaštitnu opremu, te transferi HZZO-u te pomoći na razini opće države u obliku tzv. beskamatni zajmova lokalnoj zajednici.

Uračunat izostanak rasta

Do jučer se u državnu blagajnu slilo ukupno 75,9 milijardi kuna prihoda, a to je, kaže ministar, oko 10% manje u odnosu na lani. To znači da je ovogodišnji zaostatak ukupnih prihoda za lanjskima na oko 8,4 milijarde.

Zna li se da su sredinom godine zaostajali za nešto manje od pet milijardi kuna ili 7,8 posto, proizlazi da je u nešto manje od dva mjeseca drugog polugodišta pad prihoda produbljen za oko 3,4 milijarde.

No, u sagledavanju fiskalnih učinaka korona krize u računice se uzima i izostanak rasta prihoda koji je prvotno pretpostavljao realni gospodarski rast od 2,5 posto (plus nešto inflacije), pa se stoga i govori o 9,5 milijardi pada prihoda koji se pripisuje pandemiji.

Promatraju li se samo porezi i doprinosi koji najizravnije odražavaju gospodarsku aktivnost, od početka godine prihodi su pali za 7 mlrd. kuna u odnosu na lani.

U prvoj polovici godine oni su državnoj blagajnu donijeli ukupno 42,4 milijarde ili 6,5 mlrd. manje nego lani, s tim da se 5 mlrd. kuna pada odnosilo na poreze. Od početka srpnja naovamo, dakle, zaostatak se na tim stavkama produbio za oko pola milijarde kuna.

To dijelom odražava i primjenu Vladinih mjera odgode i/li otpisa plaćanja poreznih nameta (uz procjene da će približno polovica završiti otpisom), ali istodobno se upravo srpanj i kolovoz danas ističu u kontekstu poboljšane ukupne slike fiskaliziranih prometa. Kako sustav fiskalizacije pokriva blizu trećine prometa u gospodarstvu ti podaci smatraju se pogodnim i za aproksimacije ukupne dinamike.

Čekamo nove procjene

Poboljšanje je naročito izraženo u turističko-ugostiteljskom sektoru koji je od travanjskog “lockdowna” i čak 91,4-postotnog pada prometa, u srpnju stigao na -37,5%, a u kolovozu (dosad) je sveden na -27,2 posto.

U trgovini su oscilacije (u cjelini) daleko manje, a od svibnja se pad kreće oko 5-6 posto. Ukupno je od izbijanja pandemije Covida-19 do jučer zabilježeno 17 milijardi kuna manje fiskaliziranih računa nego lani (105,7 prema 122,7 mlrd.).

Za tjedan dana vidjet će se kako taj pad izgleda u terminima kvartalnog BDP-a, a Vlada će početkom rujna izaći s novim projekcijama BDP-a, deficita i javnog duga za 2020.