Unatoč neizvjesnom makroekonomskom okruženju u razdoblju pred nama, fiskalna pozicija države ostat će stabilna. Hrvatsko gospodarstvo pokazalo je spremnost na prilagodbe i u najtežim vremenima.
Dobro je podsjetiti se kako u posljednjih nekoliko godina kontinuirano prolazimo kroz krize bez presedana; pandemiju bolesti uzrokovane virusom COVID-19, dva razorna potresa, krizu dobavnih pravaca, visok rast cijene energenata i inflatornih pritisaka te geopolitičku krizu uzrokovanu agresijom Rusije na Ukrajinu.
Unatoč značajnom smanjenju gospodarske aktivnosti u 2020., već u 2021. godini gospodarstvo je ostvarilo snažan oporavak od COVID krize uz rast od 13,1%. U proteklih nekoliko godina pokazalo se kako je u svim kriznim stanjima kojima smo bili izloženi nezamjenjiva bila uloga države.
Uz snažno zalaganje za ostvarivanje preduvjeta za nesmetano i učinkovito funkcioniranje tržišta, zbog tržišnih neuspjeha u pojedinim područjima, intervencija države pokazala se ne samo opravdanom, nego i nužnom. Zahvaljujući odgovornom provođenju fiskalne politike, stvoreni su zaštitni slojevi i fiskalni prostor za snažne i značajne mjere koje smo usmjerili prvenstveno na očuvanje radnih mjesta i aktivnosti gospodarstva.
Dva glavna sidra
S odgovornim fiskalnim ponašanjem nastavljamo i u budućnosti koristeći dva glavna sidra; kretanje deficita i javnog duga unutar ili prema razinama kriterija Maastrichta.
Tekuća 2022. je godina u kojoj se dovršavaju preduvjeti za ostvarenje značajnih vanjskopolitičkih ciljeva koji uključuju pridruživanje europodručju i Schengenskom prostoru. Ispunjavanje ovih prioriteta rezultirat će povećanjem gospodarskog i socijalnog standarda građana Hrvatske i pružiti dodatnu stabilnost te olakšati poslovanje našim poduzetnicima.
U okolnostima rastućih kamatnih stopa, već osjećamo koristi najave uvođenja eura, jer smo kod sve tri relevantne rejting agencije dostigli povijesno visoke razine kreditnog rejtinga. Najvažnije prednosti ulaska u europodručje su ukidanje valutnog rizika, povoljniji uvjeti zaduživanja privatnog i javnog sektora, niži transakcijski troškovi što će rezultirati većim uštedama za gospodarstvo, kao i veća otpornost gospodarstva na financijske poremećaje i šokove.
Dodatnu zaštitu dobivamo i od pristupanja Europskom stabilizacijskom mehanizmu. Ovo je posebno važno s obzirom na oprez koji vlada na financijskim tržištima, što rezultira rastućim prinosima državnih vrijednosnica. Međutim, i ovdje primjećujemo kako stojimo bolje od mnogih usporedivih država Unije.
Sve te okolnosti uzeli smo u obzir i u pripremi proračuna za 2023., koji je po mnogočemu specifičan. Prije svega, proračun za 2023. godinu bit će prvi proračun Republike Hrvatske denominiran u euru. Makroekonomske projekcije na kojima je utemeljen proračun predviđaju značajno usporavanje gospodarske aktivnosti u 2023. Realni rast BDP-a iznosit će 0,7%, a bit će ostvaren isključivo pod utjecajem domaće potražnje.
Najznačajniji doprinos rastu tijekom sljedeće godine tako bi trebao doći od državne potrošnje i investicija. Inflacija bi u 2023. trebala usporiti na 5,7 posto, uslijed smanjenja poremećaja u opskrbnim lancima, niže razine uvezene inflacije, kao i visoke osnovice iz 2022. godine. Na tržištu rada se ne očekuju izraženija negativna kretanja, dijelom zbog kroničnog manjka ponude radnika, pa će tako broj zaposlenih zabilježiti blago povećanje, dok će se stopa nezaposlenosti zadržati na ovogodišnjoj razini.
Prioritet Vlade
Ukupni prihodi proračuna u 2023. planiraju se u iznosu od 24,9 milijardi eura, a ukupni rashodi 26,7 milijardi eura. Opisani smjer fiskalnih kretanja kako na prihodnoj tako i na rashodnoj strani proračuna rezultirat će manjkom općeg proračuna od 2,3% BDP-a. Očekuje se i daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u te će on u 2023. iznositi 67,9%. Navedenim kretanjima bit će ispunjen kriterij proračunskog manjka i javnog duga sukladno odredbama Pakta o stabilnosti i rastu.
Unatoč globalnoj neizvjesnosti i najavama negativnih ekonomskih kretanja u razdoblju pred nama, Hrvatska ima razloga za optimizam. Uz odgovorno vođenje ekonomske politike utemeljene na postavkama socijalnog tržišnog gospodarstva, prioritet Vlade je maksimalno iskoristiti raspoloživa EU sredstva.
Tome u prilog ide i činjenica kako je hrvatski plan oporavka i otpornosti pripremljen na razini Vlade, s Uredom predsjednika Vlade i Ministarstvom financija zaduženim za koordinaciju provedbe, ocijenjen kao jedan od najuspješnijih u provedbi na razini EU. Do kraja ove godine ukupna vrijednost objavljenih natječaja, poziva, izravnih dodjela i financijskih instrumenata trebala bi iznositi 34 milijardi kuna, što čini 70% alokacije cijelog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
