Motivirajući pojmovi na zidu, slovima različite veličine, iste dekoracije i na vratima, biljke u teglicama na stolovima, a za njima, u open space prostoru, mladići i djevojke, motre u ekrane računala, čuje se "trt trt" zvuk tipkanja… Interijer i osoblje standardno za kakav startup koji smišlja aplikacije, buduće hitove. Ovi ljudi "proizvode" isto to, no nisu dio tima male privatne tvrtke, već zaposlenici Informatičkih razvojnih centara u sklopu velike, državne Financijske agencije.

Prije tri tjedna otvoren je takav prostor u Osijeku, za razvoj svih IT usluga gdje radi šestero stručnjaka, ubuduće njih još 30-ak, te studenti tamošnjeg Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek (FERIT). Ovo je četvrti Informatički razvojni centar (ITRC) koji je Fina otvorila u Hrvatskoj. I zaposlila uglavnom domicilne pametne ljude, visokoprofiliranu radnu snagu oblikovanu na fakultetima u Splitu, Zaboku, Virovitici i sad Osijeku. "Koncept informatičkog razvojnog centra (ITRC) vođen je potrebom postojanja suradničke (kolaboracijske) ili potpuno razvojno funkcionalne organizacijske cjeline unutar Fininog sektora informatike koja može samostalno 'proizvoditi' IT usluge.

Razvojne usluge podrazumijevaju čitav ciklus razvoja softvera, počevši od poslova analize, dizajna, programiranja te testiranja. Navedeni poslovi se popunjavaju ovisno o tehnologijama i kompetencijama kojim vladaju stručnjaci na pojedinim lokacijama. U pravilu, rad na lokacijama započinje s poslovima programiranja", kaže nam mr. sc. Dražen Čović, predsjednik Uprave Fine, u središnjici u Zagrebu. Dodaje da su organizacijski s projektom pokretanja razvojnih centara krenuli prije dvije godine. "U projekt se krenulo osnivanjem centra u Splitu i na osnovu tih dobrih iskustava, gdje imamo 15-ak inženjera i suradnje s FESB-om, vidjeli smo da je takav put izvrstan, tamo smo spustili dio svojih servisa i zaokružili tehnološki dio. Na temelju tog iskustva i suradnje s akademskom zajednicom u Splitu potpisali smo suradnju s osječkim FERIT-om, varaždinskim FOI-jem, virovitičkim veleučilištem, veleučilištem u Zaboku, te išli u otvaranje centara. Uglavnom u Fininim posebno uređenim prostorima (izuzev u Osijeku), prilagođenima i drugačijeg dizajna od Fine", kaže Čović.

Prostor opisan na početku teksta namjerno je takav, da bude atraktivniji mladima, na koje Fina i cilja. A to nisu samo tek svršeni diplomanti, već i studenti, koje motiviraju i tijekom studija. "Imamo program stipendija, dali smo studentima pristojne iznose od 3000 kuna, a prema ugovoru oni moraju kod nas i raditi onoliko mjeseci koliko su primali stipendiju", nastavlja Čović.

Studentima, bilo stipendistima ili ne, daje se prilika da u Fini odrade i stručnu praksu, a tako u sustav ulaze i drugi studenti, izrađuju diplomske radove ili druge praktične radove s fakulteta, kojima omogućavaju i mentore koji ih prate. Studente u Fini dodaju i tekućim projektima, što im je, kaže Čović, dobro i za osobni razvoj. "Dajemo šansu studentima. Moram pohvaliti da ima jako lijepih studentskih uradaka, evo i naša mFina usluga na mobilnim platformama plod je rada našeg seniora, pripravnika i troje studenata. Oni su odlučili i ostati raditi kod nas", govori Čović. 

'Želimo promijeniti percepciju'
Otvorenje ITRC-ova i veliki angažman perspektivnih mladih je i želja Uprave agencije koju se želi prikazati u drugom svjetlu. "Želimo promijeniti percepciju Fine kao agencije koja se bavi tradicionalnom djelatnošću, poput plaćanja računa. Mi smo prije svega tehnološka kompanija, zapošljavamo više od 250 inženjera informatike, pogonimo 150 servisa, što za financijsku industriju, što za državu i građane. Najveći dio tih servisa je upravo rezultat rada naših poslovnih sektora i tehnoloških odjela, produkt rada naših inženjera, a nešto radimo i s partnerima", objašnjava čelnik agencije nezaobilazne u životu fizičkih i pravnih osoba, naravno i poduzetnika. Pitamo ga kako postupaju sa studentima, što oni imaju prilike raditi, (na)učiti? "U ovu kuću u pravilu ulazi 30-50 studenata dnevno, na različitim lokacijama i na različite projekte, velik je 'moving'.

Studenti tjedno smiju raditi maksimalno 25 sati, da ne bi zanemarili fakultetske obveze. Surađuju na stvarnim projektima gdje dobivaju priliku vidjeti kako je raditi. Jako su zainteresirani i rado prihvaćaju pružene prilike. Trenutačno, uključujući i Zagreb, u IT-u Fine rade 24 studenta i imamo 17 stipendista", navodi Čović. Studenti na pruženom i uzvraćaju, kako je središnjica Fine u Zagrebu od FER-a na pedesetak koraka, rado dolaze, a ni u Osijeku ni Čakovcu nisu daleko od matičnog fakulteta."Na taj način želimo i decentralizirati poslovanje, zato se i jesmo pozicionirali gdje su fakulteti računarstva.

Ovakav moderan ITRC koncept svakako je vezan uz suradnju s lokalnom zajednicom te pripadajućim školstvom. Krajnji njegov cilj je razvoj modernih IT proizvoda koji zadovoljavaju potrebe lokalne zajednice te zapošljavanje lokalnog stanovništva, što je i društveno odgovorno poslovanje. U Virovitici smo vrlo vjerojatno najveća IT tvrtka kamo dolaze manje-više svi studenti, a plan je tamo imati 20-ak ljudi", objašnjava šef Fine. No, prema regionalnoj rasprostranjenosti, Čović kaže da nema potrebe da itko odlazi ni iz Osijeka ni Virovitice ni Čakovca.

"Svoju plaću koju bi zaradio u Zagrebu može zaraditi i u tim gradovima, ista nam je vrijednost boda svugdje, čak je život tamo i povoljniji, nije nužno da itko ide iz svoje kuće". Teško mu je procijeniti koliko je u projekte ITRC-ova uloženo, jer i plaće mjere kao ulaganje u ljude. "Ako mi dajemo seniora koji dio radnog vremena provede mentorirajući studente ili pripravnike, to je investicija", kaže Čović.

'Borba' za djelatnike
Kako su posljednjih godina djelatnici IT profila na cijeni kao "suho zlato", na tržištu ih se nastoji osvajati beneficijama koje nadilaze samu plaću. Koliko su u državnoj agenciji toga svjesni i što poduzimaju? "Konstantno radimo na istraživanju zadovoljstva naših radnika pa tako i onih u IT-ju, te na taj način dobivamo feedback što bi se sve u tvrtki moglo popraviti da bi radnici imali kvalitetnije uvjete Što se tiče top plaća u IT sektoru, sigurno ne možemo ravnopravno konkurirati najjačim tvrtkama iz realnog sektora, ali možemo ponuditi kvalitetne pakete naših IT pozicija u kojima će mnogi IT stručnjaci pronaći interes da dio karijere odluče provesti u našoj tvrtki, a mislim da to i pokazujemo s brojkama, gdje smo 2014. u području razvoja IT sustava u Fini imali 100 IT stručnjaka, a danas oko 140. Znači da radimo dobar posao i da u tom smjeru trebamo nastaviti", uvjeren je predsjednik Uprave. Uz to, igraju otvorenih karata, potencijalni zaposlenik, kad završi fakultet i na prekretnici je hoće li u privatni sektor, Finu, ili inozemstvo, zna gdje naći prevagu.

"Stabilna plaća, plaćanje prekovremenih sati, plaćanje rada na projektima, dajemo stimulacije za poseban trud, no sve ovisi o čovjeku. Ono što je važno, a zbog čega smo i počeli razgovarati sa studentima jest: Mi kažemo što radimo u razvoju transparentno i otvoreno, kakve poslove radimo i u kojim tehnologijama. Ako se u tome prepoznaju, javit će se jer imaju i jasan put: od osobnog razvoja u firmi, rada i odnosa s mentorima, znanja o tome u koji točno projekt idu. Ako hoće raditi u digitalizaciji države, ako želi na instant paymentu, to je njegovo područje, zna se da će to raditi. Naši su projekti u pravilu jako veliki, u takve se projekte utroše tisuće i tisuće 'inženjerdana' i strašna je referenca sudjelovati u takvim projektima", poručuje Čović.

Naglašava da je Fina socijalno osjetljiva kompanija. "Imamo kolektivni ugovor i kompanija smo s vrlo visokom razinom radnih prava, ulaganje u ljude kroz edukacije i usavršavanja je veliko, šaljemo ih na sve što se smatra da će im biti potrebno, a naši direktori razvoja i digitalizacije gostuju na svim fakultetima računarstva, javno govorimo o tome što radimo u sklopu digitalizacije, želeći pokazati što radimo i ako se koji student prepozna može se prepoznati u našem timu", rekao nam je Čović. I nije propustio dodati da su ženska kompanija, jer u Fini radi 80 posto žena među ukupno 2780 djelatnika.

Digitalizacija i europski novac

U Financijskoj agenciji ne može se reći da ne prate trendove. Upravo je mlada ekipa prepoznala sebe u razvoju naših servisa na mobilnim alatima, kaže ne bez ponosa Čović. A i u pogledu digitalizacije su napredni, za što će trebati još stručnjaka. "Radili smo kvalitetnu procjenu rizika te smo utvrdili da će nam za sve dogovorene projekte trebati 50 novih IT stručnjaka, koje bismo trebali osposobiti za rad unutar tri godine. U prosjeku, 15 novih stručnjaka svake godine. Ovaj koncept ITRC je jedna od mjera koja će nam pomoći u postizanju ovog cilja. Digitalizirat ćemo vlastite servise i usluge, Fina s pola kapaciteta radi upravo za državu i više od 150 servisa koje pogonimo je za državu i kako njih digitaliziramo digitalizirat ćemo i državu, zahvaljujući jasno i ljudskim kapacitetima, jer bez naših servisa nema funkcioniranja ni financijske industrije ni poduzetnika ni države, a na kraju krajeva ni građana". U Fini se trenutačno vrti 34 projekta ili razvojne aktivnosti različite zahtjevnosti i veličine, u suradnji s partnerima. Imaju već dugo i svoj EU odjel. "Mi smo pripremili projekte poslovno i tehnološki za apliciranje na EU sredstva, jer to je novac koji služi za razvoj i digitalizaciju društva", poručuje Čović. "Tako imamo i odobrenih 6 projekata iz CEF EU fonda. Neki od tih projekata su ocijenjeni kao najbolje pripremljeni u Europi, a za projekt In-Lore, koji se odnosi na implementaciju EU norme u eRačun, sastavili smo najveći konzorcij ikad u CEF fondu (81 partner)".