Matematika nije popularna, pa zainteresirati društvo za istu sigurno nije lagan zadatak. No taj je zadatak pošao za rukom Toniju Milunu, najpoznatijem hrvatskom matematičaru.

Matematika mu je pak ubrzo dala povod da krene i u druge edukacije vezane uz brojeve pa danas radi besplatne videe o statistici i financijskoj pismenosti, a uskoro će, u rujnu, organizirati i prvu konferenciju financijske pismenosti u Zagrebu. Sve mu to dobro ide jer, kako kaže, njegov je posao održiv.

Tako nas Milun uči o PDV-u, obračunu plaće, kamatama na kredit, ali i o tome gdje i kako ulagati. Što se ulaganja tiče, napominje da će Hrvati zbog inflacije i načina na koji štede u godinu dana izgubiti 25 milijardi kuna. Razgovarali smo s njim i o tome kako i gdje ulagati, što je s kamatama na kredit, ali i o tome kakvi su mu poduzetnički planovi.

Jesu li Hrvati financijski pismeni?
Ljudi se iznenade kada pročitaju da smo po financijskom znanju čak malo iznad prosjeka, a to pokazuje posljednje istraživanje OECD-a. Ali u financijsku se pismenost osim znanja ubrajaju i ponašanje i stavovi. Možete misliti kakvi smo po tom pitanju… Katastrofalni!

Dakle, kupujemo impulzivno, ne štedimo, nemamo običaj razmišljati dugoročno niti planirati. To se vidi i u dugu građana, a koji je prema posljednjim podacima Fine iznosio 18,5 milijardi kuna. Pod ovrhom je pak više od 230 tisuća potrošača.

Da, ali vidi se to i po štednji. Imamo ogromnu štednju. Čak 250 milijardi kuna. Po odrasloj je osobi to gotovo 10 tisuća eura u prosjeku, ali nažalost taj prosjek lako može zavarati. Većinu ušteđevine posjeduje manji broj ljudi, dok ostali nemaju nikakvu ušteđevinu.

A čak i ovi koji imaju većina je drži na pogrešnim mjestima. Ona stoji na tekućim i žiro računima, oročena je ili plaćamo stambenu štednju. A to trenutno, odnosno posljednjih godina, ne donosi nikakav prinos. Uz trenutnu inflaciju to znači da će Hrvati zbog inflacije u godinu dana izgubiti vrijednost ušteđevine od vrtoglavih 25 milijardi kuna.

Zašto tako loše, odnosno skeptično, ulažemo?
Na Hrvate je veliki trag ostavila financijska kriza 2008. Prije iste, naime, građani su masovno ula-gali u dionice domaćih kompanija. Kada se sve urušilo, pad je u Hrvatskoj zbog booma ulaganja bio veći nego na zapadu Europe.

Od tada se nismo oporavili, odnosno, oni koji su na vrhuncu kupili dionice dan danas nisu niti na pola vrijednosti istih. U svijetu je u međuvremenu vrijednost narasla tri puta. Kao posljedica Hrvati pogrešno smatraju da je ulaganje u fondove i dionice vrlo špekulativno. Međutim, nije kada se dobro diverzificira i ulaže na dulji rok.

Kako dakle ulagati?
Ja ulažem u fondove (ETF-ove), ali se koristim metodom koja se zove dollar cost averaging, što znači da svaki mjesec ulažem isto zato što investiram na dugi period. Svjestan sam pritom da će u tom periodu biti i kriza, ali i velikoga rasta. Dakle, moj je horizont dug. Ako pogledamo bilo koji period od 20, 25 godina, fondovi su ostvarili rast od bar sedam, osam posto godišnje. Također uplaćujem i dobrovoljnu mirovinsku štednju.

Jeste li se upustili i u ulaganje u kriptovalute?
Jesam, ali s obzirom na to da se kriptovalute smatraju vrlo špekulativnima tu ulažem vrlo malo. U visokorizična ulaganja ulažem samo onaj novac koji sam spreman izgubiti.

Zašto ulažete kada ih smatrate špekulativnima?
Vjerujem u kripto svijet i da tu postoji veliki potencijal.

Kako poduzetnici stoje s financijskom pismenošću?
Kod nas prevladavaju mali poduzetnici i oni se trude dobiti znanje o svemu, a najviše uče na vlastitom iskustvu koje je često negativno. Naime, porezni je sustav kompleksan, a zakoni se često mijenjaju pa i nemaju izbora nego učiti na vlastitim greškama. Ali vidim da imaju znanja i da žele učiti.

Kako biste opisali naš porezni sustav?
Vrlo je kompleksan. Super je da su reforme zadnjih godina išle ka smanjenju poreza. Međutim, ono što mi se nikako ne sviđa je da ako netko ima prihod do 7,5 milijuna kuna plaća porez 10 posto, a čim prijeđe taj prag plaća 18 posto.

Znači poduzetnicima se ne isplati uzimati nove poslove jer ako uzmu veći posao i više odrade moraju platiti veći porez. Takav zakon ne bi smio postojati jer potiče nerad i muljanje.

Kako bi onda trebalo biti?
Ili jednaka pravila za sve ili ako je prihod veći od 7,5 milijuna kuna, onda bi se viši porez trebao platiti samo na dio dobiti koji bi odgovarao prihodu većem od 7,5 milijuna kuna. To se lako mate-matički izračuna.

Vi se također okrećete poduzetnicima? Vidim da 15. rujna organizirate konferenciju posvećenu financijskoj pismenosti poduzetnika.
To će biti najbogatija konferencija financijske pismenosti. Bit će 20 predavanja i nekoliko panela i radionica u tri dvorane. Program će biti bogat, a teme kako unaprijediti poslovanje, kako povući novac iz EU fondova, za nove poduzetnike kako početi, za građane i studente kako štedjeti, gdje investirati.

Svaka tema se s govornicima posebno razrađuje da bude primjenjiva u praksi. Čut ćemo i savjete iskusnih stručnjaka kako unaprijediti poslovanje i najvažnije kako ne napraviti pogreške koje nas skupo koštaju. Sva predavanja snimamo i bit će raspoloživa svim sudionicima nakon konferencije kako ne bi propustili ni jedno predavanje ili panel.

Počeli ste s besplatnim edukacijama, odnosno videima iz matematike i statistike, pa nastavili s financijskom pismenošću. Sve što radite, dakle, tiče se učenja i dijeljenja znanja. Bi li se država trebala više angažirati po tom pitanju?
Naravno da bi. Da se mene pita, financijska bi pismenost bila obavezni školski predmet od prvog razreda osnovne škole. Klince treba naučili razliku između želja i potreba. Lijepo je ostvarivati želje, ali moramo znati da ne možemo u životu sve želje ostvariti. To je početak. Moramo učiti i o obračunu plaće, o kreditima. Obračun je plaće jako važan zato što roditelji ponekad plaćaju poreze koje ne trebaju jer je isključivo na njima da rasporede djecu na poreznim karticama.

Država bi trebala biti ta koja bi automatizmom vraćala ljudima porez koji su preplatili. Nažalost to nitko ne radi. Ja sam, s tvrtkom Gaurus, napravio aplikaciju “Toni Milun” unutar koje je kalkulator koji izračunava povrat poreza, a što roditeljima uvelike pomaže.

Nažalost, takve stvari na kraju ostaju na inicijativi pojedinaca ili poduzetnika, a bilo bi dobro da se država brine za to ili da barem podrži kvalitetne inicijative. Zamislite koliko bi mnogi napravili s potporama državnih institucija ako samostalno bez potpora već toliko doprinose.

Danas ste i vi poduzetnik, a počeli ste kao profesor matematike na državnom veleučilištu. Jeste li ikada mislili da ćete završiti u poduzetničkim vodama?
Da mi je to netko rekao prije deset godina, mislio bih da nema šanse. Imao sam onaj mentalni sklop: drži se državne firme i sigurnosti. Puno toga mi se promijenilo u zadnjih 10 godina. Jedan poziv na kavu studenta Nikole Mujdžića Reščića, koji danas vodi moje projekte sve je promijenio.

Kako zarađujete kada su vam obrazovni videi na portalu besplatni?
Krenuli smo volonterski s portalima koji besplatno nude znanje. Sa mnom radi cijeli tim ljudi koji su stručnjaci u svom području. Mi kao tim pomažemo tvrtkama educirati njihove zaposlenike. Zato imam tvrtku za savjetovanje, držim radionice financijske pismenosti.

Na mojim radionicama prolazimo kroz pet tema: Kako bolje upravljati novcem u vrijeme inflacije, Upoznajmo svoj kredit, Moja mirovina, Najbolja štednja za mene, i Najbolje investiranje za mene. Iako smo radili većinom s tvrtkama koje su radionice naručile za svoje zaposlenike, od 15. 9. ćemo prijavu za online radionice omogućiti svim građanima, a one tvrtke koje nemaju velik broj zaposlenih moći će kupiti pristup radionicama po nižoj cijeni.

Komercijalno snimamo edukativna videa i za druge. Sve je više poduzetnika koji se okreću društvenoj odgovornosti i žele snimati s nama.

Kada govorimo o besplatnim obrazovnim projektima, nas su prepoznale mnoge tvrtke poput Finaxa, Kauflanda, Fine, Croatia osiguranje dobrovoljni mirovinski fondovi, Algebre, Minimaxa, Centar Zlata i svaki tjedan nam se javljaju nove tvrtke za neke nove suradnje. Pozivamo i druge tvrtke da nam postanu partneri. Upornim snimanjem edukativnih sadržaja – znanje će biti dostupnije.

Jeste li održivi?
Već smo sada održivi, a imamo još ambicioznije planove. No, skromni smo. Ne planiramo kupiti novi Mercedes u godinu dana. Nas to ne zanima. Sav novac ulažemo u razvoj podizanja kvalitete obrazovnih materijala.

Pokrećemo 15. 9. Toni Milun Friends Club u kojem ćemo članarinama osigurati dodatan izvor prihoda, a članovima ćemo osigurati dodatne benefite i edukacije po vrlo povoljnim cijenama. Neke će biti i besplatne. Primjerice svaki član će imati pravo na pet besplatnih online radionica financijske pismenosti koje spominjem ranije u razgovoru. Isto tako će svatko tko kupi ulaznicu za sudjelovanje uživo na konferenciji Toni Milun postati član Toni Milun Friends Cluba.

A je li sav vaš trud urodio plodom? Jesu li ljudi financijski pismeniji i znaju li bolje matematiku?
Jako sam iznenađen. Besplatne instrukcije iz matematike koje radimo već 11 godina imaju nekoliko tisuća pregleda dnevno. Što se financijske pismenosti tiče, to smo počeli raditi prije godinu i pol dana te su i oni dosta gledani. Međutim, video o PDV-u na Tiktoku, primjerice ima više od 650.000 pregleda. Znači da su i mladi zainteresirani za financijska znanja.

Rezultati će se moći mjeriti kroz nekoliko godina. Financijsko znanje poduzetnicima omogućuje bolje odluke koje stvaraju veću dodanu vrijednost tvrtkama, mogućnost isplate većih plaća, više prihoda u proračun. Naime, važno je spomenuti krajnji cilj našeg projekta financijskog opismenjavanja, a to je povećanje životnog standarda građana.

Osim matematike na Visokom učilištu Algebra predajete i statistiku. Treba li statistici u potpunosti vjerovati, pa i Mark Twain je rekao da postoje laži, proklete laži i statistike?
Sa statistikom moramo biti oprezni jer se njome može manipulirati. Recimo, trenutno se prosječna plaća u Hrvatskoj kreće oko 7.600 kuna. Međutim, medijalna je oko 6.300 kuna.

To znači da pola ljudi u Hrvatskoj ima plaću do 6.300, a pola više od 6.300, među kojima su i oni koji imaju plaću 50 tisuća kuna. Taj prosjek, dakle, daje pogrešnu sliku. Prije bismo mogli reći da je plaća koja predstavlja prosječnog zaposlenika u Hrvatskoj 6.300 kn, a ne 7.600 kn.

Dobar dio građana živi na dug, odnosno ima kredit. Kako stvari stoje s kamatama na kredite i koliko će rast kamata utjecati na otplatu istih?
Onima koji imaju promjenjivu kamatnu stopu ovisit će o tome što im stoji u ugovoru. Ako im u ugovoru stoji da ovisi o Nacionalnoj referentnoj stopi (NRS-u) zasad su mirni. No mira nema za one kojima kamatna stopa ovisi o Euriboru jer je isti u posljednjih godinu dana narastao 0,8 postotnih bodova.

To znači da će onome tko ima stambeni kredit od sto tisuće eura, a otplaćuje ga dvije, tri godine, mjesečni anuitet narasti bar tristo kuna. A može se očekivati daljnji rast.

Bit će to, uz rast cijena, dodatan udar na standard građana. Trebalo bi dakle, stisnuti remen, odnosno pokušati štedjeti. Kako kada nam je standard ionako loš?
U doba kada se očekuje recesija teško je ljudima davati savjete gdje i kako štedjeti. No diverzifikacija je ključna. To znači ne stavljati sva jaja u istu košaru. Naši ljudi ne znaju u što se sve može ulagati, još uvijek ih puno drže novce u banci gdje uslijed inflacije gube vrijednost. Najlakše je reći – ne isplati se ulagati, a to je samo izgovor.

Evo, ako ti se ne da istraživati svu ekonomsku literaturu ili si se razočarao u ranija ulaganja ili ne znaš kome vjerovati, sada imaš moju konferenciju na kojoj sam okupio ljude uz koje ćeš dobiti toliku motivaciju za ulaganjem.

Mnogi imaju pogrešne stavove o ulaganju. Evo primjer – američko tržište dionica je od početka godine palo više od 20 posto. Službeno se to kaže da je ušlo u bear market. No napomenuo bih da ste početkom 2020. uložili tisuću kuna u svjetsko ili američko tržište dionica, danas biste na računu imali 1.100 kuna. Opet bi unatoč svemu bili u plusu, a ljudi u novinama čitaju samo katastrofe.

Što biste poručili poduzetnicima za kraj razgovora?
Ulažite u vlastito znanje i u znanje svojih zaposlenika. Smatram da uspješni poslodavci uvijek tre-baju imati širu sliku. Naravno da je važno dobro zarađivati, ali je isto tako važno i novcem naučiti odlično raspolagati i investirati. Takva vam znanja mjesečno mogu donijeti još jednu mjesečnu plaću u kućni budžet, a mi ćemo vam na konferenciji pokazati točno kako.

Zato toplo preporučam svim poduzetnicima da sebi i svojim zaposlenicima kupe ulaznicu na konferenciju, a tako i nama pomognu u daljnjem razvoju projekta financijskog opismenjavanja građana i poduzetnika.