Napredak u sustavu obrazovanja povezan je i s razinom financijske pismenosti, a upravo zbog znatnih napora u obrazovanju, neke države poput Finske, uživaju veću razinu financijske pismenosti u društvu.

Koraci po pitanju opismenjavanja mladih na ovom području moraju se poduzimati stalno, a u tom smjeru znatne napore ulažu i AZ Mirovinski fondovi.

O financijskoj pismenosti se može početi učiti još u vrtiću, a oplemenjivanje znanja o financijama ne završava ni po izlasku iz škole. O tijeku učenja, ali i razlozima zbog kojih je dobro poznavati ovo područje, razgovarali smo s voditeljicom marketinga i odnosa s javnošću AZ Mirovinskih fondova Natašom Hrabar Kaštelan.

Kako ističe Hrabar Kaštelan, u Hrvatskoj se već duži niz godina radi na projektima financijske pismenosti. Danas na tom području postoje različiti programi i projekti koji se razvijaju unutar financijske industrije, ali i programi i projekti koji se provode institucionalno. Međutim, kada je riječ o integraciji u redovne obrazovne programe, tu još nismo našli rješenje.

Više izvora znanja

Kombinirati oboje također bi bilo dobro rješenje, a znanja o financijskoj pismenosti tako bi imala više izvora. O financijama se može početi učiti još u vrtiću, na način svojstven toj dobi i nudeći im znanja koja će kasnije moći nadograđivati.

“Nezaobilazno je o ovim temama razgovarati i u obitelji koja predstavlja temelj za sva područja i interese koje treba pobuditi kod djece. Od važnosti čitanja, razvijanja kritičnog mišljenja pa do svih drugih bitnih temeljnih sadržaja i navika – obitelj predstavlja mjesto gdje počinjemo učiti.

Male štedne kasice i davanje džeparca kojim dijete može raspolagati mogu biti dobar početak. Time se mogu otvarati teme kao što je štednja kojom možemo ostvariti svoje želje i odgovoriti na pitanje kako raspolagati raspoloživim budžetom”, rekla je Hrabar Kaštelan.

Pristup financijskoj pismenosti je multidisciplinaran, a paralele se mogu povući u nekoliko područja. Nije riječ samo o ekonomskom području, a uvelike mogu pomoći i matematička znanja. To je, da se naslutiti, samo još jedan dobar razlog zašto financijsku pismenost treba uvrstiti u redovni obrazovni program.

“Kada govorimo o financijskoj pismenosti, povukla bih paralelu s matematikom koja je također isprepletena s čitavim nizom drugih područja i predstavlja temelj za razumijevanje čitavog niza procesa, iako se to na prvu ne bi reklo. Dodatno, razina matematičkih znanja predstavlja temelj za bolje ili lošije razumijevanje financijskih pojmova.

To također govori u prilog multidisciplinarnosti i potrebe da se u obrazovne programe uvedu sadržaji s područja financijske pismenosti tako da se horizontalno provuku kroz različite predmete”, dodala je Hrabar Kaštelan.

Ako bismo neka znanja dobili već u školi, to bi moglo imati refleksiju i na odluke koje donosimo kasnije. Jedna od tih odluka mogla bi se ticati i odabira obveznih mirovinskih fondova, gdje su mladi, prema riječima Hrabar Kaštelan, slabo angažirani.

Inicirali Financijaša

“Jako je mali postotak mladih ljudi, novih obveznika štednje u obveznim mirovinskim fondovima, koji sami odabiru svoj obvezni mirovinski fond i kategoriju u kojoj će štedjeti. Na žalost to je samo par postotaka, a oko 95% ih bude raspoređeno putem REGOS-a. Već godinama, kako samostalno tako i kroz Udruženje mirovinskih fondova, radimo na različitim programima osvještavanja važnosti brige za buduću mirovinu u kojoj prvi korak čini upravo odabir obveznog mirovinskog fonda.

Nadamo se da će svi naši napori i projekti ipak uroditi plodom i da će se ovaj trend u doglednoj budućnosti preokrenuti”, istaknula je naša sugovornica. Važno je učiti upravljati osobnim financijama tako da smo svjesni svih odluka i posljedica koje one u budućnosti za nas nose.

Učenjem o financijama usvajamo i naviku štednje, a između ostalog odmičemo se od načina razmišljanja gdje se smatra da je štednja odraz viškova koji dolaze nakon ispunjavanja želja.

“Na žalost, time gube dragocjeno vrijeme jer i mali iznosi u dugom periodu koji je pred njima, mogu doprinijeti poboljšanju budžeta u budućnosti. Pogotovo je to bitno kod dugoročnih planova, kao što je to recimo buduća mirovina o kojoj nikad nije prerano razmišljati i staviti je u plan”, rekla je Hrabar Kaštelan.

U AZ Mirovinskim fondovima daju sve od sebe kako bi okupili mlade sa znanjima o financijama, stoga ne čudi da su prošle godine u sklopu projekta Hrvatska pamet Hrvatskoj inicirali kategoriju Financijaš. U toj kategoriji mladi razvijaju projekte koji se temelje upravo na idejama povezanim s financijama i financijskom pismenošću.

“Ovo je druga godina u kojoj je u projekt uvedena kategorija Financijaš i vjerujem da će svakako doprinijeti većem interesu mladih za teme iz područja financija, odnosno da će mladi ljudi koji pobijede u ovoj kategoriji s osvojenom nagradom realizirati svoje projekte i zainteresirati svoje kolege studente za navedeno područje.

To je bila osnovna ideja kada smo uveli ovu kategoriju i mislim da nismo pogriješili. Mladima treba dati priliku da pokažu što znaju i mogu te mislim da oni sami najbolje mogu zainteresirati svoje kolege i prijatelje za teme s područja financija, koje mnogima predstavljaju bauk. Vjerujem kako će ovaj projekt, kao i neki drugi koje upravo razvijamo i provodimo upravo sa studentima, naći pravi i prilagođen način koji će više zainteresirati njihove kolege za pojmove i sadržaje s područja financija”, zaključila je voditeljica marketinga i odnosa s javnošću iz AZ Mirovinskih fondova Nataša Hrabar Kaštelan.