Kada su prije desetak godina napokon restrukturiranje Hrvatske željeznice, u jednoj od nastalih tvrtki HŽ Infrastruktura našlo se mjesta i za Pružne građevine, kao tvrtku kćer koja je specijalizirana za izgradnju i održavanje željezničke infrastrukture.

Od tada traje i agonija te tvrtke, koja preživljavanje ne može, kao primjerice njezin pandan u Sloveniji, potražiti tamo gdje se novci izdašno nude, a to su europski fondovi iz kojih se grade i moderniziraju hrvatske pruge.

Dug Poreznoj upravi
Da bi i Pružne građevine uhvatile svoj dio euro-kolača bilo je potrebno izdvojiti je iz sustava HŽ Infrastrukture kao posebnu tvrtku, kako bi se mogla natjecati za poslove. To je shvaćeno još prije nekoliko godina, donesena je čak i formalna Vladina odluka o tome, no do odvajanja Pružnih građevina nije došlo.

I premda proces dugo traje i ostavlja dojam aljkavosti, Vlada nije odustala od tog spasonosnog rješenja za Pružne građevine, što se vidi i iz činjenice da je odobrena financijska injekcija od 14,6 milijuna eura, koja bi ovom državnom poduzeću trebala osigurati još šest mjeseci života.

Formalno, bit će to zajam resornog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, s kamatom od 7,64% i rokom otplate od šest mjeseci, te uz strogo propisano korištenje sredstava, a ona su namijenjena pokrivanju dugovanja i premoštavanju problema s likvidnošću. Prvenstveno, navodi se u Vladinoj odluci, pozajmica je namijenjena podmirenju duga Poreznoj upravi, te dobavljačima i za isplatu plaća.

Zbog hitnosti, Vlada je tu interventnu mjeru donijela mimo usuglašavanja s Europskom komisijom, pa je resorni ministar Oleg Butković dobio zaduženje da se to ekspresno odradi u sljedećih 30 dana. Uprava Pružnih građevina, na čijem je čelu Pero Semren, u roku od četiri mjeseca morat će Ministarstvu prometa i skupštini tvrtke dostaviti Plan restrukturiranja.

U odnosu na ranije godine, vidljivo je kontinuirano smanjivanje poslova, a najkrupnija je promjena u broju zaposlenih/B. Š. PIXSELL

Što se čeka?
Kako bi od Vlade mogla dobiti tu potporu, Uprava je izradila i dostavila Plan likvidnosti, uz pregled aktivnosti koje već poduzima na konsolidaciji poslovanja, no ti podaci nisu predočeni uz samu odluku o pozajmici. Sliku se donekle može steći iz podataka o poslovanju u proteklom razdoblju, iz kojih je razvidno da Pružne građevine kopne.

U 2022. su ukupni prihodi bili ispod 30 milijuna eura, uz ostvareni gubitak od 5,6 milijuna eura. Godinu ranije tvrtka je uprihodila 35 milijuna eura, uz jednak gubitak. U odnosu na ranije godine, vidljivo je kontinuirano smanjivanje poslova, a najkrupnija je promjena u broju zaposlenih, koji je s više od 1300 iz ranijih godina lani srezan na 700.

Iz sindikalnih redova čuje se da dio radnika odlazi dobrovoljno zbog niskih plaća i neizvjesnosti, ali i da su mnogi prešli na rad u HŽ Infrastrukturu. Iako su svojedobno stavovi sindikata bili podijeljeni oko plana izdvajanja Pružnih građevina u samostalnu tvrtku pod kapom CERP-a, taj scenarij jedina je opcija za tvrtku.

Ona zapravo nema imovine, ima gubitke, a poslove obavlja samo za HŽ Infrastrukturu. Zašto tu soluciju, za koju je Vlada i donijela odluku, nije provela, nije jasno ni pojedinim sudionicima iz postupka.

Ministarstvo financija, HŽ Infrastruktura i CERP usuglasili su već odavno tripartitni sporazum o prelasku u CERP, no on je još na čekanju. Šestomjesečna pomoć države omogućit će preživljavanje i pripremu puno većeg projekta sanacije i restrukturiranja tvrtke, za čiji se dovršetak osim na lokalnoj razini, mora dobiti zeleno svjetlo još i u Bruxellesu.

Otežavajući moment su parlamentarni izbori u 2024. Osamostaljenje i spašavanje Pružnih građevina vjerojatno će dočekati buduću Vladu.