Kukalo se, plakalo, žalilo se glasno, ali na kraju ljeta rezultati sezone su pokazali da se s hrvatskim turizmom nije dogodilo ništa opasno. Upravo suprotno. Hrvatska narodna banka na osnovi ‘prolaznog vremena’ u prvih osam mjeseci očekuje rast ovogodišnjih prihoda od turizma u odnosu na lanjske (2023) od 4 posto na 15,2 milijarde eura.

Lanjski turistički prihod dosegao je 14,6 milijardi eura i približio se udjelu od 20 posto u hrvatskom BDP-u koji će ove godine, izvjesno je, zadržati. Ove je godine prema podacima iz sustava e-Visitor u prvih osam mjeseci Hrvatsku posjetilo 16,9 milijuna gostiju, 4 posto više nego u istom razdoblju lani, a ostvarili su 89,4 milijuna noćenja jedan posto više nego lani.

Ulogu glavnog pokretača budućeg domaćeg gospodarskog rasta turizmu je namijenila i rejting agencija Standard & Poor’s u obrazloženju kojim su popratili podizanje kreditnog rejtinga Hrvatske na, za Lijepu našu, visoku ‘A –’ razinu.

U jesenskoj makroprojekciji HNB-a koja predviđa da će hrvatsko gospodarstvo ove godine rasti 3,6 posto, više nego lani kada je raslo 3,1 posto turizam se nježno spominje kao uzročnik rasta cijena usluga. Naglašava se nominalni rast prihoda sektora, ali u HNB-u navode i da će neto izvoz dati manji doprinos rastu BDP-a djelomično i zbog prigušenog realnog izvoza turističkih usluga uzrokovanog rastom cijena.

Usporedbe radi, Narodna banka Grčke objavila je kako zemlja može očekivati obaranje rekorda u turističkom prihodu bi ove godine uz 7 posto rasta u odnosu na lani mogli doseći 22 milijarde eura. Obje zemlje kojima turizam i rast prihoda ostvaren u sezoni nosi veliki značaj u jesen ulaze sa istom političkom agendom.

Prekomjerni turizam

Vlada Andreja Plenkovića priprema porezno poticajni paket u kojem s jedne strane namjerava omogućiti skuplje oporezivanje nekretnina u turističkom najmu, a s druge strane financijski poticati vlasnike da svoje nekretnine daju podstanarima u dugoročni najam subvencioniranjem cijene najma.

Grčka vlada Kyriakosa Mitsotakisa, kako je objavio Reuters, najavila je da će na tri godine osloboditi poreza vlasnike koji svoje stanove iz kratkoročnog prenamjene u dugoročni najam, a razmatraju i povećanje poreza na kratkoročni najam i obustavljanje registracije novih apartamana u centru Atene.

S jedne strane sve europske zemlje žele spriječiti ono što zovu prekomjernim turizmom i apartmanizacijom koja uzrokuje nestašicu prostora za stanovanje, dok s druge strane žele zadržati prihod koji turizam donosi gospodarstvima. Uspiju li svi u namjeri da im u goste dolazi manje ljudi, a da tijekom boravka troše više novca to će značiti da turizam postaje ‘sport’ za imućnije, umjesto radost za široke mase.

Usporedimo li turističke rezultate za prvih osam mjeseci ove 2024. godine s istim razdobljem 2014., broj gostiju koji su posjetili Hrvatsku narastao je za 52,8 posto, sa 11,06 milijuna turista na 16,9 milijuna. Broj noćenja u tom je desetogodišnjem razdoblju narastao za 42,13 posto sa 62,9 milijuna na 89,4 milijuna noćenja.

Usporedimo li očekivani prihod od ovogodišnje sezone sa 7,4 milijarde eura koliko je sektor donio 2014. riječ je o rastu od 105,41 posto.

Siniša Topalović, partner u konzultantskoj tvrtki Horwath HTL, specijaliziranoj za turistički sektor ovogodišnje rezultate sezone ocjenjuje zadovoljavajućima. Horwath HTL provodi mjesečno usporedno istraživanje rezultata smještajne industrije u Hrvatskoj, a obuhvaćaju hotele i resorte, ali ne i privatni smještaj. Do sredine rujna obradili su podatke zaključno za srpanj.

“Hoteli i resorti su u prvih sedam mjeseci ostvarili rast cijene od gotovo 10 posto u odnosu na prvih sedam mjeseci prethodne godine što sugerira da su hrvatski hotelijeri ne samo uspjeli obraniti cijene iz prošle godine već ih i dodatno podići” kaže Topalović napominjući da u njihovu istraživanju sudjeluje renovirani smještaj koji u većoj mjeri pripada visoko konkurentnom segmentu hrvatske turističke ponude.

Topalović ističe kako je u prvih sedam mjeseci popunjenost tih kapaciteta 7 posto veća nego u istom razdoblju lani. Rast cijene i rast zauzetosti rezultirali su rastom prihoda po raspoloživoj sobi više od 15 posto. “Ukupni prihodi po raspoloživoj sobi u prosjeku porasli za 13 posto” kaže Topalović. Iako će ostvareni rast u apsolutnom iznosu povećati i zaradu, profitabilnost poslovanja ostala je otprilike na razini prošlogodišnje. Riječ je o profitabilnosti koja se mjeri postotkom bruto operativne dobiti u ukupnim prihodima, a rast joj je minimalan zbog toga što je rast prihoda u stopu praćen rastom troškova.

“Potrebno je pričekati obradu podataka za kolovoz kako bismo imali kompletnu sliku, ali jasno je i temeljem dosadašnjih podataka da je ova turistička sezona mjerena financijskim ostvarenjima hotelskog sektora, bila uspješna” zaključuje Topalović.

Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) ovogodišnju nam je sezonu usporedio sa onom 2016., prvom u kojoj je uveden sustav e-Visitor. U odnosu na prije osam godina hrvatska turistička ponuda danas raspolaže s oko 20 tisuća kreveta više u hotelima te s oko 10 tisuća kreveta više u kampovima i čak 184 tisuće kreveta više u privatnom smještaju.

Podići kvalitetu

Taj, privatni smještaj prema podacima HTZ-a u prvih je osam mjeseci ove godine imao 44 posto udjela u svim ostvarenim noćenjima. Istovremeno popunjenost mu je u srcu sezone, srpnju i kolovozu bila svega 62 posto. Hoteli su u prvih osam mjeseci ‘uzeli’ 25 posto noćenja, kampovi 23 posto, a 8 posto otpada na ostali smještaj.

Direktor HTZ-a Kristijan Staničić o planu za budućnost kaže: “Cilj je da Hrvatska bude percipirana po kvalitetnom i održivom turizmu visoke dodane vrijednosti.” Topalović iz Horwath HTL-a ističe kako je ovogodišnja sezona ukazala na niz, kako ih naziva “tradicionalnih izazova” s kojima se susreće hrvatski turizam i kojima se, smatra adekvatno ne upravlja. Među njih smješta nekontroliran rast broja apartmana.

“Nerealno je očekivati kako će svake godine, nova masa kapaciteta za kratkoročni najam biti popunjena kao i prethodnih godina, pa je ova godina možda i najjasnije do sada signalizirala kako se treba ozbiljno pozabaviti regulacijom u ovom segmentu ponude.” kaže Topalović. Tumači kako se u cijeloj Europi nudi više apartmana za kratkoročni najam nego što ima potražnje za njima. “Potrebne su ozbiljne analize, ali i razvoj prikladne strategije upravljanja ovim segmentom turističke ponude kako bi se osigurala održivost o kojoj svi toliko govore” kaže Topalović.

Staničić ističe kako u mnogim turističkim destinacijama, posebno na obali nije potrebno više gostiju u špici sezone te da bi rast eventualno mogli generirati novi hotelski ili kamping objekti više kategorije.

“Moramo težiti gostima fokusiranim na kvalitetnije sadržaje i uslugu, odnosno intenzivniju konzumaciju turističkih doživljaja što dovodi do veće turističke potrošnje i rasta ugleda i važnosti destinacije” kaže Staničić. Topalović podsjeća da hrvatski turizam u glavnom dijelu sezone već godinama “nema prostora za rast” broja turista.

Staničić: Cilj je da Hrvatska bude percipirana po kvalitetnom i održivom turizmu visoke dodane vrijednosti.”

“Svaka nova godina to demantira i broj turista raste, no ove godine kada smo na mršavim stopama rasta u odnosu na prethodnu godinu, pa dolazi do psihoze jer je ovo prilično nova situacija” kaže Topalović napominjući da je pogrešno na turistički rezultat gledati samo kroz broj gostiju.

Zagovara promociju “premium” koncepta razlikujući je od luksuza po tome što ‘premium’ podrazumjeva visoku vrijednost za novac ili diferenciranje od konkurencije a to mogu biti kuće na drvetu, glamping resort, luksuzni hotel, smještaj u svjetioniku, boutique hotel ili ruralno domaćinstvo.

“HTZ je novom marektinškom strategijom prigrlio “premium” koncept i krenuo se orijentirati na promociju svega što je u Hrvatskoj “premium”, a veliki iskorak je napravljen i kroz NPOO kroz koji su dodjeljena značajna sredstva projektima s potencijalom za transformaciju turističke ponude” kaže Topalović no ističe kako bi to trebao biti samo početak njezine sistematske promjene koja bi trebala obuhvatiti okretanje novim tržištima i boljoj avionskoj povezanosti u predsezoni i podsezoni.

“U odnosu na postojeći promet, Hrvatska ima neupitan potencijal rasta turističkog prometa od minimalno 30 posto, no ključno će biti upravljati procesom razvoja da se taj promet ne bi realizirao u ljetnim mjesecima, već dominantno u periodu pred i posezone.” kaže Topalović. Budući da turistička potražnja globalno raste Topalović je mišljenja da nije potrebno opterećivati ograničeni fizički kapacitet Hrvatske bilo kakvim turistima, nego onima koje želimo i trebamo, a za to je potrebno podesiti cijeli lanac vrijednosti u turizmu.

Povezanost s ostatkom gospodarstva

To bi značilo da prije lova na poželjne turiste treba preurediti ponudu imajući na umu da je podizanje cijene ispravna strategija jedino ako prati podizanje kvalitete. No, može li tih ovogodišnjih 15,6 milijardi turističkih eura biti ‘uposleno’ u razvoj hrvatskog gospodarstva?

Kristjan Staničić kaže da se osim kroz veliki udio u BDP-u financijski efekt turizma na hrvatsko gospodarstvo ponajviše vidi u građevinskoj industriji kroz gradnju ili adaptaciju turističkog smještaja, velike turističke kompanije reinvestiraju zaradu u podizanje kvalitete ponude, vjetar u leđa poljoprivredi i prehrambenoj industriji bi mogao biti veći, ali tu je neupitan utjecaj na potrošnju građana koji žive od turizma. Na rastu potrošnje zasnovan je i rast BDP-a. Topalović pak spušta loptu na zemlju, pa kaže: “Turizam je industrija koja nikad nije obogatila ni jednu zemlju, to je radno intenzivna djelatnost i nije generator visokih dobiti.”