Samo prošle godine u našoj je zemlji odmaralo 19,5 milijuna turista (17 milijuna stranih). Takve brojke za ekonomiju i BDP odlične su, no ne treba zaboraviti: Tako velik broj ljudi znači i veliku količinu otpada, a jedan od najjačih aduta s kojim kao zemlja privlačimo goste upravo je predivna i čista priroda.

Bilo koja turistička sredina da bi postigla atraktivnost mora biti čista, uređena i uredna, a za to je potreban kvalitetan i efikasan sustav gospodarenja otpadom.

Neosporno je da se komunalne službe u priobalnim gradovima tijekom ljeta suočavaju s puno većom količinom posla u odnos na ostatak godine, što je kod nekih izazvalo dodatne probleme, a neke potaknuo na uvođenje kanti s prešom po cijelom gradu.

U Crikvenici se učestalost odvoza miješanog komunalnog otpada u periodu turističke sezone povećava s dva odvoza tjednu zimi na tri tjedno ljeti, a u područjima koja su osobito opterećena otpad se odvozi svakodnevno. Čak i više puta dnevno.

Uveli i pametne kante
“Takvo učestalo odvoženje otpada s obalnog dijela je nužno jer turistička područja moraju biti čista i uredna, iako značajno povećavaju troškove poslovanja”’, pojasnila je Karla Knežević, zamjenica direktora Eko Murvice, komunalnog društva u vlasništvu Grada Crikvenice i Vinodolske općine.

Osim većih troškova, u Crikvenici postoji i problem nedostatka sezonskih radnika, kao i teže educiranje onih radnika koji ne poznaju hrvatski jezik.

Da tako značajno povećan opseg otpada predstavlja financijske izazove potvrđuju i iz Rovinja u kojem su predani smanjenju količine otpada u svom gradu. Od 2017. do danas Komunalni servis uspio je smanjiti godišnju količinu miješanog komunalnog otpada sa skoro 13 tisuća tona na 9143 tone. Od te količine, 2356 tona proizlazi iz turističkih poduzeća na području Rovinja i Bala.

Od kolovoza 2020. Rovinj je uveo odvojeno sakupljanje biootpada iz kuhinja i kantina, a ove godine ta se inicijativa proširuje i na turističke kampove, sve kako bi se što više doprinijelo smanjenju ukupne količine otpada. Lani su u Rovinju količine miješanog komunalnog otpada tijekom ljeta smanjili za 4%, dok se količina recikliranog i drugog otpada povećala za 25% u odnosu na 2022.

“Unatoč smanjenju količine otpada, financijski aspekt upravljanja ostaje izazovan. Trenutačno trošak zbrinjavanja otpada iznosi 736.344 eura, dok povrat i iskoristivost onog što Komunalni servis Rovinj-Rovigno uspije naplatiti na tržištu iznosi samo 23.851 eura”, kazala je Cristina Golojka, savjetnica za poslove informiranja pri rovinjskom Uredu Gradskog vijeća i gradonačelnika.

U Rovinju kao najveći izazov predstavljaju nedostatak infrastrukture za daljnju obradu i pretvorbu zbrinutog otpada u sekundarne sirovine unutar RH. “Ovaj problem ne samo da otežava financijsku održivost procesa zbrinjavanja, već i limitira potencijal za potpunu reciklažu i ponovnu upotrebu materijala”, napominje Golojka.

I komunalni radnici u drugim popularnim turističkim odredištima poput Šibenika, Dubrovnika i Makarske ljeti imaju puno više posla. Lani su u Šibeniku imali povećanje miješanog komunalnog otpada tijekom ljetne sezone od čak 400 tona mjesečno, a i ove godine očekuju povećanje količine otpada od 10 posto.

Najveći proizvođači otpada u Dubrovniku su hoteli i ugostiteljski objekti u kojima se proizvodi najviše biorazgradivog otpada. Iz tog je razloga tvrtka Čistoća Dubrovnik uvela prikupljanje biorazgradivog otpada iz kuhinja i kantina. Uz to, zbog velikih količina otpada u povijesnoj jezgri ugostiteljskim obrtima podijeljeni su spremnici kako bi se mogle kontrolirati količine otpada, ali i naplata.

Kada se ova i prošla godina uspoređuju u razdoblju od 1. siječnja do 15. travnja, količina otpada u Dubrovniku povećala se za 4,5%, stoga iz komunalnih redova očekuju povećanje i tijekom ljeta, no ne većeg od 3%. Makarska kao jaka turistička destinacija svakog ljeta ostvari više od milijun noćenja, što se uvelike osjeti i na količini otpada u ljetnom periodu, kojeg je i do četiri puta više nego u hladnijem dijelu godine.

U Makarskom komunalcu zato već imaju uhodane obrasce za sve probleme povezane s velikim povećanjem otpada. U Makarskoj su postavljene i pametne kante koje u sebi sadržavaju prešu i mogu zaprimiti sedam puta veći kapacitet otpada nego je sama zapremnina kante.

Pametne kante postavljene su duž plaže i rive zbog toga što su to iznimno popularne lokacije na kojima je svakodnevno velik broj posjetitelja. Uz to, Makarani preko ljeta za sakupljanje otpada koriste posebna vozila i angažiraju veći broj radnika. Na najprometnijim lokacijama radnici ljeti i do četiri puta u danu prikupljaju otpad.

Digitalna evidencija
Kolovoz je u Makarskoj uvijek rekorder po pitanju količine prikupljenog otpada, jer se u tom mjesecu prikupi 1200 tona miješanog komunalnog otpada. Tvrtka Makarski komunalac od 1. siječnja ove godine ima digitalnu evidenciju otpada i odvojeno sakupljanje otpada na kućnom pragu uz plavu i zelenu kantu i žutu vreću, a osigurani su i punktovi za prikupljanje staklene ambalaže.

Kada dođu na odmor, turisti uživaju, no nažalost mnogima razvrstavanje otpada i briga o okolišu pritom nije u fokusu u gradu u koji su došli ljetovati. Iz Zelenog grada Šibenika priznaju da je jedan od najvećih problema taj što turisti ne razvrstavaju otpad na ispravan način, a slični problem imaju i u Crikvenici.

“Kao i ostale turističke sredine, i Crikvenica se suočava s problemima razvrstavanja otpada od strane turista unatoč mnogobrojnim edukacijama iznajmljivača i drugih turističkih subjekata, te tiskanju i distribuciji informativnih letaka na nekoliko jezika”, rekla je Knežević.

No ipak, iz Dubrovnika su nam naglasili da ne uočavaju problem koji muči brojne druge priobalne gradove. Dapače, iz Čistoće Dubrovnik nam kažu da turisti sami od iznajmljivača pitaju gdje mogu pravilno odložiti koju vrstu otpada.

Nakon uvođenja digitalne evidencije količina miješanog otpada u Makarskoj se smanjila, a u gradu vjeruju da će se pozitivan trend razvrstavanja otpada nastaviti i za vrijeme turističke sezone. Na najfrekventnijim lokacijama dostupni su spremnici za razvrstavanje otpada, te se nadaju da će turisti slijediti pozitivan primjer brige za okoliš kojeg su Makarani već pokazali.