Izvršni odbor HUP-Udruge drvne i papirne industrije razmotrio je naredbu kojom Ministarstvo poljoprivrede zabranjuje izvoz trupaca i svježe građe hrasta zbog širenja nametnika hrastove mrežaste stjenice i – nije u potpunosti zadovoljan. “Vjerujemo da je Ministarstvo nastojalo kvalitetno pripremiti naredbu, no donijeta je bez najave i stupila na snagu odmah i bez prijelaznog razdoblja. Kako se radi zapravo o zabrani izvoza svježe hrastove građe s vlagom većom od 20%, ovo može životno ugroziti brojne pilane, kao i proizvođače ogrjevnog drva”, upozorava Renato Radić, novi predsjednik ove Udruge. Na pitanje kako pomoći pilanama i proizvođačima ogrjevno drva kojima je takav posao izvor egzistencije, odgovara:

Kako pomoći?

“Mi poduzetnici, članovi HUP-a, spremni smo kao finalni proizvođači otkupiti svu raspoloživu svježu hrastovu građu, osušimo ju i ugradimo u finalne proizvode. Prostorno drvo hrasta se može pretvoriti u sječku i koristiti u domaćim kogeneracijama, a istodobno svim proizvođačima ogrjevnog drva treba isporučiti prostorno drvo bukve i graba”.

Drvno-prerađivačka industrija u RH zapošljava oko 22.000 radnika, a u cijelom sektoru baziranom na šumi radi ih oko 50.000. Iako predstavlja svega 3,5% BDP-a, izvozi u vrijednosti od 7,8 milijardi kuna, što je 9% ukupnog hrvatskog izvoza.
“DPI ima puno veću specifičnu težinu za RH, nego što je to slučaj u većini zemalja EU – ta je industrija najveći neto izvoznik, izuzmemo li turizam. U državama koje znaju čuvati svoje nacionalne interese ne događaju se paradoksalne situacije kao što je grijanje zgrada u vlasništvu Hrvatskih šuma na mazut, nepoticanje upotrebe peleta u grijanje javnih ustanova, preferiranje uvozne PVC stolarije u odnosu na naše drvene proizvode ili preferiranje PVC podova u odnosu na domaće parkete kod javnih natječaja”, kaže Radić. Ipak, i sam priznaje da poduzetnici ne koriste dovoljno prednosti članstva u EU i dodaje da naše nacionalne strategije nisu dovoljno usklađene s onima EU. Stanje ove industrije i financijski problemi, te dugogodišnje nerazumne ekonomske politike iscrpile su sektor te dovele do tehničkog i tehnološkog zaostajanja, upozorava.

“Stoga je poželjno uključivanje projekata drvne industrije kroz strukturne EU fondove i tu očekujemo jaču potporu resornog ministarstva i vladinih institucija”, kaže Radić. Napominje kako bi DPI trebala spadati u skupinu strateških grana gospodarstva. “Potencijal na šumi baziranih industrija nije dovoljno prepoznat i iskorišten, iako su komplementarne s turističkom i poljoprivredno-prehrambenom industrijom. One imaju vrlo izražen sinergijski učinak, te zajedno mogu biti najvidljiviji elementi nacionalnog identiteta i konkurentnosti na globalnom tržištu. Na šumi bazirane industrije u potpunosti se uklapaju u EU strategije i zadovoljavaju sve bitne sastavnice kružne ekonomije, bioekonomije i niskougljične ekonomije”, dodaje Radić.

Iako hvali novu upravu Hrvatskih šuma, s kojom se “može razgovarati i pregovarati, a to su bitni pomaci”, zamjera im promjenu Okvirnog ugovora, čime su, kaže, otvorena vrata za dizanje cijena trupaca. Kupcima su poslani Godišnji ugovori o kupoprodaji trupaca za 2017., ali i Dodatak Okvirnom ugovoru o kupoprodaji trupaca i to bez znanja Udruženja drvno-prerađivačke industrije pri HGK kao ugovornom stranom.

Oštra kritika

“Taj je dodatak ukinuo mehanizam kontrole porasta cijena trupaca prema IPC indeksu. Sukladno promjeni Cjenika glavnih šumskih proizvoda u ožujku 2017., uprava HŠ može potpuno samostalno u svakom trenutku povećati cijene trupaca. Ta promjena, koja može životno ugroziti veliku većinu drvo-prerađivača, donijeta je na netransparentan način, pa tražimo od uprave HŠ da povuče dodatak i suzdrži se od jednostranih mjera i 
odluka”, apelira Radić.