U proteklih godinu dana otkako je u primjeni Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, vidljiv je utjecaj postupaka predstečajnih nagodbi na ukupno smanjenje insolventnosti u Hrvatskoj, i to za 9,8 milijardi kuna, objavili su danas iz Financijske agencije (Fina), uz ocjenu da postupci predstečajnih nagodbi ostvaruju svoju svrhu i cilj koji je zakonodavac htio postići donošenjem tog zakona.
Prije primjene Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, navode iz Fine, bilo je blokirano 72.654 poslovnih subjekata koji su zapošljavali 61.066 radnika, s iznosom obveza od 44,5 milijardi kuna.
Nakon godine dana primjene tog zakona, blokirano je 15.000 manje poslovnih subjekata (57.513), kod kojih je zaposleno ukupno 42.060 radnika, s iznosom obveza od 34,7 milijardi kuna.
Dosadašnjim postupcima predstečajnih nagodbi, navode iz Fine, sačuvano je više od 15.000 radnih mjesta, a za oko 800 poduzetnika vjerovnici su prihvatili plan financijskog restrukturiranja te se kod tih predmeta očekuje sklapanje nagodbe pred nadležnim trgovačkim sudom. Od tog broja, do sada je pred nadležnim trgovačkim sudovima sklopljeno više od 200 predstečajnih nagodbi.
Promatrano prema djelatnostima, najveći broj poduzetnika dolazi iz područja trgovine na veliko i malo (23,6 posto), građevinarstva (17,4 posto) te prerađivačke industrije (15 posto). Ako se vrste djelatnosti promatraju prema veličini ukupno prijavljenih obveza, na prvom mjestu je građevinarstvo (25,6 posto), zatim prerađivačka industrija (19,7 posto) te trgovina (14,8 posto), dakle od ukupnog iznosa prijavljenih obveza, 60 posto se odnosi na te tri djelatnosti.
Osnovne namjere zakonodavca s ovim zakonom, napominju iz Fine, bile su da se dužniku, koji je postao nelikvidan ili insolventan, omogući pravovremeno financijsko restrukturiranje na temelju kojeg će postati likvidan i solventan, a da se vjerovnicima omoguće povoljniji uvjeti namirenja tražbina od uvjeta koje bi ostvarili u stečajnom postupku, kao i da se na taj način sačuva određeni broj radnih mjesta.
Postupci predstečajnih nagodbi ostvaruju svoju svrhu, kao i cilj koji je zakonodavac htio postići donošenjem Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi te su isti postupci svojim načinom provedbe potencijalni model i za druga upravna područja, zaključuju u Fini.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Linić je vrlo otvoreno prikazao stanje hrvatskog gospodarstva.
„Idemo probati ocijeniti što je to Hrvatska danas i što je to na kraju 2011. HDZ ostavio kad je otišao s vlasti. Ostavio je prije svega gospodarstvo, koje je, kad govorimo o javnim poduzećima, bilo pretrpano njihovim ljudima, ljudima koji nisu imali što raditi.
To su bila trgovačka društva koja su uništena kapital, to su bila trgovačka društva koja se uopće nisu bavila razvojem, i koja su većinom radila s minusom, gubicima. To su bila trgovačka društva koja su se zaduživala, ne za grad, ne za investicije, a država je davala jamstva.
Kad govorimo o autocestama, cestama, prezadužena, kad govorimo o HEP-u, prezadužen, neorganiziran, neusklađen s novim tržišnim zakonima, i da ne nabrajam sve ostalo. Pošta, enormno prekapacitirana s enormnim gubicima, sa zaduženjima koja su išla samo na isplatu plaća.
Hrvatske željeznice, brzina 47 kilometara na sat kad govorimo ne samo o teretnom nego nažalost i o putničkom prometu. Pruge su zastarjele, lokomotive u prosjeku 55 godina stare, vagoni 45 godina, ali enormni novce iz proračuna.
Poljoprivreda. Imaš jednu kravu, dobiješ poticaje, imaš jedan hektar, ne moraš ništa raditi. Po četiri, pet milijardi godišnje iz proračuna. Rezultat? Ispod 50 posto obradive zemlje, vrlo, vrlo niski prinosi, a da ne govorimo o tome da uvijek prisutno nezadovoljstvo. Što reći o privatnom sektoru? Privatni sektor većinom je sve investicije imao u nekretnine.
Rasipništvo i nerad
Ljudi su kupovali zemljišta, gradili stanove, gradili poslovne prostore, zaduživali se kod banaka. Nisu se više bavili proizvodnjom. Laka zarada, brza zarada, to je bio osnov. Rezultat – par milijuna neprodanih kvadrata poslovnih prostora, preko 40 tisuća neprodanih stanova, zemljište izblokirano kroz prostorne planove i nitko s njim ništa ne radi. Svi su mislili, prodavat ćemo bogatim Europljanima kad uđemo u Europu. A u isto vrijeme 45 milijardi neplaćenih registriranih računa. Neplaćenih!
Prema tome, nema više proizvodnje, vrlo, vrlo mali izvoz. Da li ćemo tu ubrajati i brodogradilišta koja su izgubila tržište brodova, koja su počela smanjivati i proizvodnju i koja su proizvodila brod za kojeg nisu mogli naplatiti ni 40 posto troškova? Znači, 60 posto je plaćano iz poreza, a samo 40 posto iz prodaje. Ali mi smo velika brodograđevna zemlja. Poklanjali smo brodove strancima. Da, to vam je Hrvatska“, poentirao je Linić.
Nije tu njegovom nabrajanju bio kraj. Govorio je o 270 tisuća ljudi koji nisu dobivali plaću ili im je plaća kasnila, nekima i po godinu dana. O više od 5 milijardi minusa u zdravstvu, što je za sobom generiralo rokove za plaćanje usluga u zdravstvu koji su se otezali i na 500 dana, zbog čega smo, kako je rekao, dobivali najskuplje lijekove. Spomenuoo je i liste čekanja, potpuno neorganizirane bolnice, liječnike koji zaračunavaju astronomske naknade za pričuve.
„Ovaj što je organizirao štrajk liječnika organizirao je pulmologiju u Virovitici tako da je on jedini liječnik pa ako radi, uračunaju mu plaću, a kad ne radi, onda sjedi u Zagrebu, ne u Virovitici, u takozvanoj pričuvi i opet sebi, isto kao da radi, zaračunava po 500 sati mjesečno. 500 sati, lijepo vam velim“, tu se prilično uzbudio pa je nastavio u istom tonu, „To je ono što je nenormalno. To je nenormalno, to je ono što je devijantno u cijelom zdravstvenom sustavu. Kako smo ga posložili, tako ga imamo, a takvi danas vode štrajk jer oni zadržati taj sustav, ne prihvaća novi. Znači, javni sektor je kompletno problematičan, i obrazovanje, i socijala, i zdravstvo, a sve je to ostavština.“
čitati: opljačkali 9 milijardi od zdravijih tvrtki da bi ih poklonili nesposobnima. zdravi će propasti a nesposobni nastaviti po starom.
neka kažu na road show-u u londonu kako im trebaju uspješne britanske tvrtke jer nema tko biti dobavljač cammeu i eph-u…
jedino što još ostaje je mogućnost da se predstečajne nagodbe proglase ništavnim, no za to treba više sudaca poput kolakušića, trenutno jedinog svijetlog primjera u pravosuđu.
72654 poslovna subjekata sa 61066 radnika napravili obveze od 44,5 mlrd kn, skoro 100 000 €/radniku, još samo da Linić utvrdi, koji je bio stvarni cilj postojanja takvih poslovnih subjekata, obzirom da imaju prosjek uposlenih 0,84/subjekt i da ih malo progoni umjesto kumica po placu
Morphieus 14:08 9.10.2013. Predstečajne nagodbe uništile 9,8 mrld kuna ( nečijeg ) kapitala.
Iako predstečajne nagodbe i nisu loša ideja, sve se ipak svodi na to. Netko je ostao bez 9.8 milijari kuna. ono što je još gore jest činjenica da to nisu banke jer je svaki nacrt PN takav da se dobavljači odriču dijela duga, a obveze prema bankama se reprogramiraju. Ne samo da neće ostati bez para već će se namiriti na teret dobavljača. Zato je Kolakušić u pravu, nisu svi jednaki, najveći vjerovnici, čitaj banke, naprave nacrt koji će odobriti a ostalima mrvice
Uključite se u raspravu