Na temelju trenutno obrađenih starih i novih ovrha zaprimljenih za vrijeme zastoja u provedbi ovrhe na navčanim sredstvima u razdoblju od 18. travnja do 18. listopada, podaci pokazuju kako je ukupan iznos duga dužnika fizičkih osoba pao s iznosa od 16,6 na 16,4 milijardi kuna, navodi se u odgovoru Financijske agencije na naš upit.

“Ukupno je oko 250.000 dužnika kojima su računi blokirani jer na računima nije bilo dovoljno sredstava za otplatu duga”, kažu.

Izmjene zakona

Dolazi li kraj prodaje loših kredita agencijama za otkup potraživanja?

Za usporedbu, na dan 17. travnja 2020., prije zastoja provedbe ovrhe, navode da je broj potrošača s blokiranim računima iznosio oko 246.000, a danas nakon provedbe novih 217.000 ovrha i u odnosu na 60.000 dužnika koji nisu imali ovrhu, broj je porastao za nekoliko tisuća. U usporedbi s prošlom godinom, ukupan iznos duga dužnika pao je sa 16,76 milijardi kn na 16,4 milijardi kuna, odnosno smanjen je za 360 milijuna kuna.

Određeno je što se ne smije ovršiti

Danas su krenule ovrhe, evo kako i gdje saznati je li protiv vas pokrenuta jedna

I dok će detaljne podatke o broju dužnika s blokiranim računima i iznosu duga po županijama Fina objaviti početkom sljedećeg mjeseca – nakon redovne mjesečne obrade i analize podataka, jasno je čini i po ovome da nema ništa od tzv. ovršnog tsunamija. Navale novih ovrha zapravo nema jer nema izvanrednog priljeva te u odnosu na prošlu godinu trenutno dnevno zaprimaju čak manje ovrha. Čiste se stari dugovi, čiji prosjek po ovršeniku iznosi 5 ovrha, a predah dan dužnicima u vidu moratorija pokazuje se da je bio od pomoći, kao indirektno i mjere za očuvanje radnih mjesta poslodavcima, dok s druge strane kamata koja je povijesno niska – 5,89% – nije tekla. Zanimljiv je i podatak po kojem bi na dug od npr. 100 kuna po ovoj stopi i po jednostavnom obračunu trebalo 17 godina da se on udvostruči.