Filozofski fakultet pomogao kreirati sustav za prevođenje

Autor: Marta Duić , 03. veljača 2020. u 22:00
U Europi postoje 24 službena jezika i još 60 regionalnih i manjinskih/SHUTTERSTOCK

Samo za testiranje sustava koristili su pola milijuna rečenica, a potencijal je daleko veći.

Zagrebački Filozofski fakultet je u partnerstvu s Rumunjskom akademijom, Uredom finskoga premijera te latvijske jezičnotehnološke tvrtke Tilde razvio višejezični komunikacijski sustav  koje svim sudionicima tijekom predsjedanja Vijećem Europske unije u 2019. i 2020. godini u zemljama domaćinima pomaže u nadilaženju jezičnih barijera te im olakšava pristup raznim obavijestima.

Projekt Prevoditelj za predsjedanje Vijećem Europske unije u sklopu kojeg je sustav razvijen, poduprla je Europska komisija kroz program Instrument za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility, CEF). Njegova ukupna vrijednost je 828.000,00 eura, a vrijednost hrvatskoga udjela je 112.000 eura. Tako je udio europske potpore 75 posto, a svaki je partner morao osigurati po 25 posto. 

Prevoditelj, odnosno sustav za strojno prevođenje, izgrađen je uz pomoć umjetne inteligencije i to primjenom tzv. neuronskih mreža kao najnovijih metoda za izradu takvih sustava. Kako kaže Marko Tadić, voditelj projekta na Filozofskom fakultetu o njegovoj komercijalizaciji još nisu razmišljali s obzirom na to da je u pitanju EU projekt na kojem oni imaju ulogu akademskog partnera. Svakih šest mjeseci partneri se mijenjaju ovisno o tome koja država presjeda Vijećem EU-a. 

Pitanje komercijalizacije
"Koordinator projekta je jezičnotehnološka tvrtka Tilde iz Latvije i možda bi oni mogli biti zainteresirani za komercijalizaciju ideje. Iako je projekt rezultat EU novca u njemu je svakako pomogla i naša pamet te smo uz pomoć umjetne inteligencije razvili alat za komunikacijske kanale 21. stoljeća. Samo za testiranje sustava koristili smo pola milijuna rečenica, a potencijal sustava je daleko veći od toga. Za malu zemlju poput naše i jezik poput našeg ovakvi sustavi doprinose očuvanju jezika i zbog toga imaju još veću važnost. Kad prevode, sustavi neuronskoga strojnoga prevođenja ispituju čitavu rečeničnu okolinu u tekstu i proizvode visokokvalitetne prijevode koji stilom najaviše nalikuju ljudskim prijevodima", objašnjava Tadić.

'Know how' za budućnost
Dodaje kako su kroz ovaj projekt dobili "know how" za razvoj sličnih alata u budućnosti. S obzirom na to da u Europi postoje 24 službena jezika i još 60 regionalnih i manjinskih, jasno je koliko je strojno prevođenje važno, ne samo za prevođenje službenih i pravnih dokumenata Unije, nego i za stvaranje europskog digitalnog jedinstvenog tržišta.

Naime, čak 45 posto Europljana preko interneta ne kupuje nijedan proizvod ili uslugu ako nije predstavljena na njihovom materinskom jeziku. 

Komentirajte prvi

Još vijesti

New Report

Close