Rasprava Vedrane Pribičević, ekonomistice i profesorice na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa te filozofa Srećka Horvata na temu silicija, suverenosti i opstanka, izazvala je jedan od najvećih aplauza i odobravanja publike konferencije Money Motion. Kako i ne bi kada je pružala drugačiji, filozofski i dalekovidniji uvid u ono što nam se događa i kuda nas vodi razvoj tehnologije.

“Mračna su vremena pred nama. Demokracija nije zajamčena, moramo je čuvati i njegovati”, zaključuje na kraju rasprave Pribičević s kojom se Horvat u potpunosti složio. Prema njemu svjedočimo tehnološkom fašizmu u kojem najveće američke korporacije, poput Googlea, Mete, Amazona, korporacije Elona Muska… koloniziraju nešto što je Karl Marx nazvao općim intelektom. “Te tvrtke uopće ne inoviraju. Kada biste im oduzeli državne potpore ne bi bilo ‘big techa’ niti inovacija”, kaže Horvat. Za Pribičević generativna je umjetna inteligencija, odnosno ona koja je sposobna preuzeti poslove od čovjeka, čisti mit. “Inteligencija je utjelovljena u fizičkoj stvarnosti, i drugačije ne može biti. Mnogi ekonomisti i fizičari stoga smatraju da je ono što Silicijska dolina obećava investitorima zapravo mit”, poručuje. Horvat podsjeća i na ulogu koju tehnologija ima u sukobu Izraelaca i Palestinaca, konkretno kroz izraelski program Lavender, odnosno sustav koji koristi AI u upravljanju bombardiranjima. “Važno je reći da je tehnologija politička i da se koristi za ubijanje”, kaže. Pribičević pritom ističe pozitivnu ulogu koju u njenom razvoju ima Europa, napominjući da se radi o kontinentu koji je još uvijek superioran. “Mi smo carstvo uma i borba još nije izgubljena”, poručuje referirajući se na sve žešće napade raznih struja na europski poredak koji i dalje nudi najbolje uvjete za život i rad i koji je i dalje moćan jer razvija tehnologije bez kojih nema daljnjeg napretka.

Važnost startupa

Kada se maknemo od pogleda s visoka, ostaje onaj koji podrazumijeva svakodnevno funkcioniranje i prilagodbu novim tehnološkim uvjetima. Tada se vraćamo na prizemnije teme – one u kojima raspravljamo o tome kako će izgledati bankarski sustav do kraja desetljeća.

Većinu velikih i brzih promjena u svijetu financija izazvala su rješenja koja su razvila mala, startup poduzeća. Ona su uglavnom odgovorna za aplikacije koje omogućuju brzu i instant razmjenu novca, digitalne novčanike, digitalno bankarenje… Veliki, tradicionalni igrači, odnosno banke, tome su se morale brzo prilagoditi. I to rade vrlo uspješno. Ipak su banke, zbog svoje veličine i odnosa s klijentima, predvodnik promjena. Određena rješenja, naime, postat će široko rasprostranjena tek kada se nađu na meniju velikih igrača.

Zoltán Kaszás, direktor digitalnog u Grupi OTP banke, u razgovoru na temu “Što potiče konkurentnost i konvergenciju u eri digitalizacije”, kojim je otvoren drugi dan Money Motion konferencije, poručuje da svi u regiji moraju ubrzati i ubaciti u višu brzinu jer su Amerikanci, po tom pitanju, daleko ispred nas. “Najvažnija stvar u sljedeće tri godine bit će kako implementirati novu tehnologiju na brz i učinkovit način”, kaže, ističući da Amerikanci, primjerice, provode reviziju svojih digitalnih strategija svaki kvartal. “Dakle, ne polugodišnje niti godišnje već svaka tri mjeseca. I svejedno rade greške”, kaže.

Prema Kaszásu mnogo je ‘buzz’ riječi na ovim prostorima, no sigurno je da će u budućnosti dominirati ‘AI first’, odnosno AI na prvom mjestu, kao i oblak. Na uvođenju umjetne inteligencije, nezaobilazne tehnologije u svim sektorima, posebno financijama, OTP radi već tri godine te su razvili najveći veliki jezični model na englesko-mađarskom jeziku. “Najvažniji ishod našeg AI-a projekta nije model, već znanje koje smo stekli njegovim uvođenjem”, ističe Kaszás. Navodi i da implementacija nove tehnologije podrazumijeva i prilagodbu zaposlenika, a u OTP-u to rade tako da “grade sposobnosti”, odnosno svaki pojedini zaposlenik trenira specifične vještine koje mu nedostaju. To je jako važno jer ova banka cilja s AI-em postići, poručuje Kaszás, deset puta veća poboljšanja.

Financijska pismenost mladih

Nešto kasniji razgovor s predsjednicima Uprava nekih od vodećih domaćih banaka, pa tako i s Balázsom Békeffyjem, predsjednikom Uprave OTP Banke Hrvatska, otkrio je da podružnica u Hrvatskoj još uvijek ne koristi AI jer je to sustav koji se tek testira na razini grupe. Naglašava pritom da pri implementaciji treba biti oprezan, posebno zbog mogućih kibernetičkih napada, krađe podataka… “Banke ipak imaju regulatorne obaveze, ali i odgovornost prema klijentima”, ističe Békeffy. Rasprava na temu gdje će bankarski sektor biti 2030. otkrila je da domaće banke ubrzano rade na digitalizaciji. Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke u Hrvatskoj, spomenuo je dva dobro poznata projekta – Keks Pay i George – najavljujući da Keks Pay namjeravaju izdvojiti u novu kompaniju jer je planiran njegov izlazak na strana tržišta. Riječ je o aplikaciji koja omogućuje brzu i besplatnu (bez naknade) razmjenu novca te plaćanje raznih usluga, od parkinga do računa, a koju koristi više od pola milijuna ljudi. Na pametnim rješenjima rade i u Addiko banci, ali i HPB-u. Državna banka otvara svoja vrata fintechima, a Addiko, ističe Mario Žižek, predsjednik Uprave Addika, platformu koja će omogućiti digitalno odobravanje kredita i isplatu novca u svega 15 minuta, odnosno toliko koliko sustavu treba da napravi provjeru klijenta.

Žižek pritom napominje da moramo raditi na financijskoj pismenosti mladih, posebno tzv. generacije Z i alfa. “Oni o svemu, pa tako i o financijama, uče na telefonu i putem društvenih mreža. A društvene ih mreže uče da se mnogo novca može zaraditi relativno brzo i bez mnogo truda. Takve poruke guraju ih u lošem smjeru. Odgovornost je svih nas da ulažemo u obrazovanje i pravi sadržaj za mlade”, ističe.

Branka Hitner

Priča o uspjehu kroz ulaganje u inovacije i održivost: Kako je CARTA d.o.o. postala tržišni lider

Intervju

Što NIS2 direktiva znači za poduzetnike te kako se pripremiti za nova pravila kibernetičke sigurnosti i izbjeći visoke kazne?

Što se tiče utjecaja digitalizacije na fizičke poslovnice banaka, što je pitanje o kojem se često raspravlja, Marko Badurina, predsjednik Uprave HPB-a, smatra da će digitalno dominirati u dnevnim transakcijama, dok će fizičke poslovnice i dalje biti tu za sve kompleksnije postupke, poput realizacije kredita.

O digitalizaciji su raspravljali i čelnici regionalnih banaka, koje se, s obzirom na veličinu tržišta, često smatra malima. Je li teško pratiti digitalne trendove? “Nije. S tržišta uzimamo samo ono što se pokaže uspješnim. Dakle, pokušavamo biti pametni sljedbenik”, poručuje Hasan Hasić, član Uprave ASA banke, treće po veličini u BiH.

Treću po redu Money Motion konferenciju posjetilo je više od dvije tisuće ljudi. Programom su dominirale teme koje se tiču najjačih financijskih igrača – banaka, ali i one o trendovima u plaćanjima. Održano je startup natjecanje na kojem je sudjelovalo 20 fintecha.