Iako na prvi pogled izgleda da nije pogođen, uslijed krize zbog pandemije COVID-19, sektor trgovine je također pod velikim pritiscima. Naime, kako podsjećaju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) – Udruzi trgovine, ne treba zaboraviti da sektor trgovine ne čini samo maloprodaja živežnim namirnicama, koja je trenutačno u fokusu i izgleda da radi bolje nego ikada, već kompletan sektor čine ukupna maloprodaja i veleprodaja kako robe široke potrošnje (FMCG), tako i nizom neprehrambenih asortimana – građevni materijal, tekstil, obuća, automobili itd.

Kako pojašnjava Martin Evačić, predsjednik HUP-Udruge trgovine, ali i predsjednik Uprave Narodnog trgovačkog lanca (NTL), sektor obuhvaća 210.000 direktnih radnih mjesta i oko 60.000 indirektnih radnih mjesta u sektorima koji su na njega vezani – prijevoz, održavanje, čišćenje, zaštita, oglašavanje, mediji, osiguranja.

“O važnosti sektora trgovine u ukupnom gospodarstvu nije potrebno detaljno govoriti, ali možemo spomenuti da u ukupnom broju registriranih pravnih osoba, posluje 28,1% gospodarskih subjekata iz djelatnosti trgovine koji zapošljavaju oko 22,1% od ukupnog broja zaposlenih. Udio distributivne trgovine u BDP-u kreće se oko 10%. Ako u te brojke uključimo i obrtništvo, svjesni smo da je trgovina jedan od najvećih poslodavaca i generator prihoda koji održavaju lokalne i državni budžet.

Restriktivno vrijeme – dokad?

Unutar sektora maloprodaja FMCG robama obuhvaća oko 120.000 radnih mjesta, a neprehrambena trgovina i trgovački centri oko 90.000. Svaki od ova dva ‘podsektora’ ima specifične probleme”, kaže Evačić. Iz HUP-a ističu da je odlukama kriznog stožera bitno ograničen ili onemogućen rad gotovo kompletnog neprehrambenog dijela trgovine, što ga i kratkoročno i srednjeročno stavlja u vrlo težak položaj.

“Usprkos mjerama Vlade, ima niz troškova koji nisu obuhvaćeni mjerama i koji stvaraju gotovo nepremostive probleme u radu. To je neriješeno pitanje najmova, komunalnih naknada, parafiskalnih nameta i ostalih fiksnih troškova u vrijeme kad trgovine ne rade. Pojačana je online trgovina sa zemljama EU i van EU, bez plaćanja carina i PDV-a, čime država ostaje bez velikih prihoda, a domaća trgovina nekonkurentna”, upozoravaju u HUP-u.

Iz Udruge trgovine HUP-a naglašavaju da su u FMCG dijelu sektora s jedne strane restrikcije i regulacije shodno aktualnoj epidemiološkoj situaciji, a s druge strane imperativ redovite opskrbe neophodnim namirnicama i proizvodima.

“FMCG trgovine svjesne su svoje odgovornosti, te ulažu maksimalan napor kako bi građani imali pristup svemu što im je potrebno za normalan život. Ograničavanje visina cijena za određene proizvode, na koje trgovac ne može utjecati zbog rasta cijena od strane dobavljača kratkoročno je moguće podnijeti, no dugoročno, ako se ta odluka ne promijeni, u pitanje može doći opskrba dijela namirnica kojima zbog enormne potražnje cijena nekontrolirano raste u nabavi i dovodi do poremećaja u cijelom lancu opskrbe”, navode u Udruzi trgovaca.

Dodaju da se prerestriktivnim ograničenjem radnog vremena trgovina stvaraju još veće gužve zbog kratkoće rada te bi svakako trebalo razmisliti o određenom produženju radnog vremena, naravno kad i ako to epidemiološka situacija dozvoljava.

Nakon enormne potražnje za osnovnim životnim namirnicama za očekivati je pad prometa nakon završetka epidemije, zbog smanjene kupovne moći i nagomilanih zaliha kod stanovništva, te vrlo vjerojatne recesije u koje će društvo ući. To će stvoriti probleme u poslovanju i likvidnosti i FMCG dijelu sektora trgovine.

Podnijeti teret

Sektor trgovine dosad nije bio, usprkos svemu ovome, prepoznat kao vitalno ugrožen, međutim slijedom svega navedenoga kako bi što uspješnije podnio teret krize, a istovremeno odgovorio na sve zahtjeve u pogledu opskrbe građana, sektor trgovine će morati zatražiti pomoć Vlade u regulatornom segmentu.

U HUP-u upozoravaju da zasad nisu za trgovinu predviđene nikakve mjere ni izvori povoljnijeg financiranja što bi svakako trebalo u kratkom roku napraviti jer se i većina trgovaca nalazi u velikim problemima zbog značajnog gubitka zarade, velikoga broja bolovanja radnika, smanjenog broja posjetitelja kao kupaca-potrošača i sličnog.