Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu (FSB) trenutačno ima ugovoreno razvojno-istraživačkih (R&D) projekata u vrijednosti 450 milijuna kuna, odnosno 60,89 milijuna eura. Tim se podatkom u srijedu u Zagrebu na konferenciji Europske komisije o inovacijama “Investment Readiness of Innovation Projects in SEE” pohvalio prodekan za znanstvenoistraživački rad i suradnju s gospodarstvom FSB-a Dubravko Majetić.

Fakultet je dosad, prema dostupnim informacijama, surađivao s tvrtkama kao što su Rimac Automobili, Končar Institut za elektrotehniku i Inetec.

Najbolji u JI Europi

Majetić je pred ministrima znanosti Hrvatske, Srbije i Crne Gore te zamjenicom direktora Joint Research Centra Europske komisije naglasio da im takvo financijsko zaleđe omogućuje da budu najbolji fakultet u svojom području u jugoistočnoj Europi.

“Svi prihodi našeg fakulteta ovise o projektima, a trenutačno imamo 48 aktivnih R&D projekata vrijednih 60,89 milijuna eura”, kaže Majetić.

Dodaje da je od toga iznosa 19 projekata sufinancirano od nadležnog ministarstva i Hrvatske zaklade za znanost. No, ukupna vrijednost sredstava koja ta dva izvora donose je tek oko dva milijuna eura.

Preostalih 58 milijuna eura FSB povlači na razne načine iz EU. Najviše, čak 31,9 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF), a odmah zatim 24,9 milijuna eura iz Obzora 2020. Majetić naglašava da unatoč velikim iznosima nije lako doći do tih sredstava. “Od srpnja lani do srpnja ove godine predložili smo svim tim institucijama da financiraju 108 projekata. Kucali smo na sva vrata i uspjeli osigurati sredstva u 10 posto slučajeva. Nije lako, ali bez novca se ne može”, kaže Majetić.

Da je FSB iznimka, a ne pravilo u Hrvatskoj posvjedočio je Tome Antičić, državni tajnik za znanost, tehnologiju i fondove EU u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. On je na tu funkciju došao krajem prošle godine s čela Instituta Ruđer Bošković, institucije koja je kroz pokretanje akademskih startupa pokušala komercijalizirati rezultate svojih istraživanja. Antičić naglašava da u ministarstvu rade na reformi sustava znanosti, koja se očekuje u iduće dvije godine. Ističe da je to nužno, jer je Hrvatska po mnogim pokazateljima na začelju Unije.

Sustav je slomljen

“Po indeksu znanstvene izvrsnosti Hrvatska je posljednja u Uniji, po broju patenata smo predzadnji, po količini eura koju povlačimo iz Obzora 2020 smo na začelju, kao i po mobilnosti i rangu naših sveučilišta u odnosu na ona u EU što ukazuje da po takvim pokazateljima Hrvatska nema budućnost. Zato aktivno radimo da to promijenimo”, kaže Antičić.

Navodi da je postojeći sustav slomljen i da u njega više nema smisla ulijevati novac. Ističe da zato ministarstvo radi na novom zakonskom okviru i primjeni dobre strane prakse. Neke korake su već učinili, pojašnjava, poput jačanja suradnje s CERN-om, ESA-om, CLARIN-om i CERIC-om. Nadalje, Hrvatska se sa Španjolskom kandidirala za izgradnju DONES-a, 500 milijuna eura vrijednog postrojenja za testiranje materijala koji će se koristiti u izgradnji budućeg fuzijskog reaktora, koji planira razviti i financirati EU. U Crnoj Gori žele da im EU financira jedinstveno biomedicinsko postrojenje itd.

“Svijet će se u idućih nekoliko desetljeća promijeniti više nego što se promijenio od otkrića vatre do danas pa se moramo tome prilagoditi, i to brzo”, zaključuje Antičić.

Kako bi nam omogućili da se nastavimo baviti kvalitetnim poslovnim novinarstvom i ostanemo mjesto na kojem se piše i čita o uspjesima ali i problemima svih dionika hrvatske gospodarske scene pozivamo vas da se pretplatite na naša izdanja  Sve što treba je pratiti ovaj link ili javiti se na mail: pretplata@poslovni.hr ili nazvati telefon: 01/6431700