Više od 70 posto mladih kao najveću prepreku ulasku na tržište rada smatra obrazovni sustav. Usto, njihove prve radne korake u velikoj mjeri sputavaju visoka očekivanja, pokazuje anketa provedena u sklopu projekta “Podrška mladima u stjecanju vještina i zapošljavanja” koji su provodili UNICEF Hrvatska i Ekonomski fakultet Zagreb. Što se obrazovnog sustava tiče, mladi mu najviše zamjeraju što ih ne priprema za tržište rada. Vještine koje smatraju najvažnijima pri prvom zapošljavanju su komunikacijske, potom digitalne, liderske, a na posljednjem su im mjestu tehničke. Od poslodavca očekuju da im pomogne kroz provođenje stručne prakse. No, tek je trećina (37 posto) praksom i zadovoljna.

Plaća im nije prioritet

Iznenađuje da mladima plaća pri zapošljavanju i nije prioritet. Važniji su im dobri međuljudski odnosi, mogućnost napredovanja, ali i društveno odgovorno poslovanje samog poduzeća.

“Rezultati ankete odraz su stanja na tržištu rada”, komentar je Jelene Penjin, studentice i jedne od pokretačica projekta MladiRade. Kao najveće izazove mladih navodi činjenicu da ne znaju od kuda krenuti i kome se obratiti, pa često posežu za rodbinskim vezama, što u konačnici dovodi do nepovjerenja u sustav. No, Penjin prilično radikalno krivi i mlade u slučajevima kad nisu u stanju naći posao. “Poražavajuće je da više od 50 posto studenata ne radi. Nemaju izgovor ako ne rade na sebi jer je puno programa i načina kako razviti vještine”, poručuje svojim vršnjacima Jelena.

Mislav Ante Omazić, profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, pod čijim je vodstvom provedeno mapiranje poslovnih praksi poduzeća, odnosno njihove podrške mladima pri ulasku na tržište rada, napominje da nema tog fakulteta koji studente može pripremiti za poslove budućnosti. “Kompetencije koje su potrebne danas, za pet godina više neće biti važne”, napominje Omazić. Stoga je uloga obrazovnog sustava, pa tako i fakulteta, ugraditi mladima radne navike, osjećaj odgovornosti te ih pripremiti na to da će vjerojatno cijeli život morati učiti. Poslodavcima pak poručuje da bi se trebali više uključiti u obrazovni sustav i s mladima stupiti u kontakt puno prije završnih godina studija. To mogu na razne načine, kaže.

“Putem gostujućih predavanja, stručne prakse, suradnje sa studentskim udrugama na raznim projektima, sponzorstva…”, ističe Omazić.

Regina M. Castillo, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, ističe da je mladima u vremenu digitalizacije i brojnih distrakcija, važna podrška. Obrazovni je sustav može dati kroz izgradnju “mekih” vještina, odnosno boljih komunikacijskih sposobnosti, poduzetnosti, odgovornosti, poručuje.

Zanimanje za vaučere

Uspješnost obrazovnog sustava te njegovu usklađenost s tržištem rada Vesna Hrvoj-Šic, voditeljica Službe za strukovno obrazovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja, opisuje kao traženje Svetog grala. “Ta potraga nije završila”, ističe te navodi da su određeni pomaci ipak napravljeni pokretanjem Regionalnih centara kompetentnosti i uvođenjem dualnog obrazovanja.

Sedamnaestogodišnji UNICEF-ov ambasador za prava djece i mladih Aleksej Leon Gajica savjetuje vladajuće da u srednjoškolsko obrazovanje uvedu dva nova predmeta – osnove financija i komunikologiju.

I u Ministarstvu rada svjesni su da je najvažnije, a vjerojatno će to biti još izraženije, konstantno učenje. Zato su i uveli, kaže, vaučere namijenjene edukaciji, a za koje se u osam mjeseci prijavilo osam tisuća građana.