Prema izvješću Doing Business 2020 koje je Svjetska banka objavila 24. listopada 2019. godine u odnosu na Doing Business 2019 Hrvatska je s 58. mjesta došla na 51. mjesto u svijetu, te sa 71,4 na 73,6% udaljenosti od zemlje s najboljom poslovnom klimom (tzv. distance to frontier), analizira Centar za javne politike i ekonomske analize, CEA.

Hrvatska je primjerice sustigla Mađarsku (sada jedno mjesto ispred nje), Rumunjsku koja je pala s 52. na 55. mjesto i Čile koji je pao s 56. na 59. mjesto. U usporedbi s 27 EU država Hrvatska je na 19. mjestu. Iza Hrvatske su Mađarska, Rumunjska, Cipar, Italija, Bugarska, Luksemburg, Grčka i 88. Malta.

TOP 10 zemalja su Novi Zeland, Singapur, Hong Kong, Danska, Južna Koreja, Sjedinjene Američke Države, Gruzija, Ujedinjena Kraljevina, Norveška, i Švedska. Litva je visoko na 11. mjestu, Estonija 18., Latvija 19., Njemačka 22., Švicarska 36. Među zasad realnije usporedivim zemljama, Poljska je s nazadovala s 33. na 40. mjesto, Češka s 33. na 41. dok je Slovačka s 42. na 45. mjesto.

Zabilježene reforme

Kada se podaci iz ovogodišnjeg izvješća za Hrvatsku uspoređuje s prošlogodišnjim, može se zaključiti sljedeće, što se navodi u izvješću:

1. Smanjen je trošak pokretanja poslovanja kroz sniženje obveznog temeljnog kapitala na 5.000 kuna.
2. Blago je smanjen (okvirni) broj dana za pokretanje poslovanja s 22,5 na 19,5.
3. Rezervacija imena trgovačkog društva više nije poseban korak.
4. Potpisi osnivača nisu potrebni.
5. Snižen je trošak građevinske dozvole smanjenjem iznosa vodnog doprinosa kod gradnje skladišta.
6. Trošak registracije vlasništva je snižen zbog rezanja poreza na promet nekretnina na 3%.
7. Smanjeno je vrijeme potrebno za registraciju vlasništva.
8. Smanjen je broj poreznih plaćanja na 12 godišnje, što uključuje i glavna neporezna davanja.
9. Duplo je smanjen broj dana ishođenja priključka na električnu energiju sa 65 na 33 (gdje se može tijekom 2020. godine očekivati i pojednostavljenje procedure).
10. Povećan je indeks povjerenja u opskrbu električnom energijom i transparentnost cijene s 5 na 7 od ukupno 8 bodova.
11. Blago je povećan skor zaštite manjinskih dioničara.

Nema pomaka u području provedbe stečajeva (gdje prosjek ostaje 3 godine, premda u praksi Trgovački sud u Zagrebu rješava slučajeve i u 1 godini, što bi značilo značajan napredak da je zabilježeno). Potrebno je napomenuti kako se u ovom području ne gleda procedura likvidacije firme čiji je trošak znatno snižen. Također, nema pomaka u području provedbe ugovora. Prekogranična trgovina ostaje lako područje kako je Hrvatska dio EU tržišta.

Nema pomaka glede broja dana za plaćanje poreza, premda se može pretpostaviti sniženje zbog sustava ePorezna, a izvješće već bilježi mogućnost online plaćanja poreza i glavnih neporeznih davanja. Kod broja poreznih plaćanja, HGK članarina se računa u najvišem iznosu (1.083 kune mjesečno) koji plaća nekoliko posto firmi. Također, naknada za šume se računa, premda je ukinuta za male poduzetnike (do 3 milijuna kuna godišnjih prihoda). Ta dva neporezna davanja efektivno predstavljaju manje opterećenje za male i srednje poduzetnike. HGK se ne plaća prvu godinu od osnivanja a potom 42 kune mjesečno, dok drugo ne postoji kao obveza. Naknada za turizam se računa jer i dalje postoji, a efektivno će samo neki sektori (IT, poslovne usluge itd.) od 2020. godine biti oslobođeni plaćanja iste.

S druge strane, zabilježeno je „otežanje“ dobivanja kredita. Zbog toga je blago smanjen indeks zaštite prava dioničara i vlasnika. Članice HROK-a su procijenile da je rizik hrvatskog pravnog okvira prevelik (i kazne su prevelike) da bi HROK nakon GDPR-a nastavio funkcionirati.

Za svaku zemlju, a tako i Hrvatsku, Svjetska banka je objavila detaljnu analizu.

„Tranzicijske“ reforme

Velike probleme stvaraju složene i dugačke procedure pokretanja poslovanja i građevinskih dozvola. Kada se gleda sub-nacionalni Doing Business, „korisničko iskustvo“ ovisi od grada do grada. Varaždin je primjer najbolje prakse, dok mu je nacionalno mjereni Zagreb baš suprotnost. Iz prakse su dobro poznati primjeri Međimurske županije, Grada Bjelovara i drugih jedinica koje imaju ambicije natjecati se u privlačenju investicija. Dakle, Doing Business je slika Hrvatske s fokusom na poslovnu klimu u zagrebačkoj praksi koja nije najbolja nacionalna praksa, niti glavno mjesto za investicije.

Ta dva područja trenutno se rješavaju u praksi, nakon što su već provedene regulatorne reforme.

1. Premda je zakonodavnom reformom smanjen broj koraka za ishođenje građevinske dozvole s 22 na najviše 14, uz digitalizaciju procedure i one-stop-shop pristup, izvješće to još nije zabilježilo iz praktičnih razloga. Gleda se glavni grad, a to znači Grad Zagreb čija administracija još nije provela reformu u praksi. Stoga će reforma u ovom području pričekati naredno izvješće, posebice u nadi da će zagrebačka administracija odraditi posao na vrijeme.
2. Obzirom da Doing Business izvješće zaključuje podatke sa svibnjem svake godine, tek će u sljedećem izvješću biti zabilježeno olakšanje pokretanja poslovanja kroz START one-stop-shop sustav, što znači jedinstveni online korak, bez bilježničke ovjere i uz svega nekoliko dana čekanja. Zakonodavni okvir je donijet u navedenom izvještajnom razdoblju, dok će tehničko rješenje biti u realizaciji do kraja 2019. godine.

Kada će se krajem 2019. godine ili početkom 2020. u realnom vremenu uzeti u obzir dvije navedene tranzicijske reforme, Hrvatska bi se mogla (skroz) približiti usporedivim zemljama poput Češke, Slovačke i Poljske, kao i Nizozemskoj, koje se nalaze u rasponu od 40. do 45. mjesta te 76,4 i 75,6 DTF bodova. Primjerice, Hrvatska je u odnosu na prošlu godinu napredovala za 2 DTF boda i toliko joj nedostaje do Slovačke, bez da su zabilježene dvije navedene „tranzicijske“ reforme.

Prostor za dodatne reforme

Uzor bi mogle postati i baltičke zemlje koje u u TOP 20. Takav scenarij je dostižan uz dodatne regulatorne reforme:

1. Ukidanje obvezne uplate temeljnog kapitala.
2. Smanjenja broja poreznih plaćanja uvođenjem dobrovoljne HGK i turističke naknade.
3. Smanjene poreza na dohodak na ravnih 15 do 20% (flat tax).
4. Ubrzanje stečajnih postupaka, što se odnosi na funkcioniranje trgovačkih sudova.
5. Smanjenje troška stečajau koji ulaze naknade odvjetnicima i bilježnicima odnosno sudske pristojbe te dodatno ubrzati trgovačke sudove kod stečaja.
6. Smanjenje broja procedura priključenja na električnu energiju.
7. Olakšanje dobivanja kredita.
8. Dodatno smanjenje vodnog doprinosa kao i komunalnog doprinosa kod građevinskih dozvola.

Cjeloviti okvir reformi pruža CEA projekt Hrvatska 2025.

Metodologija ima svoj okvir

Doing Business mjeri regulativu poslovanja u 10 područja čiji su podaci međunarodno usporedivi i temelje se na jasno definiranim slučajevima odnosno pretpostavkama. Rezultati se gledaju na temelju propisa, provedbe procedura u praksi i njihove potvrde od strane tzv. kontributora (s terena). Ovo posljednje može odgoditi bilježenje određenih reformi.

Doing Business mjeri 10 područja koja se odnose na opće uvjete poslovanja, dok primjerice Product Market Regulation (PMR) uvelike mjeri sektorske regulacije pojedinih tržišta. Dva indeksa ekonomske slobode uzimaju pojedina Doing Business područja u mjerenju slobode poslovanja (kao jednog od segmenata ukupne ekonomske slobode), a tako i globalno izvješće o konkurentnosti koje je vrlo široko po opsegu indikatora, a trećina nisu egzaktni. Primjerice, prema Fraserovom indeksu Hrvatska je sustigla Mađarsku i Poljsku. Bitno je razlikovanje navedenih metodologija prilikom sagledavanja odgovarajućih javnih politika. Također, Doing Business ne gleda područje državnih poduzeća u kojemu izostaju privatizacije.

Moguće su nejasnoće oko nekih podataka. Primjerice, broj dana za određenu proceduru može varirati, a kao finalna brojka zabilježit će se određeni doprinos kontributora (npr. odvjetnički uredi). Tako je istina da je za pokretanje poslovanja u Hrvatskoj potrebno od 1 do 3 tjedna. Pitanje je što se uzme, no START reforma će tu nedoumicu riješiti na svega nekoliko dana. Za izdavanje građevinske dozvole čeka se 146 dana. Pritom se gleda Grad Zagreb, dok je moguće pronaći i kraće slučajeve. Također, broj procedura i koraka može se različito zbrajati i odvajati. Oboje može utjecati na variranje rezultata pojedine zemlje u odnosu na moguća alternativna a također realna stanja.

Premda je poželjno smanjivati broj dana i procedura, bitno je i sagledavanje kvalitete poslovne klime. Teško je očekivati da će investitorima primjerice biti privlačnija 28. Rusija od 42. Nizozemske. Prva je zemlja kronističkog kapitalizma s autoritarnim političko-ekonomskim institucijama, dok je druga primjer otvorene države visoko razvijenog liberalnog kapitalizma (toliko kritiziranog od dijela domaće javnosti). Drugim riječima, rezanje birokracije je poželjno, kao što je bitno ovu metodologiju kombinirati sa sustavim pristupom u poboljšanju kvalitete javnog menadžmenta.

Izvješće bilježi umjereni napredak Hrvatske, ali rezultate stavlja i u odnos s drugim zemljama koje mogu napredovati više ili pak nazadovati.