Suđenje bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu obilježilo je i ovu pravosudnu godinu, pred čiji je kraj u antikorupcijsku mrežu upao dugogodišnji predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Nadan Vidošević s najbližim suradnicima, ali i čelnici Hrvatskih autocesta (HAC), tvrtke koja je zbog mnogih afera, nakon Fimi medije, postala novi sinonim za prelijevanje državnog novca u privatne džepove.

Zadnja korupcijska afera dobila je ime Remorker po češkoj tvrtki ključnog svjedoka Igora Premilovca, koji je priznao da je fiktivnim ugovorima dizao novac, a zatim ga 'opranog' u gotovini vraćao u Hrvatsku.

Remorker povezao HGK i HAC

Cijeli se slučaj počeo otkrivati nakon uhićenja Vidoševićeve suradnice Zdenke Peternel, uz koju je zbog izvlačenja 35 milijuna kuna iz Komore pritvoren i Davor Komerički, marketinški stručnjak pušten iz Remetinca nakon dopune iskaza u kojem je s Remorkerom povezao upravo dugogodišnjeg čelnika Komore.

Zajedno s Vidoševićem, nakon čijeg je uhićenja javnost doznala za njegovu bogatu umjetničku zbirku, navodno najvrjedniju na Balkanu, sredinom studenoga pritvorena je i bivša voditeljica HGK-ove Službe za financijsko-računovodstvene poslove Josipa Mladinov, a slučaj se u međuvremenu proširio i na HAC.

Pod istragom se, nakon Premilovčeva svjedočenja u Uskoku, najprije našao bivši financijski direktor HAC-a Josip Sapunar, a zatim dvojica državnih tajnika bivšeg ministra Božidara Kalmete – Zdravko Livaković i Milivoj Mikulić, kojima je Sapunar navodno predavao 'prljavi' novac. Nakon njih na meti istražitelja našli su se bivši čelnik HAC-a i Hrvatskih cesta Stjepko Boban, direktori Viadukta Damir Kezele i Ivan Berket, nekadašnji predsjednik uprave HAC-a Jurica Prskalo, bivši član uprave Marijo Lovrinčević i nekadašnji direktor sektora gradnje Sandro Vukelić.

Istraga u slučaju Remorker u konačnici se proširila i na tvrtku Piramidu, zbog čega je, među ostalim, uhićen i dugogodišnji Vidoševićev 'mentor', splitski poduzetnik Zvonimir Radić.

Šest mjeseci prije pokrenuta je i istraga protiv tadašnjega predsjednika Hrvatskoga rukometnog saveza Sandija Šole, kojega se tereti da je zajedno s majkom Marijom i dvojicom braće sudjelovao u izvlačenju novca iz Karlovačke banke u privatne tvrtke. Pod sumnjom da su kao vlasnici banke izdavali kredite bez valjanih osiguranja, u istražnom su zatvoru proveli više od 100 dana, nakon čega su pušteni da se brane sa slobode.

Na meti Uskokovih istražitelja ponovno su bili studenti koji su 'kupovali' ispite, ovoga puta na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, a nakon godina medijskih nagađanja stegao se obruč i oko jednog suradnika zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. Nekada najmoćniji gradski pročelnik Davor Jelavić osumnjičen je za korupciju u izgradnji autobusnih nadstrešnica, ali i nezakonite promjene gradskog GUP-a.

Ulaskom u Europsku uniju nastavljena je istraga protiv čelnika naftne kompanije MOL-a Zsolta Hernadija, kojega se tereti za podmićivanje bivšeg premijera Sanadera, koji je zauzvrat, navodno, prepustio Mađarima upravljačka prava u Ini. Za Hernadijem je u konačnici raspisana tjeralica, a zagrebački mu je sud odredio istražni zatvor.

U Uniji je ponovno otvoren i slučaj bivšeg čelnika jugoslavenske, ali i hrvatske tajne službe Josipa Perkovića. Iako njegov odvjetnik tvrdi da ne zna ništa o hrvatskoj predistrazi protiv Perkovića, koji je u Njemačkoj osuđen za ubojstvo hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića, potvrdio je kako je Perković svjestan da mora izaći pred neki sud.

U sudnicama mnogi političari, estradne zvijezde, sportaši i generali

Osim u novim istragama, Uskokovi su tužitelji bili vrlo aktivni i u slučajevima koji su već u sudskoj fazi, a mnogi od njih, iako već dobro 'opjevani', ponovno su privukli veliko zanimanje javnosti. Tako su, primjerice, na suđenju Sanaderu u 'slučaju Planinska' medijske stupce ponovno punile priče o vrijednim Bukovčevim uljima na platnu skrivenima na tavanu HDZ-ova zastupnika i mesara Stjepana Fiolića, koji je, među ostalim, na sudu detaljno ispričao kako je bivšem premijeru nosio više od 17 milijuna kuna u kutiji za hrenovke.

U tom je postupku na rad za opće dobro osuđen Sanaderov ministar Petar Čobanković, koji je priznao da je po nalogu premijera i čelnika stranke pristao za potrebe ministarstva otkupiti Fiolićevu zgradu u Planinskoj kako bi Sanader dobio 'svoj dio'.

Za razliku od Čobankovića, koji je kaznu odradio guleći krumpir, zatvor nisu mogli izbjeći bivši potpredsjednici vlade Damir Polančec (HDZ) i Radimir Čačić (HNS). I dok je Polančec u Turopolju do srpnja tjerao ptice s ribogojilišta jer je vukovarskom odvjetniku isplatio naknadu za prepisanu stručnu studiju, Čačić je, nešto poslije, u pulskom zatvoru viđen kako igra golf dok služi kaznu zato što je na mađarskoj autocesti zbog prevelike brzine usmrtio dvoje ljudi.

Na drugom suđenju Sanaderu u slučaju Fimi medija, na kojem bi početkom 2014. mogla biti izrečena nepravomoćna presuda, medijsku su pozornost privukla svjedočenja Sanaderovih ministara, ali i estradnih zvijezda poput Nine Badrić, Miše Kovača i Marka Perkovića Thompsona, koji su navodno bili isplaćivani iz HDZ-ova crnog fonda za nastupe u kampanji ili, u Thompsonovu slučaju, za nenastupanje za desnu konkurenciju. Protiv Sanadera su, u međuvremenu, podignute još dvije optužnice kojima ga se tereti da je upravu HEP-a poticao na prodaju struje ispod tržišne cijene, a oba bi se slučaja iduće godine trebali naći na zagrebačkom Županijskom sudu.

Pred sudom se 2013. našao umirovljeni general Mladen Kruljac, koji je u Osijeku u studenome odbacio sumnje da je počinio 58 milijuna kuna teške malverzacije zemljištem u općini Sibinju nedaleko od Slavonskoga Broda. Krivnju su odbacili i njegovi suoptuženi Ivica Batinić, Ivan Mišković, Ivan Rimac, Željko Garić i Zdravko Sočković.

Od medijski eksponiranih osoba zbog korupcije je nepravomoćno osuđen bivši direktor programa Nove TV Siniša Svilan. I on će kaznu od osam mjeseci zatvora, ako presuda postane pravomoćna, moći odslužiti radom za opće dobro zbog optužbi da je primio 67.500 eura mita u zamjenu za prikazivanje emisija produkcijske kuće "Core Media" u programu Nove TV.

Na suđenju njemu svjedočila je i bivša suvlasnica "Core Media" Dijana Čuljak, koja je poslije i sama neko vrijeme provela iza rešetaka, a zajedno s bivšim suprugom Vladimirom Šelebajem i suradnicima u idućoj godini očekuje ju suđenje za izvlačenje novca.

Sredinom godine počelo je i suđenje za korupciju u hrvatskom nogometu u kojem je otkriveno da su nogometni dužnosnici trebali plaćati za 'pošteno suđenje' u prvoj nogometnoj ligi.

Nove optužnice i zapaženije presude

Krajem godine potvrđeno je ili podignuto nekoliko važnijih Uskokovih optužnica. Čak 364 osobe optužene su pretposljednjeg radnog dana 2013. u 'aferi Hipokrat', u kojoj se čelnike tvrtke Farmal tereti da su preko trgovačkih putnika plaćali mito liječnicima kako bi pacijentima prepisivali njihove lijekove.

U prosincu je potvrđena i optužnica protiv vukovarskoga gradonačelnika Željka Sabe, kojega Uskok tereti za kazneno djelo podmićivanja zastupnika. Sabu se sumnjiči da je s 50.000 kuna pokušao podmititi HDZ-ovu vijećnicu u vukovarskome Gradskom vijeću Mariju Budimir kako bi prešla u redove SDP-a i osigurala mu većinu u Gradskome vijeću. Ona je snimila i sporni razgovor sa Sabom te dala iskaz Uskoku. Sabo je odbacio sve optužbe, tvrdeći kako je snimku montirao HDZ kako bi na silu promijenio vlast u Vukovaru.

Mjesec ranije potvrđena je optužnica protiv bivšeg ravnatelja Vojne sigurnosno-obavještajne agencije (VSOA) Darka Grdića, njegova zamjenika Ognjena Preosta i još trojice djelatnika agencije koje se tereti da su od 2009. do 2012. otuđili najmanje pet milijuna kuna namijenjenih za isplate doušnicima.

Nakon što ju je Županijski sud dva puta vraćao Uskoku na doradu, Vrhovni sud u rujnu je potvrdio optužnicu protiv bivšeg direktora Hrvatske poštanske banke Josipa Protege. On je s ostalima u slučaju "Bankomat" optužen da je od 2005. do 2009. podijelio 255 milijuna kuna visokorizičnih kredita koji nisu vraćeni banci.

Među nedjelima organiziranoga kriminaliteta našao se i lanac prostitucije koji je navodno organizirao bivši zagrebački kriminalist Mislav Merkaš, policajac zadužen za suzbijanje prostitucije, koji je sredinom prosinca optužen da je svodnicima dojavljivao podatke o racijama i tako u šest godina zaradio najmanje 162 tisuće eura.

Krajem srpnja u Zagrebu su osuđeni i pripadnici krijumčarske skupine optužene da su s Kariba unajmljenim luksuznim zrakoplovima u Europu dopremili 180 kilograma kokaina te u suradnji s kolumbijskim partnerima planirali još nekoliko sličnih pošiljaka.

Medijsku pozornost pobudila je i nepravomoćna presuda osječkome poduzetniku Dragi Tadiću, koji je dobio dvije godine zatvora zbog pokušaja podmićivanja neimenovanih sudaca Vrhovnoga suda kako bi se izmijenila osuđujuća presuda Branimiru Glavašu. Također, veliku je pažnju izazvala i oslobađajuća presuda izvršnom predsjedniku Dinama Zdravku Mamića optuženom da je neprihvatljivim izjavama poticao na nasilje i mržnju prema ministru Željku Jovanoviću kao pripadniku nacionalne manjine.