Iako im se sviđa što više provode s obitelji, što su brojne usluge dostupne online i što više borave na otvorenom, hrvatski građani se zbog načina života i rada koje je donijela pandemija odjećaju izolirano i odvojeno, nedostaju im zagrljaji i putovanja, a mnogi zbog smanjenog prihoda kućanstva režu troškove. Pokazalo je to redovno istraživanje MasterIndex koje je za Mastercard u svibnju 2021. provela agencija za istraživanje tržišta Improve.

Prema rezultatima istraživanja, zbog uvođenja epidemioloških mjera, čak je 60 posto ispitanika izjavilo da im nedostaju društvena okupljanja. Starijim ispitanicima najviše nedostaje fizički kontakt – zagrljaji, dodiri, rukovanja – i obiteljska okupljanja. Nešto mlađim ispitanicima ponajprije nedostaju društvena okupljanja, kao i onim najmlađim, koji su se osim toga zaželjeli festivala i glazbenih koncerata te noćnih izlazaka.

Sportska događanja mnogo više nedostaju muškim nego ženskim sudionicima istraživanja, a fizički kontakt i obiteljska okupljanja više nedostaju Slavoncima, dok glazbeni festivali i koncerti više od prosjeka nedostaju Dalmatincima.

Zadovoljstvo iskazanom solidarnosti u zajednici, primjerice uslijed kupnje kod lokalnih OPG-a, izrazilo je 28 posto ispitanika. Pritom, Zagrepčani su iznadprosječno sretni što mogu raditi od kuće, dok provođenje vremena na otvorenom i solidarnost u društvu više od prosjeka vesele Dalmatince.

Kod ljudi koji rade za poslodavca, većina ispitanika (61 posto), nastavila je i dalje odlaziti na radno mjesto. Tek 9,4 posto ispitanih radilo je isključivo iz vlastitog doma, dok je 29,9 posto ljudi radilo naizmjenično kod kuće i na svojem radnom mjestu. Od 63 posto ispitanika zaposlenih kod poslodavaca, 34 posto je izrazilo strah da će izgubiti posao, što je za 7 posto manje u odnosu na rezultate iz jeseni 2020. Čak 43 posto mladih strahuje od gubitka posla.

Što se tiče utjecaja pandemije na poslovanje privatnih poduzetnika, 55 posto je odgovorilo da nisu osjetili ekonomske posljedice i da se ne boje za svoje poslovanje. No, 30 posto ispitanih vlasnika poduzeća izrazilo je strah da će morati zatvoriti tvrtku ili obrt, 10 posto vlasnika poduzeća je privremeno obustavilo poslovanje, a 6 posto poduzetnika tijekom pandemije trajno je prestalo s radom.

Inače, većina sudionika u istraživanju u razdoblju pandemije je radila za poslodavca (63 posto).

Od ukupnog broja sudionika obuhvaćenih istraživanjem, većina se slaže kako će pandemija imati negativni utjecaj na mentalno zdravlje stanovništva. Najveću zabrinutost, kod 44 posto ispitanika, izaziva pad u kvaliteti zdravstvene skrbi, dok 43 posto njih najviše zabrinjava rast cijena.

Nove okolnosti su zbog promjena u načinu života i rada kod 45 posto ispitanih izazvale osjećaj izolacije i isključenosti. Čak 35 posto ispitanih izjavilo je da osjećaju anksioznost zbog globalne situacije, a 19 posto kaže da se još uvijek bori s uspostavljanjem balansa između privatnog i profesionalnog života jer u home officeu „ne mogu otići s posla“. Osjećaj izolacije najviše opterećuje najmlađu skupinu ispitanika (53%) i žene (48%), a nešto manje muškarce (41%).

Čak 44 posto ispitanih je izjavilo da su prihodi njihovih kućanstava tijekom pandemije smanjeni. Zbog pada prihoda, u ovom razdoblju je od planiranih velikih kupnji za kućanstvo ili kupnji za vlastite potrebe odustalo 57 posto ispitanih. Najveći pad prihoda kućanstva zabilježen je u Istri, Primorju i Gorskom kotaru (kod 56% ispitanika) te u Dalmaciji (54%).

U pogledu potrošnje, prosječna mjesečna potrošnja u kućanstvu kod 59 posto ispitanika ostala je na istoj razini kao i prije početka epidemije. Smanjene troškove i manju prosječnu potrošnju u kućanstvu imalo je 25 posto ispitanih, a veća potrošnja je zabilježena ponajprije u Dalmaciji (16%).

U usporedbi s troškovima prije početka pandemije, značajni pad je zabilježen u sljedećim kategorijama: izložbe, kazališta, kina, koncerti (pad od 80%) putovanja (pad od 79%) i restorani (70%). Istovremeno, ljudi više troše na namirnice kojima pripremaju obroke kod kuće (24%) te na usluge interneta (16%).

Pandemija je utjecala i na navike plaćanja. Novi podaci ukazuju na porast kupnje online za 7 postotnih bodova u odnosu na rezultate prošlogodišnjeg istraživanja. Tako 41 posto ispitanih sudionika istraživanja kupuje putem interneta češće nego prije, a 46 posto ispitanih češće plaća karticama.

„Pandemija je potrošačima dala priliku da razmisle o svojim navikama, ujedno i načinu na koji njihova potrošnja utječe na druge, društvo u cjelini i na okoliš. Ovi podaci potvrđuju snažan trend povećanja internetske kupnje koji se nastavio i nakon razdoblja ukidanja epidemioloških mjera. Isto se dogodilo s beskontaktnim i bezgotovinskim plaćanjima. Promjene u navikama plaćanja građana koje je uzrokovala pandemija već pokazuju znakove pretvaranja u trendove.“, istaknuo je Cosmin Vladimirescu, direktor Mastercarda u Hrvatskoj i Rumunjskoj.