U nizu država u svijetu odrasli pokazuju nisku razinu financijskog znanja, a Hrvati su po tome pri samom dnu, na 27. mjestu među 29 zemalja u kojima je provedeno istraživanje, pokazali su u srijedu objavljeni rezultati Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i međunarodne mreže za financijsko obrazovanje (INFE). 

Istraživanje pod nazivom "Međunarodno ispitivanje kompetencija odraslih u području financijske pismenosti" također pokazuje da anketirani u svim zemljama svojim financijskim ponašanjem ne pridonose vlastitoj financijskoj sigurnosti, a njihovi financijski stavovi pokazuju da razmišljaju kratkoročno.

U anketi o mjerenju razine financijskog znanja sudjelovala su gospodarstava iz Afrike, Azije, Europe, Australazije, Sjeverne Amerike i Južne Amerike, a ispitivanje je provedeno na ukupno 51.650 odraslih u dobi od 18 do 79 godina.

Rezultati, objavljeni na stranicama Hrvatske narodne banke (HNB) pokazali su da su relativno niske ukupne razine financijske pismenosti, dobivene na temelju ukupnog broja bodova o znanju, stavovima i ponašanju. Prosječni broj bodova u svim zemljama i gospodarstvima koje su bile uključene u ispitivanje iznosi svega 13,2 (od mogućih 21).  Francuska ima najveći broj bodova (14,9), druga je Finska (14,8), treća Norveška (14,6), dok je Hrvatska, s 12 bodova, na 27 mjestu. Iza nje su samo Bjelorusija (11,7) i Poljska (11,6).     

U izvješću se navodi kako prosječne razine financijskog znanja upućuju na prostor za poboljšanje, no i kako postoje velike razlike među zemljama.  U prosjeku je samo 56 posto odraslih u zemljama i gospodarstvima koji su sudjelovali u ispitivanju postiglo broj bodova od najmanje pet od sedam, a što se smatra minimalnim potrebnim brojem bodova. Više od četiri od svakih pet (84 posto) odraslih u Hong Kongu i Kini ispravno je odgovorio na najmanje pet od sedam pitanja o znanju.

S druge strane, manje od jednog od dva odrasla ispitanika postiglo je taj minimalni potrebni broj bodova o financijskom znanju u Albaniji, Bjelorusiji, Brazilu, Britanskim Djevičanskim Otocima, Hrvatskoj, Jordanu, Maleziji, Ruskoj Federaciji, Južnoafričkoj Republici, Tajlandu i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Čak i u zemljama koje su postigle najveći broj bodova, najmanje jedan od pet ispitanika nije mogao izračunati stanje na računu nakon pripisivanja kamate od dva posto. Također, s iznimkom odraslih iz Hong Konga i Kine (52 posto), Nizozemske (56 posto) i Norveške (58 posto), samo je manjina znala ispravno utvrditi učinak složenoga kamatnog računa na plaćanje kamate kroz vrijeme. Tek je polovina ispitanika u Ruskoj Federaciji, Tajlandu, Maleziji i Britanskim Djevičanskim Otocima razumjela financijski pojam diversifikacije.

U prosjeku u zemljama i gospodarstvima koje su sudjelovale u ispitivanju, samo je 60 posto odraslih izjavilo da ima kućni proračun, dok polovina određuje dugoročne ciljeve i pokušava ih postići. Od onih koji su u posljednje dvije godine kupovali neki financijski proizvod, u prosjeku se samo 44 posto njih raspitivalo za druge mogućnosti a 19 posto koristilo neovisnim izvorima informacija.

Nadalje, prosječno je tek 50 posto odraslih u zemljama i gospodarstvima koje su bile uključene u ispitivanje postiglo minimalni potrebni broj bodova za financijski stav – koji upućuje na sklonost dugoročnijem razmišljanju.

 "Ukupna niska razina financijske pismenosti naglašava važnost ranog započinjanja financijskog obrazovanja; idealno bi bilo kada bi ono započinjalo u školama. Nadalje, javna tijela trebaju poboljšati financijsku otpornost i dugoročno planiranje, podupirati razboritu ponudu financijskih proizvoda, općenito jačati znanje, vještine i ponašanje odraslih djelotvornim financijskim obrazovanjem te osigurati primjerene financijske propise, politike uključenosti i zaštite potrošača", zaključak je opsežnog istraživanja.