U lanjskoj kolumni istaknuo sam da je naša zemlja na dobrom putu prema realizaciji važnih strateških ciljeva: ulasku u eurozonu te integraciji u Schengen. Danas odbrojavamo posljednje dane prije ulaska u monetarnu uniju, dok nas od Schengena dijeli još jedna formalna prepreka, za koju se nadamo da će biti “svladana” u kratkom roku.
Daljnja integracija u europske financijske i gospodarske tokove pozitivno će djelovati na povećanje konkurentnosti te atraktivnosti za ulagače te voditi intenziviranju procesa konvergencije. Zahtjevni kriteriji koje je Hrvatska morala ispuniti, pozitivno utječu i na kreiranje dugoročno održive pozicije hrvatskog gospodarstva. Eliminacija valutnog rizika iznimno je važna za gospodarstvo. Za građane u kontekstu upravljanja osobnim financijama te, posebno, zaduživanja, ali i poduzetnike te tvrtke iz perspektive vođenja njihovog poslovanja kroz niže troškove transakcijskog poslovanja.
Uvođenje eura pozitivno će djelovati i na razinu premije na rizik, što će u srednjoročnom razdoblju pozitivno utjecati i na razinu kamatnih stopa. Ipak, u kratkoročnom razdoblju kamatne stope će slijediti politike središnjih banaka te se i u Hrvatskoj može očekivati određeni porast. No, zbog ulaska u eurozonu, Hrvatska je u puno boljem položaju u odnosu na mnoge druge europske zemlje, gdje je zabilježen vrlo snažan rast kamatnih stopa.
Već spadamo u red europskih zemalja s nižim prosječnim kamatnim stopama na kredite, a porast koji se očekuje uvelike će biti ublažen zbog uvođenja eura. To ne znači da klijenti, posebice oni s ugovorenim promjenjivim kamatnim stopama vezanima uz Euribor, ne trebaju s bankom provjeriti opcije eventualnog fiksiranja te donijeti informiranu odluku. Upravo suprotno. Neizvjesnost zbog geopolitičkih kretanja, ratnog sukoba u Ukrajini, problema u lancima dobave te visoke razine inflacije, i dalje ostaju faktori rizika za rast gospodarstva. No, za očekivati je ipak stabilizaciju i pad stope inflacije prema sredini 2023.
Ulazak u Schengen trebao bi donijeti značajnu korist te dodatno integrirati Hrvatsku kao turističku destinaciju u EU tržište, a pozitivne perspektive hrvatskog turizma osigurat će i drugim sektorima dodatan prostor za rast. Dobar primjer integracije predstavlja, primjerice, prehrambena industrija.
Hrvatska uz pozitivne ekonomske trendove, stabilne javne financije te potencijal u korištenju EU fondova, s optimizmom gleda u budućnost. Bankarski sustav, uključujući i Erste banku, i dalje će biti snažan oslonac rasta i razvoja hrvatskog gospodarstva. Međutim, gospodarske perspektive uvelike ovise o razini investicijske i pravne sigurnosti ulagača, pri čemu se mora vrlo pažljivo postupati s uvođenjem novih nameta za najuspješnije tvrtke, koje generiraju najveću dodanu vrijednost te predstavljaju motor hrvatske ekonomije i kreiranja novih radnih mjesta.
