Svaka od 28 članica EU-a najkasnije do 31. ožujka iduće godine, kad će sat posljednji put u EU biti pomaknut na ljetno računanje vremena, mora odlučiti hoće li nakon toga u toj satnoj 'računici' i ostati, ili će, ali zadnji put, posljednje nedjelje u listopadu sat pomaknuti na zimsko računanje, i zauvijek ostati u tom vremenskom režimu.

Mnogo je pitanja oko kojih se države članice EU inače međusobno ne mogu složiti, i to je uobičajeno, no ovo bi pitanje moglo uzrokovati brojne nove probleme, domino efekt, piše Novi list.

Europskoj je komisiji zato itekako stalo da se članice u što većoj mjeri oko ovog pitanja usuglase, odnosno opredijele za isto računanje vremena, bilo ljetno ili zimsko. Ne dogodi li se to, naime, nastat će potpuni kaos, na što upozorava i Komisija – u međusobnoj trgovini, prijevozu roba i putnika, svemu.

Pokušajmo samo zamisliti kako bi promet, trgovina, sastanci i sve ostalo funkcionirali da je u istom času u Hrvatskoj osam sati ujutro, u Sloveniji 7, u Italiji također sedam, u BiH ili Srbiji nekad sedam, a nekad osam, i tako redom.

Razlika bi moglo biti i na satu Velike Britanije, koja iz EU-a izlazi baš u ožujku iduće godine, i Irske odnosno Sjeverne Irske, među baltičkim zemljama itd. Portugalci, Ciprani i Poljaci su, primjerice, više za ljetno računanje vremena, jednako tako i Portugalci i Ciprani, dok Finci, Danci i Nizozemci, primjerice, žele zimski satni režim.

Anketa koju je provela Komisija ovoga ljeta, a kojoj se odazvalo dosad najviše građana EU-a, 4,6 milijuna, pokazala je da 84 posto Europljana želi ukidanje prakse pomicanja sata dvaput godišnje, u Hrvatskoj i više građana, čak 90 posto, jednako toliko i u, primjerice, Mađarskoj, 95 posto u Finskoj ili Poljskoj, ali je, s druge strane, za ukidanje tog režima samo 66 posto Talijana, ili tek nešto više od polovice Maltežana. EU iz tog razloga poziva države članice da provedu nacionalne, ali i međunacionalne konzultacije, i usuglase se, kako u budućnosti ne bi došlo do ekonomskog kaosa.

Bez logike

Marko Petran Baloković, profesor geografije iz Zagreba, dao si je truda i izradio karte na kojima je vidljivo kako bi taj budući kaos mogao izgledati. Prijedlog Europske komisije, kaže za naš list, da se pomicanje sata ukine, i da svaka članica za sebe odluči hoće li cijele godine biti na ljetnom ili standardnom, zimskom vremenu, može rezultirati nelogičnim i apsurdnim vremenskim zonama u Europi.

'Takva bi situacija mogla, ponovno, pokrenuti nacionalne tenzije. Zemlje izvan EU će vjerojatno – ali ne nužno – slijediti primjer najbližeg EU susjeda. Zamislite da se Hrvatska odluči za zimsko vrijeme, u našem slučaju je to GMT+1. Isto učine Rumunjska i Bugarska, što je u njihovom slučaju GMT+2. Mađari se, pak, opredijele za ljetno vrijeme, što je u njihovom slučaj GMT+2, poput zimskog vremena u Rumunjskoj i Bugarskoj. Što mislite, koga bi Srbija slijedila u tom slučaju? Republika Srpska će u svakom slučaju slijediti Srbiju da bi imala isto vrijeme kao i Srbija.

Bošnjaci bi vjerojatno, iako nevoljko, poduprijeli RS da izbjegnu dodatnu podjelu Bosne. U tom slučaju, Hrvati ne bi bili presretni sa sat vremena razlike s Hrvatskom. Čak i kad bi BiH bila nepotrebno podijeljena u dvije zone. Još gora situacija, iako malo vjerojatna, bi bila da samo županije Federacije s hrvatskom većinom odaberu vrijeme kao i Hrvatska, različit od ostatka zemlje. Nadalje, tu je Kosovo, koje bi se moglo odlučiti za vrijeme suprotno od Srbije. Dovoljno je reći da bi u tom slučaju kosovski Srbi bili još 'sretniji' situacijom od bosanskih Hrvata', napominje geograf.

Naša regija, ističe, nije jedina krizna točka. Kad konačna odluka o pomicanju sata stupi na snagu, potvrđuje, Brexit će biti okončan i UK više neće biti obvezan slijediti odluku Komisije. Vjerojatno će slijediti primjer Republike Irske kako bi izbjegli podjelu Irske u dvije vremenske zone, ali možda neće. 'Zamislite etničke tenzije između Sjeverne Irske i Republike Irske ako Irska bude podijeljena, između ostalog, u dvije vremenske zone', kaže Marko Petran Baloković.