Ekoproizvodnja ima svijetlu budućnost, a Hrvatska ima posebno veliku priliku u tom sektoru jer je sastavni dio najvećeg tržišta takvih proizvoda u svijetu – Europske unije, zaključak je okruglog stola Ekoproizvodnja, koji je jučer u organizaciji Poslovnoga dnevnika održan u Zagrebu. Europsko tržište organskih, bioproizvoda i ekoproizvoda vrijedilo je 2012. godine, za koju imamo posljednje službene podatke, 23 milijarde eura. Najviše se odnosi na Njemačku, 6,6 milijardi eura. 

Europska praksa
Kako objašnjava Darija Musulin, načelnica za ekoproizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede, za Hrvatsku još ne postoje precizni podaci jer ćemo u EU statistiku ući tek s 2013., no prema nekim se izvorima procjenjuje da je vrijednost našeg tržišta 104 milijuna eura, a od čega 15 posto odnosi na ekološko vino. U Europskoj uniji pod ekološkim je tretmanom 9,6 milijuna hektara, a najviše takvih površina ima Španjolska, 1,8 milijuna hektara. Na zajedničkom je tržištu 2012. bilo 235,4 tisuća ekoproizvođača. Hrvatska je još skromna po tom pitanju jer ukupno raspolažemo sa samo 40.640 hektara površina koje su na neki način povezane s ekološkom proizvodnjom. Na našem tržištu djeluje 1609 ekoproizvođača.

"Istraživanje tržišta pokazalo je da velik broj Hrvata nije ni upoznat s ekoproizvodnjom i njezinom vrijednošću. Samo 10-15 posto građana redovito kupuje ekološke proizvode, a od onih koji kupju 54,5 posto njih to čini u trgovačkim lancima", navodi Musulin. Da je stanje u hrvatskoj ekološkoj proizvodnji vrlo konfuzno, potvrđuje i Marin Fucijaš, vlasnik tvrtke za inspekciju ekoproizvodnje Prva ekološka. "U Hrvatskoj nisu riješeni temeljni preduvjeti za poljoprivredu. Ima puno neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Ne možete nekome dati najam zemlje na godinu dana, to ne funkcionira. Što se tiče ekoproizvodnje, u praksi svaki dan uviđam da nemamo stručnog kadra koji bi mogao savjetovati i pratiti ovaj sektor. Štoviše, sve češće vidim da mladi agronomi ne mogu prepoznati djetelinu ili suncokret u nekoj fazi rasta ili da nikada nisu sjeli na traktor", kaže Fucijaš. Dodaje da često i njegova inspekcijska tvrtka, iako joj je formalno to zakonski zabranjeno, izlazi proizvođačima u susret savjetima što i kako učiniti.

Na njegovu je tragu i Jurica Jašinski, vlasnik Farme Apex iz Vojnića, koji je sa svojim kolegama iskrčio 700-tinjak hektara zemljišta u tom dijelu Hrvatske. Tamo je pokrenuto 15 tvrtki iz sektora ekoproizvodnje, a najveći problem im je nemogućnost dobivanja poticaja zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Bivše vlastelinsko imanje Božice Žeželj iz Budinšćine u Zagorju raspolaže s 10-ak hektara, a glavni artikal su joj jabuke koje uzgajaju na 3,6 hektara. "Kad smo se odlučili za ekoproizvodnju, imali smo u voćnjaku urod od 60-ak tona jabuka godišnje. U prijelaznom razdoblju to je palo na šest tona, a nekad i na manje. Iako smo bili u panici, vremenom smo shvatili pravu vrijednost ekološke prooizvodnje i ne mogu reći da smo požalili", kaže Žeželj.

Vlasnica Biovege Jadranka Boban kaže kako je vrlo teško trgovački lanac bazirati na isključivo domaćom proizvodnji. "U našem lancu držimo oko 3000 artikala, a njih 30 posto odnosi se na domaće proizvođače. Svjesna sam toga da se mnogi manji proizvođači ne odlučju na prisutnost u velikim trgovačkim lancima zbog strogih i nepovoljnih uvjeta te malih marži. No, i trgovina ima svoju logiku i interes, pa ne poslujemo sa svim domaćim proizvođačima ekoproizvoda", kaže Boban. Kao veliki problem vlasnica Biovege vidi nelojalnu konkurenciju koja bez ikakvih kriterija i certifikata prodaje robu reklamiranu kao ekološku ili organsku. 

Vlasništvo obvezuje
Nepovoljni uvjeti u velikim trgovačkim lancima bili su i razlogom da tvrtka Eko Sever vlasnika Marija Severa izađe iz njih i orijentira se na vlastiti prodajni sustav. "Pomaka u posljednjih 20 godina ima, ali sve je to presporo. Otkako smo ušli u EU nemamo problema s prodajom naših proizvoda. Što ne prodamo u vlastitom prodajnom lancu, ide poznatom kupcu u Italiju i Njemačku", kaže Šever. I on veliki problem vidi u sivom tržištu koje ruši cijenu i kvalitetu te zbunjuje kupce. "Inspekcije kontroliraju samo registrirane ekoproizvođe, s kojima u pravilu nema nikakvih problema, no ne postoji rješenje što s onima za koje se službeno ne zna", pita se Sever. Milka Kosanović, voditeljica odnosa s članstvom Hrvatske udruge poslodavaca, ističe da je problem u tome što se poljoprivreda i dalje ne promatra kroz ekonomsku prizmu te se godinama inzistira na tradiciji sadnje nekonkuretnih i niskodohodovnih žitarica. "Sustav se mora urediti, pogotovo u sferi imovinsko-pravnih odnosa. Vlasništvo je nepovredivo, ali ono i obvezuje", naglašava Kosanović. 

Izjave sudionika

Samo 10 do 15 posto građana u hrvatskoj kupuje redovito ekoproizvode
Darija Musulin, Min. poljoprivrede

Otkako smo ušli u EU nemamo problema s prodajom naših proizvoda 
Mario Sever, Eko Sever

Poljoprivreda se i dalje ne promatra kroz ekonomsku prizmu 
Milka Kosanović, HUP

U Hrvatskoj nisu riješeni ni temeljni preduvjeti za poljoprivredu
Marin Fucijaš, Prva ekološka

Od 3000 naših artikala oko 30 posto odnosi se na domaće dobavljače 
Jadranka Boban, Biovega

S ekoproizvodnjom nam je urod jabuka pao sa 60 na samo šest tona 
Božica Žeželj, OPG Žeželj

Ne možemo do poticaja zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa 
Jurica Jašinski, Farma Apex