Prije Domovinskog rata u akvakulturi smo samo šarana godišnje proizvodili 12 tisuća tona, dok je u 2013. proizvodnja svih ribljih vrsta iz uzgoja iznosila 13.719 tona.

Unatrag nekoliko godina akvakultura u ukupnom ribarstvu u količinama sudjeluje oko 20 posto ostvarujući vrijednost od 80 milijuna dolara, od kojih je glavnina, čak 60 milijuna, utržena kroz izvoz tuna u Japan. Hrvatska je svojedobno bila pionir među zemljama Mediterana i šire po uzgoju ribljih vrsta, od nas su učili ne samo Grci već i drugi. Onda smo, kao i u mnogim drugim djelatnostima, potonuli i svi "učenici" su nas pretekli. Na sreću, prošle se godine dogodio povijesni zaokret. Europska komisija dala je svim članicama zadaću: izradu Strateških smjernica za održiv razvitak akvakulture za razdoblje 2014.-2020. godina.  

Goleme potpore  
Imperativ Bruxellesa obvezao je, naravno, i hrvatsku administraciju. Iako i ovdje nije uspjela poštovati uvjetovane rokove, odnosno završiti cjelovit posao do lipnja 2014., nacrt prijedloga Nacionalnog strateškog plana razvoja akvakulture do 2020. ipak je izrađen i na javnoj raspravi je do 5. rujna. Zbog tromosti naše birokracije tek ovih dana objavljen je provedbeni pravilnik i raspisan natječaj za raspodjelu pet milijuna eura što nam po projekcijama EU pripada iz razdoblja 2007.-2013.

U novom financijskom okviru vezanom uz 2014.-2020. iz zajedničke blagajne, naravno, ponudimo li kvalitetne investicijske projekte, hrvatskom ribarstvu na raspolaganju stoji 280 milijuna eura. Međutim, da bi se ta sredstva mogla dobiti, nužno je nakon nacionalne strategije usvojiti i operativni program koji će biti podloga potencijalnim korisnicima za njihove investicijske projekte, bez kojih nema ni nepovratnih potpora, a mogu iznositi i do 60 posto. Kako je doista riječ o gomili eura ovaj  put valjda nećemo zakasnjelo završiti dokumente iz nacionalne kategorije, bez kojih nema ni apliciranja za bespovratna sredstva. Prema projekciji koja stoji u Nacionalnom strateškom planu razvoja akvakulture do 2020., u planu je višestruko povećanje uzgoja svih ribljih vrsta osim tuna. Uzgoj tuna, podsjećamo, ima težak uteg kvota određenih od Međunarodne organizacije za zaštitu atlantskih tuna (ICCAT).
 

U 2014. smjeli smo izloviti samo 390,59 tona, dok je, primjerice, kvota za 2003. iznosila 1155 tona. Sve dok se ne dopuste veće izlovne kvote, uzgoj tuna ostaje limitiran, no očekuje se da bi potkraj ove godine čelništvo ICCAT-a ipak moglo popustiti stegu i povećati kvote koje su kontinuirano drastično rušili od 2005. Akvakultura se na globalnoj razini nametnula kao najbrže rastući sektor u proizvodnji hrane, s godišnjim povećanjem u rasponu od šest do osam posto, procjenjuje se da ukupna proizvodnja prelazi 64 milijune tona. Europska unija u svjetskoj akvakulturi sudjeluje sa skromnih dva posto, što je vjerojatno i kumovalo odluci da se konačno pokrene snažniji razvoj i te djelatnosti. Golemo i kupovnom moći bogato zajedničko tržište Unije godišnje konzumira gotovo 14 milijuna tona ribljih proizvoda, od čega samo 35 posto dolazi iz vlastitih izvora (25 posto ribolov, 10 posto uzgoj), dok se ostatak uvozi, uglavnom iz zemalja s Dalekog istoka. 
 

Svježina glavni adut 
Predsjednik Udruženja ribarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) Milan Božić smatra da se prigoda koju je Hrvatska dobila ulaskom u EU ne smije prokockati. Akvakultura se već nametnula kao izrazito izvozna djelatnost. Imamo niz prednosti u velikim vodnim resursima, prije svega morskim, ali i slatkovodnim, tradiciji, dobrim kadrovima, povoljnom geopolitičkom položaju, pozitivnom ekološkom imidžu, ali i blizini najjačega talijanskoga tržišta. Brisanjem granica ukinute su izvozne kvote, komplicirane, duge i skupe procedure pa riba može već u roku do 24 sata od izlova biti na inozemnom tržištu. Od svih marketinških prednosti, upravo je svježina za ribu najvažnija i tu smo pred konkurencijom u značajnoj prednosti, kaže Božić i upozorava na to da trebamo upregnuti sve kapacitete kako bismo iskoristili raspoloživih 280 milijuna eura.  

Ulaganja u akvakulturi

Pet milijuna eura čeka projekte 

Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele potpore za investicije u akvakulturi objavljen je (NN 99/2014) kao prvi u nizu provedbenih akata vezanih uz Operativni program ribarstva. Omogućuje sufinanciranje projekata iz fondova EU do 60 posto, na raspolaganju je pet milijuna eura, a najviši iznos koji pojedini korisnik može dobiti je milijun eura. Prvi natječaj objavljen je 18. kolovoza i otvoren je za prijave investicijskih projekata do 3. studenoga 2014. godine.