Europski sud za ljudska prava dao je oštećenim građanima RH ogromnu nadu kad su 2000. iz Strasbourga institucije počele stizati prve presude.
"Na žalost, 2010. je netko odlučio da je gotovo s takvom politikom i instalirana je institucija trijaže, odnosno pretpostupka, zbog koje je dosad oko osam tisuća hrvatskih građana dobilo odgovor da su njihove tužbe Europskom sudu u nedopuštene. To se čini bez pisane i obrazložene sudske odluke, pa niti građani koji su otišli u Strasbourg kako bi izvršili uvid u spis u njemu nikakvu odluku nisu našli. Taj se sud prometnuo u najvećeg kršitelja ljudskih prava", prozvao je novinar Ivica Grčar Piks na promociji svoje publikacije Sprečavanje informacija o uskraćivanju prava pristupa Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, održanoj u ponedjeljak u Zagrebu.
U svoje novinarsko istraživanje Grčar je krenuo početkom 2015., potaknut informacijom da nevjerojatnih 98 posto tužbi koje hrvatski građani upute sudu u Strasbourgu nikada tamo ne dospiju, jer otpadnu zaglave u pretpostupku. Grčar je od Ministarstva pravosuđa i Ustavnog suda zatražio podatke o tome koje uvjete ispunjava Elice Grdinić , voditeljica Odjela za Hrvatsku pri tom Sudu, a koja je potpisala većinu ocjena o nedopuštenosti i time spriječila dolazak tih predmeta pred suce .
Iako nije dobio tražene informacije Grčar se nije htio predati, pa se obratio povjerenici za pravo na pristup informacijama, da bi u konačnici u studenome 2016. pobijedio Ustavni sud na Visokom upravnom sudu i dobio pravo na tražene podratke – nakon toliko vremena tražena informacija je, naravno, potpuno izgubila na važnosti.
Kroz svoju višegodišnju potragu za podacima o Elice Grdinić – za koju je jasno rečeno da u ovom slučaju nije bitna kao osoba, već kao simbol – Grčar, inače stručnjak za pravna i porezna pitana, osvjedočio se ne samo u kršenje ljudskih prava već i o samovolju vlasti koja sama odlučuje koji su podaci zanimljivi za javnost, a koji ne.
"Ustavni sud je instalirao svoju bivšu savjetnicu da smanji broj predmeta iz Hrvatske", rekao je Grčar, ciljajući na prijašnjeg poslodavca Elice Grdinić.
Jedna od sudionica tribine, želeći upozoriti na nemogućnost nadziranja institucija koje odlučuju o tome tko ima pravo na informaciju, ili tko ima pravo na obraćanje Europskom sudu, zapitala je prisutne – "a tko će čuvati čuvare?".
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Da Grčar ima pravo, vidjelo se u lipnju 2017. kada je ESLJP službeno obznanio da više neće odbacivati tužbe bez obrazloženja (jer je to nezakonito i gazi ljudska prava – pravo na OBRAZLOŽENU sudsku odluku) osim kada će to i dalje činiti. Cinično.
Ovdje se vidi da autor u gornjem komentaru negativni i nezakonitu praksu drži pozitivnim primjerom. To govori sve o njemu. baš sve.
“Ustavni sud je instalirao svoju bivšu savjetnicu da smanji broj predmeta iz Hrvatske”…veli Grčar, inače stručnjak za pravna pitanja?, dajte me nemojte nasmijavati.
PObiejdio Ustavni sudm na Visokom upravnom sudu – haha, pa tko vam piše ove članke?
Da išta zna o pravu znao bi da Ustavni sud, niti bilo koji domaći sud, pa ni Ministarstvo pravosuđa nema nikakve veze s zapošljavanjem kadrova na Europskom sudu za ljudska prava, nego isključivo Vijeće Europe.
Dodatno tome, ESLJP postupa na jednak način prema svim podnositeljima zahtjeva tom sudu u situaciji kada ne ispunjavaju kriterije dopuštenosti na način da im pošalje kratak dopis. Da Grčar, samoprozvani stručnjak za pravo išta zna o ljudskim pravima, znao bi da na isti način postupaju i europski ustavni sudovi, a da na primjer Vrhovni sud SAD-a sam odlučuje koje predmete će uzeti u rad, dok o ostalima koji stignu pred njega, uopće ne donosi nikakvu odluku.
Grčar nije ništa drugo osim neznalice i molim da se ne pozivate na tog gospodina kao nekog tko poznaje pravo ili ne daj Bože ljudska prava i njihovu zaštitu.
Uključite se u raspravu