Stopa iskorištenosti EU sredstava iz proračunskog razdoblja 2007.-2013. u Hrvatskoj je 2013. iznosila manje od petine, da bi do 2016. ta stopa porasla na 80,7 posto. Međutim, unatoč takvom napretku sve države EU krajem prošle godine imale su veću stopu iskorištenosti od RH, navodi se u analizi Razvojni prioritet – maksimalno iskoristiti sredstva fondova EU koju je objavio Odjel za makroekonomske analize Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

"To znači da je Hrvatska ujedno bila lošija i od svih zemalja EU10, s kojima se relevantno može uspoređivati pri stupnjevanju apsorpcije fondova, budući da su to manje razvijene članice EU kojima je zajedničko da koriste sve fondove kohezijske, odnosno regionalne politike, uključujući i Kohezijski fond. Hrvatska sa svojih 80,7 posto ne samo da je imala najmanju iskorištenost, nego je i bila daleko od prosjeka i na razini EU10 (94,4 posto), i EU28 (94,1 posto). Grčka je jedina iskoristila 100 posto, a samo Malta i Hrvatska su ostale ispod 90 posto iskorištenosti", stoji u analizi. Kao razlog dosadašnjega slabijega korištenja sredstava iz fondova EU navodi se neuravnoteženost velikog broja projektnih prijedloga.

Također, problem je  u nedostatku osoblja u nadležnim tijelima, kao i učestale izmjene natječajne dokumentacije. Prošlogodišnje pak intenziviranje iskorištenosti EU sredstava objašnjava se kao posljedica rasta broja objavljenih natječaja, jačanja administrativnih kapaciteta u sustavu upravljanja i kontrole fondovima EU te informiranja potencijalnih korisnika.Prema podatcima Ministarstva financija, Hrvatska je u 2014. iz proračuna EU povukla 584 milijuna eura, u 2015. povučeno je 556 milijuna eura, a 2016. (prema procjenama HGK) oko 850 milijuna eura. "Napore za postizanje učinkovitijega korištenja nužno treba intenzivirati u aktualnom proračunskom razdoblju EU 2014.-2020., kada je Hrvatskoj na raspolaganju mnogo više sredstava: 12,68 milijardi eura (sredstva fondova EU plus nacionalno sufinanciranje), što je trinaesta najveća alokacija među svim članicama EU. Kada se alocirana sredstva iz fondova EU relativiziraju i izraze po glavi stanovnika, iznos za Hrvatsku od 2,5 tisuća eura, šesti je najveći od svih članica Unije", navodi se u analizi.

Prema podatcima Europske komisije, u protekle tri godine ovog proračunskog razdoblja, do studenoga 2016., Hrvatska je iskoristila tek 0,4 posto, što ju svrstava na 22. mjesto među članicama EU28 kada se gleda uspješnost povlačenja sredstava. U usporedbi sa članicama EU10, samo su Slovenija i Rumunjska bile neuspješnije od Hrvatske. Kada se promatraju dodijeljena, a još neisplaćena sredstva za projekte u odnosu na ukupan iznos na raspolaganju, Hrvatska je na 25. mjestu sa 9,1 posto, vrlo daleko od prosjeka EU28 (19,4 posto) i prosjeka EU10 (21,6 posto). Među državama EU10, lošija je samo Rumunjska sa 7,2 posto. S obzirom na to da je pokazatelj dodijeljenih, još neisplaćenih sredstava naznaka budućih kretanja stvarnih isplata, njegov nizak iznos za Hrvatsku sugerira da će relativna pozicija RH još neko vrijeme biti među lošijima u cijeloj EU i EU10, zaključuje se u analizi. Gabrijela Žalac, ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU prokomentirala je za Poslovni dnevnik da je "korištenje sredstava strukturnih instrumenata za financijsko razdoblje 2007.-2013. za Republiku Hrvatsku bilo poprilično zahtjevno, jer je do znatnog povećanja iznosa raspoloživih sredstava došlo tek po pristupanju EU te je glavninu projekata bilo potrebno ugovoriti i provesti u, za veće infrastrukturne projekte relativno kratkom razdoblju od tri i pol godine. Pritom, potrebno je napomenuti da je isplate korisnicima za troškove nastale u okviru navedenih programa prije kraja provedbenog razdoblja moguće provoditi i tijekom 2017., te se u tom pogledu očekuje da će ukupna iskorištenost navedenih programa biti preko 85 posto, što smatramo zadovoljavajućim s obzirom na navedene okolnosti.

Trenutna stopa iskorištenosti sredstava stoga nije u potpunosti usporediva s ostvarenim stopama drugih zemalja članica EU jer su iste s provedbom programa završile već 2015. te su aktivnosti završnih obračuna tih programa pri samom završetku", naglašava ministrica.  "U okviru programa financijskog razdoblja 2014.-2020., RH je do 31. prosinca 2016. ugovorila projekata u vrijednosti 11,84 posto te je korisnicima isplaćeno 3,2 posto od ukupno raspoloživog iznosa. Iako se radi o relativnom malim postotcima, iznosi ugovaranja i plaćanja u apsolutnom su smislu značajno veći u odnosu na prethodno financijsko razdoblje, a ostvareni su i prvi značajniji neto efekti članstva u EU. Vrlo pozitivni uzlazni trendovi ugovaranja i plaćanja u većini područja ulaganja u posljednjim mjesecima potvrda su dodane vrijednosti provedbe različitih mjera pojednostavljenja procedura te jačanja kapaciteta sa strane sustava ali i korisnika sredstava, kao i naznaka ostvarenja dobrih pokazatelja na kraju 2017., kada se očekuje da će stope ugovaranja i plaćanja biti znatno više", rekla je ministrica Žalac.

Za komentar analize HGK zamolili smo europarlamentarku Ivanu Maletić, koja se često bavila problematikom fondova EU. "Još 2014. bilo je jasno da ćemo izgubiti dio sredstava iz razdoblja 2007..-2013. na što smo više puta upozoravali. Godinama smo apelirali da se treba uhvatiti posla, to su zaista bile konstruktivne kritike sa željom da sustav počne funkcionirati. Pozivali smo Vladu da posao upravljanja EU fondovima shvati ozbiljno, uloži sredstva u pripremu projekata, pomogne krajnjim korisnicima u pripremi i provedbi projekata koristeći sredstva tehničke pomoći što su i druge države radile. Trebalo je ojačati administrativne kapacitete u institucijama kako bi se natječaji brže pripremali i provodili, te da posebno prati velike projekte poput željezničkog projekta Dugo Selo-Križevci. Taj je projekt  trebao povući veći dio sredstava namijenjenih prometu u navedenom razdoblju. Iz godine u godinu ponavljalo se isto, postavljali su planove za ugovaranje projekata koji nisu bili ambiciozni i čak od takvih planova uspijevali su realizirati svega 30-tak posto. Primjerice, plan u 2013. bio je ugovoriti 600 milijuna eura projekata, a ugovoreno je tek 150 milijuna eura.

Potom, za 2014. Vlada je planirala ugovoriti 1,1 milijardu eura projekata, a ugovorila je svega 420 milijuna eura te time još  nije dostigla niti plan iz 2013. Isto je nastavljeno i u 2015., a što nas je dovelo u poziciju da ćemo za razdoblje 2007.-2013. od ne tako velike omotnice – ukupna sredstva za to razdoblje iznosila su 1,3 milijardi eura – izgubiti preko 150 milijuna eura. Gubitak bi bio i veći da tijekom 2016. nisu uloženi značajni napori te je ubrzana provedba projekata i raspisani su natječaji preko kojih su se sredstva mogla iskoristiti u kratkom roku, npr. za privremeno zapošljavanje ranjivih skupina i dugotrajno nezaposlenih, asistenata", kaže Ivana Maletić.  Župan šibensko-kninski Goran Pauk, predsjednik Hrvatske zajednice županija, drži da su rezultati ovakvi i zato jer uvjeti nisu dobro ispregovarani, "nismo se vodili onim što nam treba, koje dozvole imamo spremne a na kojima ima puno posla. Nisam bio sudionik tih događaja, ali imam osjećaj da je puno toga nametnuto. Težište je trebalo biti na projektima koji nam trebaju, a kontra zahtjeve druge strane trebalo je anulirati. Primjerice, kroz program ruralnog razvoja nije trebalo dozvoliti da limit budu naselja od 5000 stanovnika, zašto nije dignut na 10 ili 15 tisuća?", pita  se Pauk.

"Od starta je trebalo biti postavljeno tako da se  povlačenjem sredstava iz fondova, natječajima, upravljanjem i kontrolom bavi samo jedno ministarstvo, bili bi puno učinkovitiji. Loše je i što je  ispregovarano da korištenje fondova ide preko države, a ništa preko županija. Sve odluke se donose u domeni visoke politike – država je ispregovarala uvjete, ministarstva otvaraju agencije, a županija nema nigdje. I dalje je aktualan zahtjev da se podjela dijela sredstava odredi po ključu, po županijama, kao što primjerice u Poljskoj njihova vojvodstva pregovaraju izravno sa EU. Naše županije jesu znatno manje, no mora ih se uključiti jer su lokalni prioriteti vrlo često različiti od onih državnih. Recimo, po pitanju prometa težište je stavljeno na željeznice i Pelješki most, a cesta skoro nigdje nema, iako je primjerice u mojoj županiji prioritet brza cesta od Šibenika do Knina i Drniša. Teško je mijenjati operativne programe 2103.-2020. ali moguće je kanalizirati europska sredstava kroz neki program na više regionalnih komponenti.

Kasnije bi trebalo predvidjeti mjesto za neku regionalnu komponentu, a tu se dobro uklapa naša težnja da očuvamo županije i njihove razvojne agencije, koje već sutra  mogu niti nositelj regionalnog razvoja", kaže Pauk. Komentar analize dao je i Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK. "Zaostajanje razvijenosti Hrvatske za prosjekom EU28, a osobito za prosjekom tranzicijskih i posttranzicijskih članica EU, nameće potrebu ostvarivanja dinamičnijih stopa gospodarskog rasta u srednjoročnom razdoblju. U tom smislu treba nužno iskoristiti svaki dodatni impuls koji može potencirati tu dinamiku. Jedan od njih, a koji nam stoji na raspolaganju, financiranje je sredstvima iz EU fondova, što, prema procjenama Europske komisije, može podići stopu gospodarskog rasta u državama središnje i istočne Europe do tri postotna boda, te što je znatno važnije, podići konkurentnost hrvatskog gospodarstva.

Pokazatelji dosadašnjeg korištenja fondova EU bili su niski, stavljajući  Hrvatsku na poziciju članice s najmanjom stopom iskorištenosti. Naime, za proračunsko razdoblje 2007.-2013. postotak iskorištenosti sredstava fondova EU u Hrvatskoj iznosi 80,7 posto. Prema posljednjim podacima Europske komisije, u sadašnjoj proračunskoj perspektivi EU za razdoblje 2014.-2020. godine, Hrvatska je šesta u EU gledajući sredstva iz fondova EU po glavi stanovnika. Međutim, prema isplaćenim sredstvima, Hrvatska je 22. među državama EU28, dok je 25. prema odobrenim sredstvima za isplatu. Stoga napore za postizanje efikasnijeg korištenja nužno treba intenzivirati u aktualnom proračunskom razdoblju EU 2014.-2020., kada Hrvatskoj na raspolaganju stoji 12,68 milijardi eura, što je trinaesta najveća alokacija među svim članicama EU. U tom smislu potrebno je ubrzati pripremu i objavu natječaja, ali i povećati efikasnost sustava upravljanja i kontrole fondovima EU."