Na danas održanoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, nakon gotovo dvije godine pregovora i rasprava, usvojena je Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. godine tzv. LULUCF.

Za nas u Hrvatskoj posebno je značajno to da se prvi put u jednom od europskih propisa izrijekom daje mogućnost izuzeća Hrvatskoj da svoju referentnu razinu za šume izračuna uzimajući u obzir okupaciju dijela njezina teritorija u razdoblju od 1991. i 1998. godine te učinke rata i njegovih posljedica na praksu gospodarenja šumama na njezinu teritoriju.

To izuzeće ne bi bilo moguće bez čvrstog stajališta Europskog parlamenta koji je ugradio amandmane hrvatske zastupnice Marijane Petir u stajalište Odbora za zaštitu okoliša, javno zdravlje i sigurnost hrane. Upravo ovaj primjer pokazuje kako se upornošću i ustrajnošću, ali na temelju dobro obrazloženog i brojkama poduprtog zahtjeva, mogu kreirati europske politike na korist građana Hrvatske i ovog sektora gospodarstva – šumarstva koji nam je u Hrvatskoj izuzetno važan.

Norbert Lins, izvjestitelj iz reda Europske pučke stranke ustvrdio je kako je Europski parlament ispunio Pariški sporazum životom i ojačao pozitivan klimatski doprinos šuma i zemljišta. „Ovime smo izgradili još jedan stup naše klimatske politike, odnosno LULUCF (korištenje zemljišta, prenamjena zemljišta i šumarstvo), s konkretnim uvjetima: postigli smo ravnotežu između fleksibilnosti i obračunskih pravila za države članice u kojima smo uzeli u obzir posebitosti država, poput iznimke za Hrvatsku. Našom predanošću, upravljanje šumama će i dalje biti aktivno i održivo u budućnosti, jer je to jedini način da ono ima pozitivan utjecaj na ekologiju i gospodarstvo“ kazao je Norbert Lins.

Ova Uredba uspostavlja pravni okvir za nastavak provedbe postojeće energetsko klimatske politike EU-a, određene većim dijelom obvezama preuzetima protokolom iz Kyota, i u razdoblju nakon 2021. godine. Djelovanjem vlasnika šuma i poljoprivrednika u pogledu skladištenja ugljika u šumama i tlu doprinosi se ispunjavanju obveza EU-a u području klimatskih promjena i osigurava se provedba preuzetih obveza Pariškog sporazuma. Doprinos šuma ublažavanju recentnih klimatskih promjena sve se više počinje vrednovati.

U Hrvatskoj je gospodarenje šumama tijekom Domovinskog rata bilo smanjenog intenziteta, pa se tako i etat (predviđena dopuštena sječa) za razdoblje 1991.-2000. realizirao znatno manje od planiranog i iznosio je oko 60 % današnjih količina. „Uslijed navedenih okolnosti, a bez dobivene iznimke, postojeće stanje bi izuzetno nepovoljno utjecalo na izračun referentne razine gospodarenja šumama u Hrvatskoj. Upravo zbog toga zahvaljujem kolegi Linsu koji je prihvatio predočene argumente i podržao ovaj moj prijedlog,“ rekla je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir u raspravi na plenarnoj sjednici. Ona je pojasnila da bi bez ovog izuzeća drvno-prerađivačku sektor u Hrvatskoj bio na velikom gubitku jer ne bi mogao koristiti 40 % etata. Također, emisije stakleničkih plinova koje hrvatske šume apsorbiraju ne bi se računale kao doprinos Hrvatske ublažavanju klimatskim promjenama te Hrvatska ne bi mogla zadovoljiti pravilo o neutralnoj ili pozitivnoj bilanci što bi imalo daljnje financijske i gospodarske posljedice.

Zastupnica Petir u raspravi je još jednom ukazala na problem onečišćenja šumskih površina minama. Hrvatska je dosad uložila preko 680 milijuna EUR-a za razminiranje minski sumnjivih područja te posao razminiranja preostalih 425 km2 neće biti gotov kako je bilo planirano jer nedostaje gotovo 600 milijuna EUR-a. Preko 90 % te preostale minirane površine upravo čine šume. „Zahvaljujem Europskoj uniji koja je do sada u razminiranje usmjerila preko 100 milijuna EUR-a te tako pomogla Hrvatskoj, ali i Bosni i Hercegovini s 46 milijuna EUR-a u rješavanju ovog teškog problema. Napominjem da nam je pomoć i dalje potrebna jer je u Hrvatskoj još uvijek 38 000 ha šuma pod minama, a u BiH 120 000 ha,“ zaključila je Petir.