U dosadašnjem razvoju hrvatskog gospodarstva sudjelovali su brojni istraživački timovi, ali se komercijalizacija inovacija uglavnom ostvarivala na razini velikih kompanija, mimo Sveučilišta koje je inkubator znanja. Kako bi svijet znanosti i znanja, inovacija i tehnologije u funkciji gospodarskog rasta ipak bio na korist svih, uz snažnu potporu nove Uprave zagrebačkog Sveučilišta, počelo se razvijati akademsko poduzetništvo.

Na valu promjena koje je inicirao rektor Damir Boras, krajem 2014. počeli su se stvarati preduvjeti, a lani su zabilježeni i prvi rezultati kad je Sveučilište u Zagrebu osnovalo tri spin-off tvrtke, u čijim je osnivačkim pravima ono zastupljeno sa 20%, dok 80% udjela drže fakulteti. Za razvoj novog sustava zadužen je prvi prorektor za inovacije i transfer tehnologije u povijesti Sveučilišta – profesor Miljenko Šimpraga, poznat i po inovativnom programu razvoja ekološkog ovčarstva i kozarstva na krškim područjima RH iz 2007., koji je zaustavila kriza. Nove tvrtke, pak, predstavljaju svojevrsni ishod projekata provođenih na fakultetima, pa nastupajući danas na tržištu kao samostalne tvrtke, svaka u svojem području ostvaruje suradnju s brojnim korisnicima, uključujući i velike kompanije. Najbolji primjer dolazi s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije (FKIT), a riječ je o spin-off tvrtki Comprehensive Water Technology d.o.o., koja je svoju opravdanost u kratkom roku potvrdila na tržištu. 

Pionirski pothvat
Zahvaljujući suradnji s Plivom u prvoj godini poslovanja višestruko je premašila evaluacijski petogodišnji plan, ugovorivši više od 800.000 kuna novih poslova. Dobit je trenutno je oko 120.000 kuna, a pokazatelji idu u smjeru sve intenzivnijih aktivnosti. Djelatnost joj je široko područje vezano uz pića i otpadne vode, pa nudi široku lepezu usluga, od fizikalno-kemijske analize vode, razvoja novih tehnologija, projektiranja te nadzora i puštanja u pogon postrojenja za obradu voda do ispitivanja kakvoće i gospodarenja vodama. Na se Sveučilištu vode se i razgovori s dekanima drugih zagrebačkih fakulteta kako bi i oni slijedili primjer FKIT-a. Dosad se na to odlučio Fakultet prometnih znanosti koji je sa Sveučilištem suosnivač spin-off tvrtke Centar za promet i logistiku d.o.o., čija će djelatnost biti vezana uz unapređenje prometnoga sustava i primjenu inovativnih tehničko-tehnoloških rješenja u transportu.

Komercijalizacija inovacija
Izostanak tijesne suradnje između Sveučilišta i gospodarstva u proteklih 20-ak godina, međutim, prema mišljenju Šimprage, posljedica je nepriznavanja tog kriterija za znanstvena napredovanja. Taj kriterij važan je i za pozicioniranje sveučilišta na svjetskim rang-listama. Ono bi moglo biti bolje kada bi Sveučilište svoje istraživače uspjelo potaknuti na istraživanja koja ishod imaju u komercijalizaciji inovacija. Svjedoci smo, ističe Šimpraga, negativnog procesa deindustrijalizacije posljednjih 25 godina u Hrvatskoj, ali i drugim članicama EU. Izlaz bi trebao biti razvoj gospodarstva kroz suradnju istraživačkih timova i malih i srednjih inovativnih tvrtki, a zajedničko rješenje predstavljeno je programom financiranja istraživanja i inovacija Europske unije Obzor 2020. Predviđena ulaganja tijekom sedmogodišnjeg razdoblja u istraživačke i inovacijske projekte iznose oko 77 milijaradi eura.

Na inicijativu EU, u Hrvatskoj je u fazi usvajanja Strategija pametnih specijalizacija, kaže Šimpraga. Temeljem nje tri će ministarstva – znanosti, poduzetništva i obrta te gospodarstva, imati mogućnost povući nešto više od 900 milijuna eura iz EU. Pretpostavka je čvrsto povezivanje istraživačkih timova sveučilišta s malim i srednje velikim inovativnim tvrtkama. Sumirajući sve napravljeno, te ono što još treba učiniti, Šimpraga najavljuje osnivanje Ureda za EU projekte na Sveučilištu. Dosadašnji stručnjaci koji su se bavili projektnim aktivnostima bili su i projektno financirani. Sada Sveučilište želi ekipirati tim stručnjaka koji bi stalno bio zaposlen, a koji bi istraživačima davao potporu u procesu pisanja i prijave projekata te administriranju.

U planu je i osnivanje Fonda za inovacije i transfer tehnologije na Sveučilištu, za što je potrebno s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta osigurati dodatan novac. Njime bi se financirale patentne prijave i komercijalizacije patenata te tehnologijski projekti i odlazak na sajmove inovacija. Sveučilište se zalaže i za novu stavku u proračunu MZOS-a koja bi pokrivala područje inovacija na sveučilištima i znanstvenim institutima, za što bi država trebala izdvojiti 50 milijuna kuna. Šimpraga najavljuje i poticanje akademskog poduzetništva među zagrebačkim studentima. Koliki je potencijal govori iskustvo najpoznatijeg takvog projekta na svijetu, Silicijske doline gdje je, tvrdi on, zahvaljujući rezultatima rada studenata s mentorima stvoreno 5,5 milijuna novih radnih mjesta i ostvareno 2700 milijardi dolara na njihovim projektima.

U nas se ovaj model akademskog poduzetništva tek počinje razvijati kroz tvrtku Membrain projektiranje d.o.o., koja je i nastala kao startup studentskoga projekta Concept Membrain. Lani u rujnu osnovalo ju je osam bivših voditelja timova navedenog projekta, a već do ožujka 2016. kane imati 12 zaposlenih. U djelokrugu rada tvrtke je pružanje usluga inženjeringa, projektiranja i projektantskoga nadzora za cjelovite sustave građenja i za pojedinačna tehnička rješenja temeljena na principima održivih tehnologija. Tvrtka se bavi i istraživanjem te razvijanjem tehničkih sustava koji pridonose smanjenju troškova gradnje, energije potrebne za gradnju i reciklažu i smanjenju štetnoga utjecaja na okoliš.

Samozapošljavanje ključno 
Neizostavnu kariku novog sustava čini i zajednički projekt postakademskog studentskog samozapošljavanja, koji su pokrenula sveučilišta u Splitu i Zagrebu, a temelji se na konceptu ljetnih škola. Predviđen je rad studenata s mentorima tijekom više godina na razvoju poslovnog plana. Nakon evaluacija, za najbolje će biti osigurane stipendije do 60-ak tisuća kuna, što može poslužiti kao početni kapital za pokretanje biznisa. Pružit će se i mogućnost osiguravanja kredita u bankama za razvoj startupa, navodno u nekoliko puta većoj vrijednosti, pa ako bi se više studenata udružilo, ovim bi modelom mogli doći i do prvog milijuna. Šimpraga važnim smatra i što su Grad Zagreb i njegova Razvojna agencije sa Sveučilištem potpisali sporazum temeljem kojeg će za startup timove biti osigurana sva infrastruktura potrebna kako bi u tehnološkom parku na Velesajmu mogli razvijati ideje koje su preduvjet za razvoj visokotehnoloških tvrtki.