U proljetnim prognozama, objavljenima u četvrtak, Komisija procjenjuje i da bi rast hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2019. godini mogao dodatno usporiti na 2,7 posto.

„Gospodarska aktivnost izgubila je ponešto na zamahu krajem prošle godine, pritisnuvši i dalje pozitivne procjene rasta za 2018. i 2019. godinu. Rast investicija dat će podršku tempu rasta, dok osobna potrošnja ostaje robusna”, ističe se u izvješću EK.

Usporavanje rasta već lani

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u četvrtom tromjesečju prošle godine za 2,0 posto na godišnjoj razini, što je znatno sporije u odnosu na 3,3-postotni rast u prethodnom kvartalu, a to je ujedno bio i najsporiji rast od drugog tromjesečja 2015. godine.

„Nakon tri solidna tromjesečja, posljednje tromjesečje 2017. bilo je pritisnuto znatnijim padom povlačenja sredstava iz EU investicijskih fondova, posebice u javnom sektoru. Zajedno s utjecajem krize u Agrokoru, to je rezultiralo usporavanjem rasta investicija u 2017. godini i sporijim nego što se očekivalo rastom BDP-a od 2,8 posto”, navodi se u prognozama Komisije.

Rast od 2,8 posto u prošloj godini bio je sporiji u odnosu na 3,2-postotni rast godinu dana prije i manji od očekivanja većine analitičara, pa i Komisije koja je očekivala rast od 3,2 posto.

„Općenito, stopa rasta vjerojatno je dosegnula vrhunac i očekuje se da će se blago usporiti u idućem razdoblju”, navodi Komisija. No, ističe da hrvatsko gospodarstvo ostaje na putu da u 2019. godini dosegne razine od prije krize.

„Snažan rast zaposlenosti pomaže održavanju stope nezaposlenosti na putanji brzog pada”, navodi u izvješću Komisija, koja procjenjuje da će u ovoj godini stopa nezaposlenosti pasti s lanjskih 11,1 na 9,6, a u idućoj godini na 8,5 posto.

Komisija procjenjuje i da će i u ovoj godini, kao i lani, Hrvatska zabilježiti višak opće države, i to u visini od 0,7 posto BDP-a, što bi trebalo voditi daljnjem smanjivanju udjela javnog duga u BDP-u.

Nakon što je lani taj udjel pao na 78 posto BDP-a, u ovoj bi godini, procjenjuje Komisija, mogao pasti na 73,7 posto, a u idućoj godini na 69,7 posto.

Što se tiče rizika u vezi tih prognoza, oni proizlaze iz rezultata nagodbe Agrokorovih kreditora, koju tek treba postići, navodi se u procjenama.

„Uspješan ishod pregovora mogao bi utjecati na povećanje proizvodnje i investicije grupe i njezinih dobavljača, dok bi neuspjeh u postizanju konačne nagodbe mogao rezultirati financijskim i operativnim poremećajima”, ocjenjuje Komisija.

Procjene EK o BDP-u u skladu s ostalima

I većina domaćih i stranih analitičara u ovoj godini očekuje rast gospodarstva na lanjskim razinama.

Tako Hrvatska narodna banka (HNB) procjenjuje da će BDP porasti za 2,9 posto, dok Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje rast od 2,8, a Svjetska banka od 2,6 posto.

Najoptimističniji su analitičari Addiko banke, koji očekuju rast gospodarstva od 3 posto, dok Ersta banka procjenjuje rast na 2,8, a analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) na 2,3 posto.

Vlada je, pak, proračun za ovu godinu temeljila na procjeni rasta gospodarstva od 2,9 posto.