Europska komisija je u ponedjeljak blago povisila procjene rasta hrvatskog gospodarstva u prošloj, ovoj i sljedećoj godini te zadržala prethodnu prognozu da će inflacija ove godine usporiti na 6,5 s prošlogodišnjih 10,7 posto.

Komisija u zimskim ekonomskim prognozama procjenjuje da je hrvatski BDP prošle godine rastao 6,3 posto, da će ove godine rasti 1,2 posto, a sljedeće 1,9 posto.

U jesenskim ekonomskim prognozama, objavljenim 11. studenoga 2022. Komisija je procjenjivala da je hrvatski BDP rastao prošle godine 6 posto, da će ove godine rasti 1 posto, a sljedeće 1,6 posto.

Rast hrvatskog BDP-a u prošloj godini bio je među najvišima u EU-u, nakon Irske (12,2 posto), Portugala (6,7 posto) i Malte (6,6 posto). Prosječni rast u europodručju, prema procjenama, bio je 3,5 posto prošle godine, ove godine bi trebao biti 0,9 posto, a sljedeće 1,5 posto. I ove bi godine rast hrvatskog BDP-a trebao biti među najvišima nakon Irske (4,9 posto), Malte (3,1 posto), Rumunjske (2,5 posto), Cipra (1,6 posto) i Španjolske (1,4 posto). Sljedeće godine Hrvatsku bi prema rastu BDP preteklo 15-tak država članica, ali bi rast i dalje bio iznad prosjeka u europodručju (1,5 posto) i u EU27 (1,6 posto).

Komisija procjenjuje da će inflacija pasti na 6,5 posto s prošlogodišnjih 10,7 posto. Sljedeće godine inflacija bi po najnovijim procjenama trebala pasti na 1,6 posto. Ove godine inflacija bi u Hrvatskoj trebala biti nešto iznad prosječne inflacije u europodručju (5,6 posto), ali sljedeće godine trebala biti niža – u europodručju se očekuje inflacija od 2,5 posto.

NOVI PODATCI

Dobre vijesti za građane: Očekuje se smirivanje rasta cijena i smanjenje inflacije, najavio je premijer

Komisija ističe da se hrvatski BDP u trećem tromjesječju prošle godine u odnosu na prethodno smanjio za 0,4 posto zbog pada investicija i državne potrošnje u kontekstu strožih uvjete financiranja, poremećaja u opskrbnom lancu i rasta inflacija.

“U četvrtom tromjesečju mješoviti signali ukazuju na široku stagnaciju, iako se tehnička recesija ne može isključiti, budući da industrijska proizvodnja i trgovina na malo slabe, ali se povjerenje potrošača i poduzeća počelo oporavljati, osobito u industriji i uslugama”, navodi Komisija.

Ukupno gledajući, očekuje se da će snažan rast u prvoj polovici prošle godine omogućiti visoki rast od 6,3 posto u 2022. a glavni pokretač rasta bila je domaća potrošnja uz vanjski sektor koji je također imao pozitivan doprinos.

Rastu ove godine koji se procjenjuje na 1,2 posto trebalo bi pridonijeti pristupanje šengenskom prostoru i europodručju, za koje se očekuje da će dodatno smanjiti troškove i prepreke u trgovini i putovanjima te pomoći u investicijama.

Očekuje se da će geopolitičke napetosti i slabije globalno okruženje utjecati na vanjsku potražnju. U drugoj polovici ove godine očekuje se početak oporavka realnih prihoda zbog nižih cijena energije i hrane i još uvijek otpornog tržišta rada, koje će pridonijeti blagom povećanju potrošnje kućanstava.

Potrošnja kućanstava očekivani glavni zamašnjak rasta

Kvartalni rast u 2023. godine trebao bi dobiti zamah kako godina odmiče, inflacija usporava, a povjerenje potrošača se oporavlja. Potrošnja kućanstava trebala biti biti glavni pokretač rasta, jer ograničeno tržište rada pridonosi većem rastu plaća u ključnim sektorima, poput ugostiteljstva.

Investicije bi trebale umjereno rasti, djelomično na poticaj iz europskih fondova, dok bi javna potrošnja također trebala dati doprinos rastu. Očekuje se da će slabija vanjska potražanja roba i usluga, zajedno s većim uvozom, negativno pridonositi rastu 2023. i 2024. godine.

Sljedeće godine očekuje se da će kretanje plaća i smanjenje inflacije prema ciljanim vrijednostima dodatno potaknuti unutarnju potražnju, dok bi snažnija aktivnost u glavnim trgovačkim partnerima trebala potaknuti rast izvoza. Zbog dinamičnih javnih i privatnih investicija uvoz bi trebao ostati visok.

Inflacija je prošle godine bila viša od prosjeka u europodručju, 10,7 posto prema 8,4 posto, ali je još uvijek bila niža nego u većini država srednje i istočne Europe.

Glavni čimbenici relativno više inflacije u Hrvatskoj bili su povećanje cijena u uslugama, u sektoru prerađene hrane i ne-energetskoj industriji.  Inflacije bi sljedeće godine trebala pasti pasti na 6,5 posto   zbog većeg pada cijena energije i hrane nego što se ranije očekivalo. Sljedeće godine, manje cijene energije i smirivanje cijena hrane i usluga trebale bi spustiti  inflaciju na 1,6 posto, zaključuje Komisija.