Visoke ljetne temperature i sparušeni travnjaci prisilili su stočare u Europi da troše zalihe sijena i stočne hrane spremljene za zimu, podigavši njihove cijene, a lanac poskupljenja mogao bi pogoditi i proizvodnju u mliječnom sektoru.

Dok su poljoprivrednici u mediteranskim zemljama navikli na oskudne padaline i već su razvili metode uspješnog svladavanja posljedica visokih ljetnih temperatura, sjever Europe suočen je ove godine sa sušom koja je prouzročila manjak stočne hrane, sileći stočare da stoku šalju u klaonice prije vremena.

U Švedskoj su neuobičajeno visoke temperature prouzročile požare koji su opustošili značajan dio poljoprivrednih površina i očekuje se da će urod žitarica biti manji za 30 posto. Trenutno nije moguće procijeniti hoće li spuštanje temperatura u posljednje vrijeme omogućiti poljoprivrednicima dodatne otkose trave.

"Ove zime suočit ćemo se s nestašicom stočne hrane", predviđa u razgovoru za AFP glavni ekonomist Švedskog odbora za poljoprivredu Harald Svensson, pojašnjavajući da je "većina poljoprivrednika tijekom ljetne suše trošila zalihe stočne hrane predviđene za zimu".

Slična je situacija i u Njemačkoj, čiji dužnosnici upozoravaju da stečaj prijeti svakom 25. poljoprivrednom gospodarstvu.

Procjenjuje se da će u Donjoj Saskoj, ključnom proizvođaču stočne hrane, urod poljoprivrednih kultura koje se koriste za proizvodnju stočne hrane ove godine biti manji i iznad 40 posto u odnosu na uobičajene godine.

U Nizozemskoj manjak stočne hrane procjenjuje se na 40 do 60 posto, procjenjuju u poljoprivrednom udruženju. Manjak žitarica procijenjen je na 20 posto.

U Francuskoj "istočni dio zemlje trpi posljedice dugotrajnog vala vrućina od početka srpnja a ostatak zemlje od kolovoza", ističe Patrick Benezit iz krovne organizacije udruženja francuskih poljoprivrednika FNSEA.

"U mnogim dijelovima zemlje, čak i u Massif Centralu, francuskom 'vodotornju', nećemo imati drugi otkos trave, to uistinu zabrinjava", naglašava Benezit.

Kritizira i pretjerano visoke cijene slame.

"Poljoprivrednici su prisiljeni kupovati slamu kako bi je miješali sa sijenom i hranili stoku, a trgovci na tome profitiraju", podigavši cijenu slame na 100 eura za tonu, s prošlogodišnjih 60 do 80 eura po toni.

Zbog viših cijena sijena i stočne hrane poljoprivrednici šalju stoku u klaonice prije vremena.

U Britaniji je tako u srpnju u klaonice poslano 18 posto više grla stoke nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, a veliki dio tih životinja čina krave muzare, ističu u Odboru za poljoprivredu i hortikulturu (AHDB).

U Njemačkoj je vlada odobrila program hitne pomoći za poljoprivrednike a u klaonice je prema službenim podacima u prva dva tjedna srpnja poslano 10 posto više grla stoke nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.

Švedska je vlada obećala 1,2 milijarde švedskih kruna (117 milijuna eura) pomoći poljoprivrednicima za kupnju stočne hrane a novac bi im također trebao pomoći da stoku ne šalju u klaonice prije vremena.

Situacija je posebno teško pogodila proizvođače mlijeka koji se već žale da otkupne cijene mlijeka ugrožavaju njihov opstanak.

"Zima bi mogla biti katastrofalna", predviđa jedan francuski pojloproivrednik. "Da bismo dopunili hranu za stoku, morat ćemo kupovati žitarice, čije su cijene ovog ljeta porasle pa će proizvodnja mlijeka poskupjeti", objašnjava.

Erwin Schopeges, predsjednik Europskog odbora za mlijeko koji obuhvaća više od 100 malih proizvođača mlijeka, podsjeća da "troškovi proizvodnje nisu bili pokrivreni ni prije suše".

Poljoprivrednici po njegovim riječima proizvode mlijeko po cijeni od 40 do 45 eurocenti po litri a prodaju ga za oko 30 do 33 eurocenta po litri.

Europska komisija obećala je poljoprivrednicima izvanrednu pomoć, uključujući ubrzani postupak isplate i košnju trave na zemlji na ugaru.